Daul za AJB: Regionalni lideri moraju slušati narod

Nije pogrešno da se vode kampanje i da se planiraju dolazeći izbori, ali nakon što sam bio političar na različitim nivoima vlasti, jedno mi je postalo jasno: ako političar svakodnevno naporno radi da istinski popravi živote građana, onda on ili ona ne mora brinuti o kampanji jer će ljudi opet glasati njega ili nju, kaže u intervjuu za Al Jazeeru Joseph Daul, predsjednik Evropske narodne stranke (EPP), najmoćnije političke snage u Evropi kojoj pripada i CDU njemačke kancelarke Angele Merkel.

On je nedavno u Briselu ugostio članove Predsjedništva BiH, a prije toga je krajem 2017. posjetio zemlje zapadnog Balkana.

Kaže da je bio šokiran kada je vidio široki jaz koji postoji između ljudi i političara u regiji.

• Evropska komisija je objavila Strategiju za Zapadni Balkan koja je okarakteriziran kao ‘historijska šansa’ za regiju. Neki analitičari tvrde da je Srbiji i Crnoj Gori ‘neopravdano’ data prednost u odnosu na druge zemlje. Da li ste vi zadovoljni novom strategijom, koji su njeni ciljevi?

Strategija za Zapadni Balkan je doista historijska šansa za zemlje regije da se odmaknu od ranijih gorkih konflikata, podrže pomirenje i reformiraju svoje zemlje. To je prilika koja se ne ukazuje često i Evropska unija pokazuje jasan signal da je spremna podržati i pomoći regiji, ali jedino ako su tamošnje zemlje spremne da urade posao kod kuće.

Nijedna zemlja zapadnog Balkana neće biti privilegirana i nijedna neće imati prednosti kada je u pitanju pridruživanje Evropskoj uniji. Nema kratica, svaka zemlja se mora reformirati i uskladiti se sa zahtjevima EU-a prije pridruženja Uniji. Ako su Srbija i Crna Gora ispred ostalih, onda su izgleda uložili više napora da reformiraju svoje u skladu zahtjeva EU-a. Jedna stvar mora biti jasna, svakoj zemlji zapadnog Balkana će se suditi po naporima koje je uložila i zaslugama, put ka tom cilju nije lagan. Svaka zemlja može biti predvodnica.

Sada je vrijeme za svaku zemlju regije, a posebno za njihove političare, da uzme svoju sudbinu u svoje ruke i demonstrira prvo njenim građanima, a onda Evropskoj uniji da je posvećena promjenama i reformama koje su u skladu evropskim vrijednostima i principima, kako bi učinila živote njenih građana boljim.

Ponosan sam što mogu reći da je EPP jedina politička snaga koja je od početka aktivno promovirala agendu proširenja. Nastavit ćemo podržavati eurointegracije zemalja zapadnog Balkana i pomoći ćemo im na njihovom reformskom putu. Ali, puno toga još mora biti urađeno.

Preduslovi za članstvo u Evropskoj uniji su potrebne reforme i rješavanje postojećih bilateralnih nesporazuma. Zemlje zapadnog Balkan moraju nastaviti svoju borbu protiv korupcije, poštivajući vladavinu prava. One moraju uspostaviti nezavisan pravosudni sistem. Jedino tako će se njihove ekonomije stabilizirati, a to će privući nove investicije i stvoriti nova radna mjesta i prosperitet za njihove građane, posebno omladinu.

• Pojavile su se i informacije da Evropska unija razmatra ukidanje roaminga za korisnike usluga mobilne telefonije iz zemalja zapadnog Balkana u državama članicama EU-a. Šta bi ovo značilo za zemlje regije?

Kao što sam kazao ranije, Evropska unija je voljna da poželi dobrodošlicu zemljama zapadnog Balkan u Uniju, ali samo nakon reformi i pomirenja. Evropska unija je regiji dala jasnu perspektivu, a uspostavila je i jasnu agendu i program kojeg one trebaju pratiti.

Evropska unija nije samo općenitost i lažna obećanja.

Evropska unija također predlaže konkretne akcije kako bi pokazala Zapadnom Balkanu i njegovom narodu dobre namjere i konkretne prednosti od koji već imaju koristi. Takav je i primjer ukidanja roaming u regiji. Porodica EPP-a stoji iza ovog prijedloga, jer mi uvijek prvo mislimo na narod.

Dva komesara EPP-a: Mariya Gabriel, evropska komesarka za digitalnu ekonomiju i društvo zajedno sa Johannesom Hahnom, komesarom za pregovore o proširenju i susjedsku politiku, rade naporno kako bi se našao dogvor o ukidanju roaminga u regiji.

Tu je, također potrebna politička volja lidera Zapadnog Balkana. Evropska unija može predložiti veliki broj konretnih inicijativa, ali u konačnici će se neke stvari će se desiti tek kada svaka zemlja napravi korak ka drugoj za više dobro njenih građana i cijele regije.

• Članovi Predsjedništva BiH su tokom nedavne posjete Briselu razgovarali i sa vama. Navedeno je da je glavna tema razgovora bila izmjene izbornog zakona. U kojoj mjeri Evropska unija može doprinijeti rješavanju pitanja izbornog zakona u BiH, da li je bilo vaših prijedloga?

Ja pomno pratim svaki razvoj događaja u regiji zapadnog Balkana a, naravno, posebno u Bosni i Hercegovini. Kada su u pitanju trenutni izazovi sa kojim se susreće BiH, Evropska unija bi mogla pomoći, ali u ovom trenutku prije svega kroz posredovanje i pravne savjete. Također, EU može ponuditi okvir za uključene stranke u kojem mogu pregovarati i pokušati doći do dogovora. U konačnici je odgovornost da riješe ove probleme na bh. političarima i nadam se da će oni uskoro naći soluciju.

• Kada ste nedavno bili u posjeti Sarajevu kazali ste da ‘političari misle na buduće izbore’, a da Vi tražite državnike koje misle na generacije koje dolaze. Mnogi će reći da je predizborna kampanja u BiH već odavno u toku i da je to ‘permanentno’ stanje u regiji Zapadnog Balkana. Uprkos svemu, političari u BiH pokušavaju uvjeriti javnost da se situacija u zemlji popravlja te da Evropa nije daleko. Kako to komentirate?

Nije pogrešno da se vode kampanje i da se planiraju dolazeći izbori, ali nakon što sam bio političar na različitim nivoima vlasti, jedno mi je postalo jasno: ako političar svakodnevno naporno radi da istinski popravi živote građana, onda on ili ona ne mora brinuti o kampanji jer će ljudi opet glasati za njega ili nju.

Ovo bi preporučio i političarima na Zapadnom Balkanu, da više slušaju i da premoste ovaj jaz između njih i ljudi. Bio sam šokiran kada sam vidio široki jaz koji postoji između ljudi i političara u regiji. Članica Evropske unije se postaje korak po korak. Neće se to desiti preko noći i neće se desiti ako šest zemalja ne uradi svoju domaću zadaću glede reforme pravosudnog sistema, vladavine prava, borbe protiv korupcije i drugih reformi.

• Tokom sastanka sa hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem u decembru ste izrazili zabrinutost zbog napetosti i nacionalističke retorike koja je još uvijek prisutna na ovim prostorima. Kazali ste da bi se jugoistočna Evropa zbog toga mogla vratiti u mračnu prošlost. Naveli ste primjer francusko-njemačkog pomirenja nakon Drugog svjetskog rata, a posebno ste istakli ulogu mladih u tom procesu. Na žalost, sve zemlje regije se suočavaju s odljevom mozgova, mladi traže sreću u drugim zemljama jer ne vide perspektivu. Kako zaustaviti ovaj trend?

Ja sam iz Alasce, francuske regije koja graniči sa Njemačkom. Kao što možete pretpostaviti, nakon završetka Drugog svjetskog rata su odnosi između Francuske i Njemačke bili jako loši, a da ne spominjem odnose među ljudima. Moji roditelji, kao mnoge druge porodice, nikada više nisu kročili nogom u Njemačku nakon rata, ali su ohrabrivali mene i moje braću i sestre da idu u tu zemlju i uspostavljaju kontakte.

Bili su mudri ljudi jer su razumjeli da mržnja i nastavak prebacivanja krivice neće nikada donijeti mir i prosperitet nijednoj od dvije zemlje. Razumjeli su da mlade generacije ne trebaju zaboraviti prošlost, ali i ono najvažnije, da moraju razgovarati o zajedničkoj budućnosti. Upravo to trebaju zemlje zapadnog Balkana uraditi. Omladina bi mogla razgovarati o prošlosti, ali ne na način da se širi mržnja i konflikt. Omladina na Zapadnom Balkanu mora razgovarati o tome šta ih u budućnosti može ujediniti.

Da smo u Francuskoj i Njemačkoj nakon rata imali referendum na kojem bi ljude pitali da li te zemlje trebaju sarađivati, odgovor bi sigurno bio ‘ne’. Sreća pa smo imali inspirativne i hrabre vođe iz naše političke porodice, kao što su Schuman i Pflimlin, koje su razumjele da je jedini način da budućnost bude bolja, saradnja. Nacionalistička retorika i “višenje nad prošlošću” neće približiti zemlje Evropskoj uniji. Baš suprotno, to bi moglo dovesti do stagnacije procesa.

Tokom moje zadnje posjete Zapadnom Balkanu, ponovo sam pažljivo saslušao ljude, njihove brige i izazove sa kojima se susreću. Srceparajuće je kada vidim koliko mladih ljudi napušta svoje zemlje jer tamo ne vide budućnost. Opet ponavljam, sve se svodi na implementaciju vladavine prava, borbe protiv korupcije i uspostavljanja nezavisnog pravosudnog sistema, kako bi se mlađim generacijama dala perspektiva i kako bi mladi ljudi ostali u svojim zemljama. Obrazovanje mora pomoći u procesu pomirenja, a ne izazivati multietničke podjele.

Izvor: Al Jazeera