Kad Saudijska Arabija skine ogrtač islamskog buđenja

Piše: Ahmad Dadoosh

Saudijski korisnici društvenih medija podijelili su hashtag pod nazivom “Kako sam preživio islamsko buđenje”, koji je postao jedan od najviše korištenih hashtaga u subotu. Mnogi su ga iskoristili za napad na ovaj islamski pokret koji je zahvatio saudijsko društvo osamdesetih godina. Ovo se poklopilo s izjavama saudijskog prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana u kojima kaže da nova država nema ništa sa islamskim buđenjem (Sahwa).  

Pokret Sahwa, odnosno islamsko buđenje, pokrenut je nakon dva odvojena incidenta koja su se desila 1979. godine: okupacije Velike džamije u Mekki, koju su izveli Juhayman al-Otaybi i njegova skupina, te islamske revolucije u Iranu koju je predvodio Ruholah Khomeini. Prvi događaj je bio šok za zajednicu koja nije bila prijemčiva za prisilno otvaranje modernosti. Drugi je pak bio najveći spoljni izazov koji se ogledao u ekspanziji šiizma, stoga je vlast na čelu s kraljem Fahdom bin Abdulazizom Al Saudom dala punu slobodu selefijskim učenjacima islamskog buđenja kako bi preuzeli vodeću ulogu na sceni.      

Saudijsko društvo je bilo plodno tlo spremno za apsorbiranje entuzijastične misionarske aktivnosti, čemu je prethodilo saudijsko sprečavanje širenja utjecaja vođa i pripadnika pokreta Muslimanska braća prebjeglih iz Egipta i Sirije. Nova generacija pozivatelja u vjeru pronašla je otvoren put za svoje djelovanje u školama, univerzitetima, sekcijama za učenje Kur'ana napamet, te zvaničnim i privatnim medijima.

Abdul Aziz al-Harbi, jedan od korisnika Twittera, objavio je post pod hashtagom “Kako sam preživio Sahwu” gdje kaže: “Ovaj pokret je prošao kroz tri faze selefizma: prva faza je selefizam Nedžda, kao odgovor na Khomeinijevu revoluciju. Druga faza je džihadski selefizam pod pokroviteljstvom Amerike, kao reakcija na sovjetsku invaziju na Afganistan. Treća faza je selefizam madhalista pod pokroviteljstvom sigurnosnih organa, što je bio odgovor na pozive učenjaka i propovjednika koji su se protivili ideji traženja pomoći od američkih trupa u operaciji ‘Pustinjska oluja’ tokom rata za oslobađanje Kuvajta protiv režima Saddama Husseina u Iraku.”

Nakon napada 11. septembra 2001. godine i rata protiv terorizma, koji je uslijedio nakon toga, Sahwa se zvanično našla pod opsadom u Saudijskoj Arabiji. Novine, satelitski televizijski kanali i elektronski forumi, prije pojave društvenih mreža, preplavio je talas “priznanja” u kojima su se govornici “ograđivali” od islamskog buđenja, jer je to postao sinonim za sam terorizam.    

Odlučujuća faza

Kao posljednja faza zvaničnih oscilacija, Rijad trenutno usvaja, u vrijeme vladavine kralja Salmana bin Abdul Aziza i njegovog sina, mladog prijestolonasljednika, politiku u kojoj nema izvrdavanja. Tako je potonji u više navrata iznio svoj otvoreni antagonizam prema Sahwi.   

Posljednji takav slučaj bile su njegove izjave objavljenje u nedjelju u američkom listu The Washington Post, kada je rekao, odgovarajući na pitanje o optužbama za terorizam upućenim vehabijskoj ideologiji, da ulaganje i džamije i škole datira iz Hladnog rata. Saveznici (zapadnjaci) su tada tražili od Saudijske Arabije da koristi svoje resurse da spriječi napad Sovjetskog Saveza na islamske zemlje, prema njegovim riječima.  

Bin Salman je dodao da su ranije vlade, koje su se smjenjivale u Saudijskoj Arabiji, skrenule s pravog puta i da sada treba ponovo vratiti stvari na svoje mjesto.

Saudijski ministar obrazovanja Ahmad Al-Issa objavio je na internetskoj stranici ministarstva da su pojedine istaknute ličnosti Muslimanske braće, koji su pobjegli iz Egipta u šezdesetim i sedamdesetim godinama prošlog stoljeća, doprinijeli formuliranju nastavnog plana i programa u ovoj zemlji. Međutim, sada će se raditi na njegovom revidiranju i čišćenju od programa Muslimanske braće. Također, bit će zabranjene i knjige koje pripadaju autorima iz njihovih redova, a simpatizeri Muslimanske braće bit će udaljeni sa svake pozicije u sektoru obrazovanja.  

U isto vrijeme, korisnici društvenih mreža objavili su videosnimak na kojem bivši američki državni sekretar Rex Tillerson naglašava na sjednici Kongresa da je Saudijska Arabija počela odgovarati na američke zahtjeve vezano za izmjene obrazovnog programa. 

U međuvremenu, hashtag “kako sam preživio islamsko buđenje” prednjači u virtualnom prostoru sa objavama koje su uglavnom na engleskom jeziku, što vjerovatno predstavlja dio kampanje usmjerene prema Zapadu koju provode botovi u formi odricanja od islamskog buđenja. 

Među onima koji su objavljivali tvitove o ovoj temi je i imam Abdul Aziz al-Mousa, koji se često pojavljuje na saudijskim satelitskim televizijskim kanalima u posljednje vrijeme. U jednoj od svojih objava je napisao: “Slava Bogu, spašen sam od drijemeža i buđenja Arapa. Tražio sam znanje i spoznao istinu koju su udaljili od društva. Obećao sam samom sebi da ću se boriti protiv njih, hvala Bogu koji mi je u tome pomogao.”  

Advokat Nayef Al Mnsi je napisao: “Moje odlazak na predavanja šejha (Ibn) Al- Uthaymeena izvelo me iz sururijske Sahwe (po imamu Muhammadu Sururu Zine al-Abidinu) u opću Sahwu u kojoj sam bio godinama… Zatim sam je u potpunosti napustio, zahvaljujući istraživanju, kritičkome razmišljanju i propitivanju… Potom sam tragao za porijeklom islamskog buđenja i njegovim osnivačima te sam došao do šokantnih činjenica, a to me skupo koštalo”. 

Međutim, pojedini su u svojim objavama na Twitteru radije ukazivali na ulogu saudijskih vlasti u svemu tome, pa je tako korisnik Turki Shalhoub napisao kako je kralj Fahd otvoreno hvalio islamsko buđenje osamdesetih godina, što znači da je “sahwa proizvod države, a nakon obavljenog zadatka, država ga želi uništiti”.  

Jedan od korisnika iz redova saudijske opozicije objavio je videosnimak o podršci koju su vlasti pružale afganistanskim mudžahedinima. U tweetu je napisao da pitanje “kako si se spasio islamskog buđenja” treba uputiti princu Bin Salmanu nakon što je priznao da su saveznici saudijskih vlasti tražili od ove države da “koristi vehabijsku ideologiju u hladnom ratu”. 

Šta nakon islamskog buđenja?

Američki pisac Kenneth R. Timmerman objavio je 2005. godine knjigu pod naslovom Countdown to Crisis: The Coming Nuclear Showdown with Iran (Odbrojavanje do krize: predstojeći nuklearni obračun s Iranom). U knjizi se navodi da skoro tri četvrtine iranske populacije pripada ” postrevolucionarnoj generaciji” koja je odrasla nakon Khomeinijeve revolucije. To je generacija na koju se Zapad može osloniti u obnovi iranskog društva, jer oni nisu protažeri i ne osjećaju pripadnost revoluciji.  

Danas u zatvorima leže najistaknutije vođe islamskog buđenja, među kojima i Salman al-Ouda, Awad al-Qarni, Muhammad Musa al-Sharif, Muhammad Shaleh al-Munajjid. Također, Aid Abdulah al Karni je potpuno prestao govoriti o politici, kako je to sam kazao, dok Nasr al Omr i Safar Al-Hawali gotovo da nisu prisutni na sceni.

S druge strane, “reformističke” politike Bin Salmana otvaraju prostor za novu generaciju mladih stipendista iz Sjedinjenih Američkih Država. Oni dolaze sa novom kulturom koja bi mogla nositi karakteristike faze “nakon islamskog buđenja”. 

Izvor: Al Jazeera