Kada je život ispražnjen, vlast dijeli odlikovanja

Dodik je u prošlosti odlikovao mnoge ličnosti iz političkog i javnog života (Ministarstvo odbrane Srbije)

Na Balkanu se okretanje simbolima, ordenju ili priznanjima, događa u trenucima kada je svakodnevni život ispražnjen do dna, kaže profesor na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci Miodrag Živanović nakon objave da je predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik pozvao zainteresirane da dostave ponude za izradu 31 ordena, 235 medalja i 300 mapa za povelje u vrijednosti od 135 hiljada konvertibilnih maraka sa PDV-om (oko 69 hiljada eura).

U tenderskoj dokumentaciji je navedeno šta svaki od ordena treba da sadrži, a, kako su naveli bh. mediji, radi se o: “Ordenu RS na lenti, pet Ordena zastave RS sa zlatnim vijencem u kutiji, tri Ordena Karađorđeve zvijezde RS prvog, drugog i trećeg reda, tri Ordena časti sa zlatnim zracima, isto toliko Ordena časti sa srebrnim zracima, deset Ordena Njegoša prvog, drugog i trećeg reda, šest Ordena krsta milosrđa”.

Kontaktirali smo Kabinet Predsjednika RS-a kako bi provjerili koliko novca je potrošeno prethodnih godina na te vrste odlikovanja, ali odgovor nismo dobili.

Međutim, na stranici Agencije za Javne nabavke BiH smo pronašli informaciju da je Dodik i dvije prethodne godine, 2016. i 2017., na odlikovanja potrošio istu sumu, gotovo 69 hiljada eura.

Okretanje simbolima

Nabavka odlikovanja Republike Srpske uobičajena je praksa prethodnih godina, a njima je Dodik u prošlosti odlikovao mnoge ličnosti iz političkog i javnog života, a među njima i osuđene ratne zločince.

“Orden ili ordenje, to je zapravo simbol. Simbol uvijek postaje centar pažnje ili interesa kada je život ispražnjen do dna. Njemu se okrećemo kada u životu nema više ničega bitnog ili kada se postigne neki uspjeh u određenom području ljudskog djelovanja. Kod nas se u ovim slučajevima, i to važi generalno za cijeli Balkan, okretanje simbolima, ordenju ili priznanjima, događa u trenucima kada je život ispražnjen do dna. Kada pogledamo realno stanje u državicama bivše Jugoslavije, nijedna nije postigla ništa toga vrijednoga da bi se trebalo slaviti i da bi se trebala dijeliti priznanja. Umjesto te praznine koja postoji, pravi se iluzija da se nešto napravilo i da postoje neki koji su zaslužni za uspjehe. To je razlog davanja priznanja na ovim prostorima, posebno u zadnje tri ili četiri decenije”, kaže Miodrag Živanović.

Al Jazeera je ovim povodom kontaktirala urede predsjednika Srbije i Hrvatske, te urede članova Predsjedništva BiH s upitom da li je ove godine planirana nabavka ordenja i u koju svrhu, te koliko je u prethodne dvije godine potrošeno na njegovu nabavku.

Iz Ureda predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović nam je rečeno da je toku priprema  dokumentacije za postupak javne nabave odlikovanja i priznanja s pozivima za nadmetanje.

“U 2016. i 2017. godini je za redovne potrebe nabavljeno odlikovanja za manje od 200.000,00 kuna (bez PDV-a) po godini (oko 27 hiljada eura – sa PDV-om oko 33.575 eura )”, navela je Suzana Rebselj iz Službe za odnose s javnošću hrvatske predsjednice.

Politički analitičar iz Hrvatske Davor Gjenero pojašnjava da je ta zemlja svoj sistem odlikovanja uspostavila 1992. godine, a „revidirala“ ga je 1995. godine, kad su zakonski usklađeni rangovi pojedinih odlikovanja.

Razdoblje od 1995. pa do 1999. Godine, navodi on, bilo je vrijeme poplave odlikovanja.

“Sabor je samo na jednoj sjednici donio odluku o tome da se tadašnjem predsjedniku Franji Tuđmanu dodijeli čak devet najviših odlikovanja i nekoliko medalja, a tadašnji Predsjednik svojim je suradnicima odlikovanja dijelio „šakom i kapom“. Tuđman je tako u svom mandatu, pretežno nakon 1995., kad je sadašnji sustav odlikovanja uspostavljen, dodijelio, prema istraživanju ugledne hrvatske novinarke Helene Puljiz, više od 730 tisuća odlikovanja. Patetična nomenklatura „redova“ i „veleredova“, koja je odražavala „ukus“ iz vremena vladavine Franje Tuđmana, preživjela je do danas, ali je odmah nakon smjene vlasti 2000. poplava odlikovanja zaustavljena. Predsjednik Mesić u deset godina predsjedništva dodijelio ih je „samo“ 10 tisuća, a u mandatima predsjednika Josipovića i predsjednice Grabar Kitarović broj dodijeljenih mandata dodatno se smanjio. Zanimljivo je da je Sabor odmah u ožujku 1995. predsjednika Tuđmana odlikovao i najvišim državnim ordenom, kojeg primaju samo državni poglavari, da je to odlikovanje primio i predsjednik Mesić, i to ne u vrijeme dok je saborska većina bila u rukama „njegovih saveznika“, dakle u vrijeme vlade Ivice Račana, nego u vrijeme Sanaderove vlade, kad je Saborom predsjedao Vladimir Šeks”, kaže Gjenero.

Poplava odlikovanja u trenucima kada je režim izoliran

Šeks je, nastavlja on, najviše državno odlikovanje primio od predsjednika Mesića.

“Niti predsjednik Josipović, niti predsjednica Grabar-Kitarović do danas od Sabora nisu primili najviša državna odlikovanja, iako je najveći dio Josipovićeva mandata protekao u vremenu dok je „njegov“ SDP kontrolirao većinu, a predsjednica Grabar Kitarović najveći dio svog dosadašnjeg mandata provela je uz parlamentarnu većinu svoje dosadašnje stranke – HDZ-a”.

Gjenero tvrdi da je iz hrvatskog iskustva vidljivo da je poplavu odlikovanja moguće povezivati s vremenom u kome nosioci vlasti nisu sigurni u stabilnost svog položaja, a režim je manje-više međunarodno izoliran.

“Otvorene države, kakva je Hrvatska od 2000. ne posežu za inflacijom odlikovanja. U Hrvatskoj se za odlikovanja nikad nije trošila neka stvarno relevantna stavka državnog budžeta, iako su mediji svojevremeno pisali o tome kako je poduzeće koje ima monopol na izradu odlikovanja u Hrvatskoj postalo visoko profitno upravo zbog te inflacije odlikovanja, koja je obilježavala vladavinu Franje Tuđmana”, ističe Gjenero.

Odgovor iz Ureda predsjednika Srbije Aleksandra Vučića nismo dobili, ali je primjerice njegov prethodnik, Tomislav Nikolić, tokom mandata uručio 1.210 odlikovanja.

Odgovor nismo dobili ni iz ureda članova Predsjedništva BiH. Dok nam je iz Ministarstva civilnih poslova BiH rečeno da to ministarstvo nije nabavljalo bilo kakvo ordenje, niti ima bilo kakvu nadležnost u toj oblasti, iz Agencije za javne nabavke te zemlje su  naveli da je sistem javne nabave u BiH decentraliziran, te da svako ugovorno tijelo odgovara u potpunosti za svoje nabave.

Agencija, kako je navedeno, nije u mogućnosti pratiti sve planove nabave na web stranicama ugovornih tijela, tako da nije upoznata da li ona planiraju nabavljati ordenje u ovoj godini.

Na stranici Agencije smo pronašli samo obavještenja koja se tiču nabavki odlikovanja bh. entiteta Republika Srpska u periodu od 2016. do 2018.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Srbija obilježava Dan državnosti, kao sjećanje na Sretenje 1804. godine, kada je podignuta revolucija i počelo oslobađanje od Turske. Na isti datum 1835., donesen je i prvi moderni ustav Srbije. Ranije je najavljeno da će na Sretenje biti potpisana deklaracija o uspostavljanju paralenih odnosa bh. entiteta i Srbije, te sprječavanju asimiliacije srpskog naroda. Do toga […]

Published On 15 Feb 2018
Više iz rubrike TEME
POPULARNO