Šta u BiH i Srbiji misle o retorici Vučića i Izetbegovića

Bakir Izetbegović i Aleksandar Vučić zaoštrili su retoriku nakon presude Radovanu Karadžiću (EPA)

Piše: Mladen Obrenović

Nakon zaoštravanja retorike na relaciji Beograd-Sarajevo, odnosno između predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakira Izetbegovića i premijera Srbije Aleksandra Vučića, a povodom presude Radovanu Karadžiću i mogućoj reviziji bosanskohercegovačke tužbe za genocid, Al Jazeera je pokušala doći do izjava predstavnika ključnih političkih stranaka u Bosni i Hercegovini te analitičara.

Neki su odgovorili, a neki (poput Stranke demokratske akcije i Saveza za bolju budućnost Bosne i Hercegovine) to nisu učinili, iako su bili zamoljeni da delegiraju nekoga iz svojih redova ili dostave očitovanje stranke.

Po mišljenju Dragana Bursaća, kolumniste i analitičara portala Buka, “sama revizija [tužbe za genocid] je pitanje za tužitelje i sudove, a isto tako i za sudove u Bosni i Hercegovini i Srbiji, a ne za političare”. Smatra da je “reakcija Vučića bila poprilično očekivana, zato što u Srbiji je počela predizborna kampanja”.

“Vučić intenzivno gubi desno krilo birača, pa se negdje morao okrenuti toj retorici, gdje je on, faktički, na svom terenu. To je tipična radikalska retorika, kojoj se vratio, uvježbani arsenal koji koristi posljednjih 20 godina. Bez problema je odigrao na svoju staru dobru kartu i staru ljubav. Ta retorika jeste pregruba, neprimjerena i necivilizacijska, ali mu apsolutno nije strana”, ukazuje Bursać.

Osim pridobivanja desno orijentiranog biračkog tijela, nastavlja Bursać, Vučić se pokazao i kao “veliki zaštitnik” Srba sa zapadne strane Drine.

“Reakcija na presudu Karadžiću očigledno nije bila dovoljno vidljiva u javnosti, a bila je vrlo slična reakciji na Izetbegovićeve najave, pa je samo boldovao tu prvu reakciju i ona je odjeknula više u javnosti. Sad postoji neviđeno interesovanje za Vučićeve izjave i sad je uspio da postane vidljiv”, kaže Bursać.

Izvrtanje nepobitnih činjenica

Predstavnici političkih stranaka u Bosni i Hercegovini uglavnom smatraju kako se radi o izjavama političara koji su u predizbornoj kampanji, ali i nečemu što doista podsjeća na ratne godine.

“Premijer Srbije nastavlja s demonstracijom logike Dobrice Ćosića da je ‘laž bit srpske politike’ te i ovaj put izvrće nepobitne činjenice utvrđene u presudi Karadžiću. Nikome u Sarajevu nije do ‘pokretanja nove spirale nasilja’, jer smo tu velikosrpsku spiralu nasilja u najgoroj mogućoj formi osjetili na vlastitoj koži”, odgovara Miro Lazović, potpredsjednik Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine.

Po njemu, “veličanjem Karadžića i njegovog djela, političari iz Srbije i Republike Srpske nastavljaju gaziti po dostojanstvu bh. građana”. Smatra da “na takvu politiku treba staviti tačku, jer se ona više ne može, niti treba trpjeti”.

“Sarajevo jeste za stvarno i iskreno pomirenje, a ne za slatkorječivu demagogiju, koja se u kontinuitetu čuje iz Beograda. Za nove odnose između Srbije i Bosne i Hercegovine potrebna je obostrana spremnost na istinu, jer bez istine nema pravde, bez pravde nema praštanja, bez praštanja nema pomirenja, bez pomirenja nema novih i boljih odnosa u regionu. Ako se iz Srbije pokaže spremnost na suočavanje s istinom i otklonom od ratnih zločina počinjenim u ime velikosrpske politike, zahtjev za pokretanjem revizije tužbe Bosne i Hercegovine protiv Srbije, uvjeren sam, neće se ni pokretati”, poručuje Lazović.

Borenović brani Vučića

“Generalno, priča oko revizije bilo kakvih postupaka između dvije zemlje koje su susjedne mogu samo da pokvare odnose političkih struktura, ali isto tako i zemalja. Sva ta priča besmisleno i bespotrebno je nametnuta. Očekujem da će to vrlo brzo proći i da će to biti priča za nekoliko dana, koja je ishitreno nametnuta od strane Izetbegovića. Nikakva revizija onoga što je iza nas neće nam pomoći da stvaramo dobre odnose u budućnosti”, napominje Branislav Borenović, predsjednik Partije demokratskog progresa.

Po njemu je Izetbegovićeva najava “izazvala lavinu reakcija i bespotrebne tenzije, jer se tako narušavaju odnosi koje je vrlo teško stvarati, a vrlo lako narušiti. U tom smislu brani Vučića, jer misli da je “reagovao onako kako treba da reaguje čovjek koji je najodgovorniji u Srbiji, po kojem niko nema prava da nameće teme koje mogu kvariti odnose između Srbije i Bosne i Hercegovine”.

HDZ 1990: Politički poeni

“I u jednoj, i u drugoj zemlji su izborne godine, pa je očito i jedna i druga izjava tempirana kako bi se eventualno koji politički poen dobio na takvim izjavama”, smatra Ilija Cvitanović, vršitelj dužnosti predsjednika Hrvatske demokratske zajednice.

On upozorava kako, 21 godinu nakon završetka rata, “iz službenoga Beograda i službenoga Sarajeva imamo retoriku kakvu smo imali početkom ‘90-ih, što je u potpunoj suprotnosti s proklamiranim i deklarativnim stavovima europskog puta i Bosne i Hercegovine, i Srbije”.

“Sve to neće donijeti korist niti jednom, niti drugom, niti trećem narodu u Bosni i Hercegovini. Ne treba se baviti politikantstvom kada je u pitanju presuda, nego istini pogledati u oči – presuda šalje određene poruke prema RS-u, ali ni službeno Sarajevo to ne treba koristiti u dnevno-političke svrhe”, napominje Cvitanović.

Vraća i priču na presudu Karadžiću, podsjetivši kako ni Izetbegović, ni Vučić nisu spomenuli hrvatske žrtve. “Neprihvatljiva nam je presuda u kontekstu raseljavanja, protjerivanja i ubijanja Hrvata, ali i Bošnjaka, i u tom svjetlu smatram da je ova ratnohuškačka retorika službenog Sarajeva i Beograda ponovno manipuliranje bolom žrtava i onih koji su najviše pretrpjeli”, zaključuje Cvitanović.

Briga pravnika, a ne političara

U pokušaju dobivanja komentara na polemiku Izetbegović – Vučić političare u Srbiji nije se moglo dobiti, jer su očito zauzeti kampanjom. No, iz nevladinog sektora smiruju tenzije riječima da se o tužbama i revizijama trebaju brinuti pravnici, a ne političari.

“Videli smo nekoliko rundi razmene reči za koje možemo realno reći da jesu bile teške, no izjave su date nekako prebrzo. Ako Bosna i Hercegovina razmišlja o podnošenju nove tužbe Međunarodnom sudu pravde, iza toga moraju stajati jake činjenice i nekoliko dana nakon presude [Karadžiću] je prerano i ishitreno o tome govoriti”, smatra Milan Antonijević, direktor Komiteta pravnika za ljudska prava, sa sjedištem u Beogradu.

Po njemu, izjave premijera Srbije, ujedno i predsjednika Srpske napredne stranke, “mogu biti gledane iz ugla predizborne kampanje, ali i kao nešto što izolovano ne predstavlja ruku pomirenja”.

“Verujem da ovde mnogo više treba da se vrati u domen prava, a mnogo manje u domen kampanje i u jednoj, i u drugoj državi”, zaključuje Antonijević.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO