Kavazović: Hrvatska ispravno razumjela suštinu muslimana

Piše: Tomislav Šoštarić

I Europa i muslimani moraju tražiti i produbljivati puteve i mogućnosti za dijalog i toleranciju, ocjena je brojnih visokih uzvanika na konferenciji “Muslimani u Europi – naslijeđe i budućnost”, održanoj u Islamskom centru u Zagrebu povodom 100 godina priznanja islama kao ravnopravne religije u Hrvatskoj.

Među uzvanicima i sudionicima bio je i Mehmet Gormez, predsjednik Islamskog Diyaneta iz Turske. On je zahvalio Hrvatskoj što “u ovim teškim danima obilježava 100. obljetnicu priznanja islama”.

“Dolazim iz jedne zemlje koja je i ekonomski i geografski velika i u kojoj žive i nemuslimani, pripadnici raznih religija. Smatram da Hrvatskoj, koja je manja zemlja od Turske, daje veličinu to što ima puno razumijevanja prema drugim religijama”, rekao je Gormez.

Ocijenio je da je ovaj skup iznimno važan, pogotovo s obzirom na to, istaknuo je, što u Europi i svijetu danas vlada islamofobija.

“Naravno, naša dužnost je da kroz suživot, toleranciju i susret svih kultura od istoka do zapada, nastavimo živjeti u suradnji i da vidimo napredak za sve”.

‘Mržnja prema drugima mora nestati’

“Europa se isto mora vratiti ljudskim vrijednostima i vrijednostima koje je postavila. A muslimanska zajednica svojim vjernicima mora usaditi više mira i da nestane mržnje prema drugima”.

Dolazak turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana u Hrvatsku u tom je smislu ocijenio važnim ne samo za Hrvatsku nego i za cijelu Europu.

Na konferenciji je sudjelovao i reisul-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović.

Nalazimo se, kaže, u specifičnom vremenu koje karakterizira pozicioniranje islama i muslimana kao građana u državama u kojima žive.

“Ovo danas što se dešava u Hrvatskoj, 100 godina od priznanja islama je jedna vrlo važna poruka samoj Europi, imajući u vidu da se Europa nalazi licem u lice s velikom migracijom iz islamskog svijeta. Hrvatska je imala, da tako kažemo, to iskustvo s muslimanima, ali moram kazati i sa Bošnjacima na svom prostoru, ali je jako ispravno razumjela suštinu muslimanskog bića i donijela zakon kojim je omogućila svojim građanima da oni, kao i drugi, uživaju svoja prava i da imaju pravo da grade svoje objekte, da se organiziraju u islamskoj zajednici i na taj način relaksirala odnose”, navodi Kavazović.

Učiniti muslimane vidljivima

Komentirajući aktualnu situaciju i odnose između europskih država i društava te tamošnjih muslimanskih zajednica, Kavazović kaže kako je iznimno bitno da muslimani u Europi postanu vidljivi.

“Kad to kažem onda smatram da nije dobro da muslimani u Europi ne mogu imati svoje džamije s minaretima, učenje ezana…To ih na neki način čini vidljivim i mislim da bi to u mnogo čemu relaksiralo i te odnose i neke strahove prema muslimanima. Muslimani nisu ni bolji, ni gori nego što su ostali. Muslimani su ljudi – imaju svoju kulturu, svoju tradiciju i žele se osjećati, ali isto, a to se pokazalo kod muslimana u Hrvatskoj i drugim balkanskim zemljama, da su pokazali kroz povijest da oni grade svoje zajednice na civilizacijskim normama, europskim vrijednostima i to najbolje pokazuje da je to moguće napraviti. Hrvatska je dobar primjer”, rekao je Kavazović.

Osvrnuo se pritom i na važnost međukonfesionalnog dijaloga, kako u zemljama regije, tako i u Europi. Smatra da bi taj dijalog mogao biti i bolji.

“Pogotovo veliku odgovornost imaju tri vjerske zajednice – dvije crkve, katolička i pravoslavna – i Islamska zajednica, na prostorima Balkana pa i Europe. Mogli bi biti bolji odnosi pogotovo između Islamske zajednice i Pravoslavne crkve. Nisu zadovoljavajući. Ne znam kakvi su bilateralni odnosi između Katoličke i Pravoslavne crkve, ali vjerujem da se svi trebamo potruditi, ako smo vjernici, ako šaljemo nadu ljudima, da ne možemo jedne isključivati iz te nade, a drugima tražiti posebnost u tome svemu. Smatramo da svi trebamo uključiti sve i podjednako gledati na sve”.

Ocijenio je na kraju da postoji prošlost koja nije bila laka, no da nije civilizacijski, a ni u skladu s europskim vrijednostima, da se jedne smatra svecima i mučenicima, dok se na druge gleda posve drugačije.

Izvor: Al Jazeera