Šta treba znati o raskolu u Zaljevu

Blok koji se suprotstavlja Kataru zahtijeva da ta država prestane podržavati grupe kao što su Hamas i Muslimanska braća (Al Jazeera)
Blok koji se suprotstavlja Kataru zahtijeva da ta država prestane podržavati grupe kao što su Hamas i Muslimanska braća (Al Jazeera)

Većina Katarana čvrsto je spavala kada je susjedni Bahrein u ponedjeljak najavio da prekida diplomatske veze sa Dohom, zadavši prvi u nizu koordiniranih diplomatskih udaraca koji su izazvali nered u regiji.

To se dogodilo u 5:50 po lokalnom vremenu, desetog dana ramazana. Deset minuta kasnije, Saudijska Arabija, najveća sila u Zaljevu, slijedila je primjer Bahreina. Kraljevstvo je najavilo putem državnih medija da poduzima mjere da „zaštiti svoju nacionalnu sigurnost od opasnosti terorizma i ekstremizma“.

Do 6:20, Ujedinjeni Arapski Emirati su upotpunili trojku. „To se moralo desiti. Bilo je to nešto spremno da eksplodira“, kasnije je novinskoj agenciji Reuters kazao Anwar Gargash, ministar vanjskih poslova Emirata.

Najmanje tri druge države, uključujući Egipat, pridružile su se kasnije istog dana. Ali Oman i Kuvajt, druge dvije članice Zaljevskog vijeća za saradnju, čiji je član i Katar, ostale su neutralne.

Katar je energično opovrgnuo navode iz objašnjenja koji opravdavaju poteze protiv ove države, rekavši da se radi o „kampanji laži koje su dostigle tačku potpunih izmišljotina“.

Uprkos posredničkim nastojanjima predvođenim Kuvajtom, pet dana od početka krize, još se ne nazire rješenje.

Ovo su neke od ključnih tačaka raskola koji je trenutno u toku između Saudijske Arabije i saveznika i Katara.

Ekonomska blokada

Osim prekidanja diplomatskih veza, Dohi je nametnuta i blokada koju predvodi Rijad. Saudijska Arabija, koja dijeli jedinu kopnenu granicu sa Katarom, zatvorila je granicu i zaustavila protok roba prema svom susjedu bogatom gasom.

Saudijska Arabija, UAE i Bahrein također su zatvorili svoj zračni prostor za letove za Katar u oba smjera, prisilivši aviokompanije da uklone Dohu sa svoje liste destinacija. Ovaj potez je blokirao hiljade putnika i nanio ekonomsku štetu aviokompanijama koje su se našle usred raskola. Međunarodno udruženje avioprevoznika uputilo je apel da se puste u promet ove aviolinije, ali na njihov zahtjev do sada niko nije odgovorio. Kataranima je čak zabranjeno da lete preko UAE-a.

Kataranima je također naređeno da napuste ove tri države, dok je državljanima Saudijske Arabije, UAE-a i Bahreina rečeno da napuste Katar u naredne dvije sedmice.

Prekinute su i pomorske linije. U luci Fujairah Ujedinjenih Arapskih Emirata, brodovima sa katarskom zastavom ili onima koji su plovili za Katar, nije dozvoljen prolaz.

Tankeri koji prevoze tečni naftni gas iz Katara također su morali promijeniti kurs u Adenskom zaljevu, kako stoji u izvještajima. Još je jedan brod vraćen iz Sueckog kanala u Egiptu.

Iako su države kao što je UAE blokirale katarski izvoz, npr. gasa i aluminija, Katar i dalje dozvoljava da prirodni gas teče u UAE, omogućivši da Dubai i Abu Dhabi zadovolje svoje potrebe za energijom.

Analitičari procjenjuju da bi posljedice ove krize mogle koštati zaljevske ekonomije milijarde dolara.

Turska šalje vojnike

Kad su Saudijska Arabija i njeni saveznici pojačali pritisak na Katar, druge države iz regije su pritekle u pomoć.

Turska i Iran su otvorile svoj zračni prostor za veći broj letova iz Katara. Obje države su također ponudile dostavu hrane nakon izvještaja da su u mnogim supermarketima u Kataru opustošene police s hranom neposredno nakon objave diplomatske krize. Iran je rekao da pošiljka hrane može stići u Dohu za 12 sati.

Prema procjenama, 40 posto prehrambenih artikala stiže u Katar preko Saudijske Arabije. Katar je ubrzo izjavio kako nema potrebe za panikom jer ima dovoljno zaliha.

Nakon prijetnji upućenih Kataru, bliski saveznik Turska je glasala za ubrzanje slanja vojnika u tursku bazu na poluotoku.

Izvještaji kažu da baza, koja je uspostavljena nakon sporazuma iz 2014, može primiti 5.000 turskih vojnika.

Turska, koja također ima čvrste veze sa Saudijskom Arabijom, izjavila je da će pomoći da se kriza riješi mirnim putem.

Jedan analitičar je rekao da, iako odluka Ankare da pošalje vojnike nije antisaudijska, jasno je da jeste prokatarska.

Medijski napadi

Dok su se optužbe zahuktavale, Saudijci su signalizirali da u oblasti medija eskaliraju krizu – u prvom redu zatvaranjem lokalnog ureda Al Jazeere, medijske mreže sa sjedištem u Dohi.

Danima prije nego što je diplomatski spor buknuo, web stranice Al Jazeere već su bile blokirane u Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Bahreinu i Egiptu.

„Došlo je do eskalacije u oblasti [zaljevskih] masmedija…ali Katar nije na eskalaciju uzvratio eskalacijom“, kazao je ministar vanjskih poslova Katara Mohammed bin Abdulrahman Al Thani u razgovoru za Al Jazeeru.

Pisalo se i o zahtjevima da se Al Jazeera u potpunosti zatvori.

Reporteri bez granica su izjavili da je ova medijska kuća postala „kolateralna žrtva diplomatske ofanzive protiv Katara“.

„Zatvaranje ureda Al Jazeere je politička odluka koja je ravna cenzuri TV emitera“, rekla je Alexandra El Khazen, šefica odjela za Bliski istok Reportera bez granica.

Iz Al Jazeere su izjavili da je ova odluka „neopravdana“.

Osim mjera protiv informativnih kanala, UAE je na primjer, također blokirao mrežu BeIn, sportski kanal u katarskom vlasništvu.

Trumpove objave na Twitteru

U prvim satima ovog diplomatskog natezanja, uključio se i SAD; državni sekretar Rex Tillerson je rekao kako je važno da članovi GCC-a ostanu „ujedinjeni“, dodavši kako ne misli da će ova situacija utjecati na borbu protiv terorizma. SAD ima vojnu bazu u Kataru, sa približno 10.000 vojnika.

Na Tillersonova uvjeravanja je, međutim, bačena sumnja, kada je američki predsjednik Donald Trump pisao na društvenim mrežama. Aludirao je na Katar kada je rekao da su lideri Bliskog istoka izjavili kako će „zauzeti oštar stav kada je u pitanju finansiranje ekstremizma“. Poslije je telefonom pozvao katarskog emira i ponudio pomoć u rješavanju krize.

Umjesto da smire već usijanu situaciju, Trumpove objave samo su prouzrokovale dodatno neslaganje.

Nekoliko sati kasnije, Jordan je degradirao svoj odnos sa Katarom i zabranio Al Jazeeri rad u toj državi. Mauritanija je također prekinula diplomatske veze sa Katarom, a njen primjer je slijedio i Senegal.

U međuvremenu, Bahrein je zabranio izražavanje simpatija Kataru na društvenim mrežama, dok su Ujedinjeni Arapski Emirati upozorili svoje građane da bi mogli dobiti zatvorsku kaznu od 15 godina i platiti 136.000 dolara kazne ako budu pisali poruke podrške Kataru.

Kao odgovor na to, Katar je zatražio od svojih građana da se ponašaju dostojanstveno na društvenim mrežama, rekavši državljanima i stanovnicima Katara da na društvenim mrežama vode računa o „islamskim i arapskim vrijednostima“.

‘Lista terorista’

U četvrtak, iako su se diplomatska nastojanja nastavila, Trump je pozvao prestolonasljednika UAE-a, a francuski predsjednik Emmanuel Macron je pozvao sve strane da „vode dijalog“, protivnici Katara su pooštrili svoj stav protiv Dohe.

Pošta Emirata je najavila da ukida svoje usluge za Katar. Web stranica Qatar Airwaysa također je blokirana u UAE-u.

Ranije je bahreinski ministar vanjskih poslova, šeik Khalid bin Ahmed al-Khalifa izjavio kako je njegova država „otvorena za sve opcije zaštite od Katara“, dok je tražio da se Doha distancira od Irana i „prestane podržavati terorističke organizacije“. Ministar vanjskih poslova UAE-a, u međuvremenu je rekao da se „nema o čemu pregovarati“ sa Katarom.

Blok koji se protivi Kataru ranije je tražio da Katar prestane podržavati grupe kao što su Hamas i Muslimanska braća.

U četvrtak uvečer, Saudijska Arabija, UAE, Bahrein i Egipat su zajedno dodali 59 pojedinaca i 12 organizacija na „listu terorističkih organizacija“. Na listi je i duhovni vođa Muslimanske braće Yousuf al-Qaradawi i 18 istaknutih Katarana.

U petak je Katar odbacio ovu listu kao neosnovanu.

„Nedavno izdata zajednička izjava Kraljevine Saudijske Arabije, Bahreina, Egipta i UAE-a u vezi ‘liste finansijera terorizma’ ponovo jača neosnovane navode koji nemaju nikakvog uporišta u činjenicama“, pisalo je u izjavi katarske vlade.

Ranije je katarski ministar vanjskih poslova prkosno izjavio da se ova država neće poviti pred pritiskom koji na nju vrše.

„Nismo spremni da se predamo i nikada nećemo biti spremni da predamo nezavisnost naše vanjske politike“, ministar vanjskih poslova, šeik Mohammed bin Abdulrahman Al Thani izjavio je za Al Jazeeru.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO