Ima li GMO usjeva u Hrvatskoj?

Četiri su glavne GMO kulture: pamuk, soja, kukuruz i uljana repica (EPA)
Četiri su glavne GMO kulture: pamuk, soja, kukuruz i uljana repica (EPA)

Piše: Branimir Bradarić

Iako su prije desetak godine sve hrvatske županije donijele odluku o zabrani korištenja genetički modificiranih organizama (GMO) među građanima je prisutna stalna sumnja jesu li i u kojoj mjeri GMO usjevi prisutni u Hrvatskoj.

Nedavno je i u Hrvatskom saboru bilo riječi o GMO usjevima tijekom rasprave o izmjenama Zakona o genetski modificiranim proizvodima.

„Mi trenutačno imamo situaciju u Slavoniji gdje je određeni postotak usjeva zapravo GMO. Zakon o GMO je i dalje nejasan i nedvosmislen. Građani i dalje ne znaju što kupuju i ne znaju što jedu. Ne možemo sad u ovom smislu kad smo došli do kud smo došli zabraniti GMO. To ne vjerujem da bi ijedna vlada sada bila u stanju. Ako je već GMO prisutan, onda samo otvorenost i transparentnost. Neka građani odluče temeljem jasne oznake na proizvodu“, rekla je saborska zastupnica Irena Petrijevčanin Vuksanović.

Bio je ovo samo još jedan povod za pravu lavinu tekstova u medijima koji upozoravaju kako su u Hrvatskoj već naveliko prisutni GMO usjevi i proizvodi. Spominjala su se čak i neka područja gdje se, kako se tvrdi, koristilo GMO sjeme. Prije svega radi se o pograničnim područjima prema BiH i Srbiji. U više navrata na tu temu govorili su i neimenovani poljoprivrednici koji su za medije izjavljivali kako je takvo sjemenje nemoguće kupiti na legalan način, ali i da postoji niz mogućnosti da se takvo sjeme prokrijumčari preko granice.

Pronađen genetski modificiran kukuruz

Nakon katastrofalnih poplava prije dvije godine u Županjskoj Posavini spominjalo se i kako su nakon te katastrofe na više parcela u donedavno poplavljenim područjima sijani GMO usjevi. Svaki put Ministarstvo poljoprivrede Vlade RH demantiralo je te informacije.

Pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije Andrija Matić kaže kako njegov odjel nema nikakvih spoznaja o pojavi GMO usjeva na području županije. Prema njegovim riječima, unatoč brojnim špekulacijama po medijima do sada nisu imali zabilježene slučajeve prisutnosti GMO usjeva.

„Neka od provjera ili analiza bi to svakako potvrdila. Sustav je napravljen da nešto takvo nikako ne može proći neopaženo. Naime, ako zabranjeni GMO usjevi ne bi bili otkriveni na samome polju, onda bi analize na silosima to pokazale. Prema važećoj zakonskoj regulativi u Hrvatskoj je nemoguće uzgajati GMO usjeve i s njima prometovati. Svakako da je moguće ilegalno posijati GMO usjeve, ali nemam spoznaja da se takvo što negdje kod nas dogodilo“, tvrdi Matić, koji je izričito protiv korištenja ovakve vrste usjeva.

Ipak, podsjeća i na slučaj od prije nekoliko godina kada je pronađen GMO kukuruz koji je potom država neškodljivo uklonila o svome trošku. Upravo stoga mišljenja je kako inspekcije trebaju biti i češće, a sve s ciljem da se spriječi ulazak GMO proizvoda u Hrvatsku što bi, prema njegovom mišljenju, bio kraj hrvatske poljoprivrede i hrvatskog seljaka.

„Cijela istina je da GMO usjevi nisu stvoreni za dobrobiti potrošača jer oni ne nude više proteina, minerala, odnosno, bolje nutricionističke karakteristike. Oni su stvoreni isključivo radi profita tvrtki koje proizvode takve usjeve i njihov ulazak na velika vrata uništio bi naše poljoprivrednike. Dobili bi proizvode bez okusa, boje i mirisa pri čemu bi se, s obzirom da su GMO usjevi izdržljiviji, sve proizvodilo u Africi jer bi to bilo moguće. Vjerujem da GMO proizvodi nisu dobri ni po zdravlje ljudi“, kaže Matić.

Inače, u Vukovarsko-srijemskoj županiji trenutno je oko 150.000 hektara poljoprivrednih površina, od čega je velika većina njih u sustavu potpora gdje je samim tim evidentirano i vlasništvo. U Hrvatskoj se obrađuje više od milijun hektara poljoprivrednih površina.

Šta je GMO?

Međutim, kolikogod se priča o GMO, obični građani zapravo jako malo znaju o takvim proizvodima. Genetički modificirani organizmi ili GMO su organizmi čiji je genetski materijal izmijenjen uz pomoć korištenja tehnika generičkog inženjeringa. Četiri su glavne GMO kulture: pamuk, soja, kukuruz i uljana repica.

Treba znati i da u svijetu postoji tek nekoliko tvrtki koje se bave proizvodnjom GMO usjeva, a  to su Bayer, Monsanto, Syngenta, BASF i Dupont. Najpoznatija među njima je američka tvrtka Monsanto, koja je najčešći predmet napada. Tako je za ovaj mjesec najavljen prosvjed protiv te tvrtke u Zagrebu i Osijeku.

Prema navodima medija, GMO je u SAD prisutan više od 20 godina. Kao zemlje gdje je još GMO prisutan navode se Kanada, Argentina, Brazil te Indija i Kina. Europska unija je najvećim dijelom čista od takvih usjeva, kojih na malim površinama ima najviše u Španjolskoj. Tamo se na oko 100.000 hektara uzgaja kukuruz MONS810.

Kolikogod se u medijima pričalo o GMO-u zapravo je najveći dio toga još u fazi istraživanja. Spominjali su se usjevi otporni na sušu, koji daju veće prinose, nutricionistički su kvalitetniji, ali za sada takvih proizvoda nema na tržištu. U isto vrijeme zna se kako se herbicid glifozat, koji se koristi kod GMO usjeva, danas koristi i u konvencionalnoj poljoprivredi. Radi se o herbicidu koji je kod većine građana u Njemačkoj uzrokovao pojavljivanje u urinu, a prošle godine Međunarodna agencija za istraživanje raka i službeno je proglasila glifozat vjerojatno kancerogenim za ljude. Upravo stoga Europska komisija će uskoro odlučiti hoće li produžiti licencu za njegovu upotrebu u poljoprivredi na području EU.

Sve vrijeme vode se i brojne rasprave je li ili nije GMO nezdrav za ljude. Trenutno ne postoje konkretni dokazi o tome, iako se mišljenja stručnjaka razilaze. Neki tvrde da se GMO u SAD-u koristi više od 20 godina bez ikakvih vidljivih posljedica, dok drugi, pak, ukazuju na povećanu učestalost alergija radi takve vrste prehrane.

Uskoro 85 novih GMO vrsta

Radi iznimnog interesa građana oko GMO usjeva, Ministarstvo poljoprivrede Vlade RH ističe kako je u Hrvatskoj zabranjen  uvoz genetski modificiranog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala, kao i proizvodnja istog, bilo u komercijalne svrhe, bilo u obliku poljskih pokusa, a na snazi je nulta tolerancija na uvođenje u okoliš živih genetski modificiranih organizama. Navode i kako u laboratorijskim analizama nije utvrđena prisutnost GMO-a u Hrvatskoj tijekom prošle godine.

„Na tržištu Republike Hrvatske nema genetski modificirane hrane za ljudsku prehranu, a kad bi je bilo morala bi biti jasno označena da sadrži GMO ili sastojke koji sadrže GMO kao što je to obavezno i u svim drugim članicama EU. Hrvatska se odlučila za zabranu sjetve/sadnje GMO kultura na svojem teritoriju što je od strane Europske komisije primljeno na znanje i prihvaćeno od strane biotehnoloških kompanija“, navode iz ministarstva.

Ukazuju i kako je jedan od ciljeva hrvatske poljoprivredne politike i sve veća proizvodnja ekoloških i autohtonih prehrambenih proizvoda. Akcijskim planom razvoja ekološke poljoprivrede u RH od 2011-2016. godine predviđeno je povećanje površina na osam posto (oko 5.000 proizvođača i 90.000 hektara). Pozvali su i građane da svaku osnovanu sumnju da je na određenoj površini zasijana ili posađena genetski modificirana kultura bez odgode prijave Poljoprivrednoj inspekciji Ministarstva poljoprivrede.

Uz informacije iz Ministarstva poljoprivrede treba spomenuti i najave iz Međunarodne agencije za agri-biotehnološke aplikacije (ISAAA) kako će uskoro biti testirano 85 novih GMO usjeva. Među njima će biti i modificirana banana.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Hrvatska je u proceduri izmjene Zakona o genetski modifikovanim organizmima. U svom zakonodavstvu želi da zabrani uzgoj još jedne vrste kukuruza, što Evropska unija daje na izbor svim članicama. To je u Saboru još jednom pokrenulo priču o navodnoj sadnji GMO-a u Hrvatskoj, iako je po zakonu zemlja nulte tolerancije. Nekoliko poslanika koji su uvjeravali […]

Evropski parlament je usvojio zakon kojim se državama daje više ovlasti da same odluče hoće li saditi genetski modificirane usjeve.

13 Jan 2015
Više iz rubrike TEME
POPULARNO