Igor Jurić: Predatori vrebaju sa svih strana

Pojava interneta, a prije svega raznih društvenih mreža, rezultirala je činjenicom da je svijet postao „globalno selo“. Svi smo svjesni kako nam je internet donio puno toga dobroga, olakšao svakodnevni život u bezbroj stvari, omogućio da radimo iz svojih domova i slično.

U isto vrijeme puno manje smo svjesni toga kako su nam internet, društvene mreže, razne igrice i slični sadržaji dodatno ugrozili mlade pri čemu su posebno na udaru djeca. Mnogi nisu svjesni niti činjenice kako upravo na društvenim mrežama vrebaju razni pedofili koji predstavljaju iznimno veliku opasnost za djecu.

Dodatni problem predstavlja činjenica kako su s tom opasnosti roditelji prilično neupućeni te da vrlo često ne znaju što im djeca rade na internetu, kakve igrice igraju, s kim dopisuju i sl. Ne znaju niti kako među prijateljima na društvenim mrežama strpljivo svoju priliku čekaju i potencijalni predatori. 

Kako bi ukazali na taj problem Europski dom Vukovar, u partnerstvu sa Centrom za socijalnu skrb Vukovar, Osnovnom školom Nikole Andrića iz Vukovara i Udrugom za podršku žrtvama i svjedocima proveli su projekt pod nazivom „Kažem DA pristojnom ponašanju na Internetu“.

„Roditelji često ne koriste internet u toj mjeri kako bi znali što se sve radi i kakve opasnosti se tu nalaze ili pak uopće ne koriste internet. Neinformirani su o mnogo toga te je neophodno podići razinu znanja kod njih ali i mladima približiti spoznaje do kojih smo došli kroz istraživanja ili pak saznanja koja su neki stekli kroz praktične primjere“, rekla je Dijana Antunović Lazić, predsjednica Europskog doma Vukovar.

Dodala je i kako suvremeno roditeljstvo donosi niz izazova za roditelje te da je stoga neophodno ojačati roditeljske kompetencije.

Kako bi se stanje na terenu potvrdilo kroz konkretne brojke provedeno je i istraživanje tijekom kojega se došlo do zabrinjavajućih podataka. U istraživanju koje je za potrebe projekta provela magistrica socijalnog rada iz Vukovara Tatjana Romić, anketne listiće popunilo je 100 roditelja i isto toliko djece gdje u dobi 10 do 15 godina.

Rezultati istraživanja

Istraživanje je pokazalo kako čak 73 posto osnovaca na internetu provodi po više sati dnevno dok njih 16 posto ga koriste umjerenije. Kada je u pitanju znanje djece vezano za korištenje interneta, načina zaštite od neželjenih sadržaja, djeca su pokazala vrlo visok stupanj znanja, pa tako njih 70 posto zna blokirati osobe koje ih uznemiravaju, njih 68 posto zna obrisati povijest pretraživanja, 59 posto zna blokirati poruke uvredljivog sadržaja, te njih 47 posto zna pronaći informacije o sigurnom korištenju Interneta.

Zabrinjavajuće je kako 45 posto djece nikada nije razgovaralo s roditeljima na ovu temu, dok samo njih 37 posto skupa s roditeljima pretražuje internet. Gotovo polovica ispitanika na svoje je računalo ili mobitel instalirala program ili aplikaciju bez znanja roditelja, njih 23 posto otvorilo je link sumnjivog porijekla, a 15 posto komunciralo je s nepoznatim osobama

„U današnje vrijeme, s veoma brzim napretkom tehnologije, roditelji bi trebali dati svoj maksimum u razumijevanju tehnologije i potencijalnih opasnosti, te da bi trebalo djeci objasniti na koji način mogu sigurno koristi Internet. Isto tako, uloga škola i relevantnih dionika jeste konstantna edukacija i djece i roditelja o ovoj temi“, ističe Romić u svom istraživanju.

U isto vrijeme, kada su roditelji u pitanju, istraživanje je pokazalo kako 81 posto njih internet koristi nekoliko sati dnevno, njih sedam posto koristi samo vikendom, dok njih sedam posto internet ne koristi gotovo nikad. Kada djeca koriste internet, pokazalo se da su roditelji najviše zabrinuti zbog gledanja neprikladnih sadržaja (47 posto), da je dijete žrtva nasilja (39 posto), da se dopisuje sa nepoznatim osobama (42 posto).

Nisam učinio dovoljno

O opasnostima i sigurnosti djece na internetu govorio je i Igor Jurić, osnivač Fondacije Tijana Jurić. Fondacija je dobila ime po Jurićevoj kćeri, koja je u srpnju 2014. godine oteta, silovana i ubijena. Imala je tada samo 14 godina.

„Danas, kada razmišljam o svemu tome mislim kako nisam učinio dovoljno za bezbednost svoje ćerke. Upravo zato sam odlučio pokrenuti Fondaciju i snažno raditi na podizanju bezbednosti dece i mladih na internetu. Oni, ali pre svih njihovi roditelji, moraju shvatiti da im opasnost preti na svakom koraku i da moraju biti više nego oprezni kako bi sprečili moguće tragedije. One se mogu dogoditi svima“, rekao je Jurić.

Prema podacima kojima raspolaže, godišnje u Srbiji nestane između 1.200 i 1.500 djece i mladih od kojih se, na sreću, najveći broj njih vrati kući. Međutim, neki od njih dožive i tragične sudbine poput njegove kćerke. Podsjetio je i na skori slučaj kada je silovano i ubijeno trogodišnje dijete. Kao počinitelji u 92 posto slučaju su osobe koje su već ranije činile slične zločine, radi toga osuđivane i onda izlaskom na slobodu ponovili slične ili iste zločine.

Govoreći o tome kako zaštiti dijete na internetu i društvenim mrežama Jurić kaže kako je neophodno međusobno povjerenje koje bi omogućilo da im se djeca povjere, kažu što rade na internetu, koje stranice posjećuju, kakve igrice igraju, s kim dopisuju… Bilo bi idealno znati i sve društvene mreže na kojima dijete ima svoj profil. 

Posebno je ukazao na predatore na društvenim mrežama kojima je njihovo razvijanje samo olakšalo pristup potencijalnim žrtvama.

„Pre pojave društvenih mreža oni su, da bi došli u doticaj sa decom, morali doći do škola, raditi u njima, biti učitelji, sveštenici, treneri… Sada to mogu sve iz svoga doma. Garantujem da dete među svojih 500 prijatelja na društvenim mrežama ima barem jednog potencijalnog predatora i to je ono što zabrinjava i što treba da brine roditelje“, ističe Jurić.

Niz savjeta

Pojašnjava i kako ti ljudi, koje naziva predatorima, rade strpljivo te da su spremni čekati mjesecima na prvi korak. Prema njegovim riječima oni poslije zahtjeva za prijateljstvo budu pasivni, pa se jave sa po nekim „lajkom“, a onda u „like“ ide i kratka poruka… Taj odnos sve više napreduje sve dok žrtva ne stekne povjerenje u njega. Predatori pri tome vrlo često koriste lažne profile, stavljaju fotografije drugih ljudi…

Podsjetio je i na slučaj iz Srbije kada je sa 11-godišnjom djevojčicom u kontakt stupila osoba starija od 60 godina. Govoreći o tom slučaju kaže i kako je vrlo brzo djevojčica vidjela kako to nisu razgovori kakve želi. Na sreću požalila se majci, u koju je imala povjerenje, a onda je sve došlo do Jurića. On je preuzeo profil djevojčice i počeo svakodnevno se dopisivati s predatorom.

On je djevojčici, na zahtjev Jurića, u nekoliko navrata kupio i bonove za mobitel. Ubrzo je uslijedio i zahtjev da se čuju radi čega se umiješala i majka djevojčice. Tada su počeli i prijedlozi da se vide u živo. Susret je dogovoren, ali je alarmirana i policija koja je predatora uhitila.

„Taj je slučaj završio srećno ali, nažalost, niz je onih koji ne završe tako. Roditelji moraju imati vremena za svoju decu i znati šta rade. Treba im objasniti o čemu se radi da to sve lakše shvate“, ističe Jurić.

Oprez na ekskurzijama i drugim državama

Ukazao je i kako treba biti isto tako oprezan kada djeca idu na ekskurzije i to posebno u druge države. Tu je uvijek potrebno da djeca, ali i roditelji, znaju brojeve lokalne policije i veleposlanstva ili konzulata države iz koje dolaze. Uz sebe trebaju imati i kopiju osobne ili putovnice. Djeca se po stranim gradovima ne smiju kretati sama. Uvijek treba imati i svojevrsnu internu lozinku koju znaju samo dijete i roditelji. Ako se dijete javi s tim riječima, a koje bi nekim drugim ljudima izgledale kao običan razgovor, odmah treba nazvati policiju.

Opasnosti vrebaju i kod oglasa za posao i to posebno u drugim državama. Jurić kaže kako uvijek treba provjeriti poslodavca, traži li on uopće radnike, probati proguglati povijest o njima… Ostaje i savjet o brojevima telefona policije i veleposlanstva kao i lozinki.

„Puno toga ima, a još više treba učiniti kako bi sprečili bilo kakve moguće neželjene događaje. Ne smemo biti paraonoični i u svima videti opasnost ali treba znati i kako je potreban mali korak da celi život ode u krivom smeru. Naša Tijana bila je u pogrešno vreme na pogrešnom mestu i to je platila životom. Roditelji imaju ključnu ulogu i moraju razgovarati sa svojom decom, steći poverenje, imati vremena za njih i njihove potrebe… Na svima nama je da o ovim problemima govorimo javno i da edukujemo i decu i roditelje. Održali smo od 2016. godine, kada smo osnovali Fondaciju, više od 400 tribina po školama u Srbiji. Vidimo da se svet o opasnostima koje donosi internet povećala ali do još uvek nije dovoljno. Zato ćemo nastaviti raditi i dalje, a to treba raditi i u ostalim državama“, zaključio je Jurić.

Izvor: Al Jazeera