Wicker o BiH: Strpljenje međunarodne zajednice je pri kraju
Razgovarao: Ibrahim Sofić
Američki senator Roger Wicker, koji je početkom ovog mjeseca državnom sekretaru Sjedinjenih Američkih Država Johnu Kerryju poslao pismo u kojem ističe velike probleme sa korupcijom u Bosni i Hercegovini, u razgovoru za Al Jazeeru ističe kako je ovaj problem veoma raširen u bh. društvu, te da zbog toga u međunarodnoj zajednici vlada velika frustracija.
- Možete li nam reći nešto više o Vašim otkrićima kada je riječ o korupciji u Bosni i Hercegovini? Da li je ona prisutna samo u bosanskohercegovačkoj administraciji ili je riječ široj pojavi, koja se odnosi i na druge sfere politike i ekonomije?
Izgleda da je riječ o veoma raširenoj pojavi. Posljednji medijski i drugi izvještaji istakli su bankarski skandal i manipulacije sa svjedocima, a umiješani su visokopozicionirani političari. Također je prisutna i velika zabrinutost o sudbini pomoći koja je bila osigurana za žrtve poplava.
Prema posljednjem indeksu prisutnosti korupcije, koji je napravio Transparency International, BiH je iza svih država u regiji, izuzev Albanije i Kosova.
- U pismu, koje ste nedavno poslali američkom državnom sekretaru Johnu Kerryju zatražili ste dodatna sredstva i resurse američke administracije kako biste razotkrili korupciju u BiH. U kojim područjima društvenog života je potrebna dublja istraga i koji su neophodni koraci da se korupcija razotkrije?
Ovo je problem koji traži političku volju, kao i finansijsku pomoć. Ostavit ću ljudima na terenu da odluče koja su sredstva neophodna. Međutim, vjerujem kako se treba više pažnje posvetiti istraživačkom novinarstvu i grupama građanskog društva koje su posvećene razotkrivanju korupcije i kriminalnih aktivnosti.
Mi trebamo pomoći jačanje kapaciteta tužilačkih ureda i zaštititi pravosudni sistem od vanjskih pritisaka kako bi oni mogli raditi svoj posao bez prevelikih odgoda.
- Je li Bosna i Hercegovina, zbog problema ove države sa, kako ste rekli, veoma raširenom korupcijom, u opasnosti da ostane bez pomoći, kako materijalne tako i nematerijalne, fondova iz Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije?
Međunarodna zajednica je osigurala značajna sredstva i pomoć za BiH nakon razaranja koje su država i njeni stanovnici doživjeli od 1992. do 1995. godine. Vanjska pomoć u obnovi BiH i stalna pomoć pomogli su u održanju mira i stabilnosti.
Međutim, stalni problemi sa korupcijom i velikim nacionalizmom ograničavaju efikasnost vanjske pomoći i zbog toga se kreatori politika u Washingtonu, Briselu i drugdje pitaju je li možda bolje ta sredstva preusmjeriti drugdje. Već je prisutna ogromna frustracija zbog trenutne političke blokade i jačaju pozivi na veću odgovornost.
Propisi koje sam predložio u novembru, zajedno sa senatoricom Jaenne Shaheen iz New Hapshirea za uspostavljanje fonda za poduzeća kako bi se promovirao privatni sektor i privukle američke investicije, pokazuju našu stalnu spremnost za pomoć. No, kako se ukazuje u mom pismu, niko nas ne treba shvatiti kao one koji pokušavaju održati trenutni korumpirani sistem.
- Prošlo je 20 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Kako Vi vidite tranziciju u BiH, da li je ona završena i, ako ne, ko je blokira?
Ona nije završena, dapače, blokirana je posljednjih 10 godina.
Dejtonski sporazum je uspješno povratio mir i omogućio državi da se oporavi. Kako bi se uvjerile razne strane da ostanu skupa u jednoj državi – što je stvar principa i ostaje jedina prihvatljiva opcija – one su svaka dobile određene zaštite kroz Ustav, ali to je spriječilo dalji napredak.
Etničnost prožima kompletnu bh. politiku i kolektivne privilegije za određene grupe – Bošnjake, Srbe i Hrvate – uvijek nadjačavaju pojedinačna ljudska prava građana, bez obzira na njegovu ili njenu etničku pripadnost.
Prisutno je previše slojeva administracije da bi država veličine Bosne i Hercegovine dobro funkcionirala u maniru istinske demokratije 21. stoljeća.
Trenutni lideri možda vide samo negativne strane reforme: gubitak njihove moći i utjecaja. Sve dok ne postanu strukturalno odgovorni svojim građanima i pravu, teško je vidjeti nastavak značajnih procesa tranzicije.
- Jeste li dobili odgovor američkog državnog sekretara na Vaše pismo? Da li su najavljene neke mjere koje odnose na bh. probleme sa korupcijom, tranzicijom… a koje bi mogle biti poduzete u bliskoj budućnosti?
Više volim dobiti dobar odgovor od brzoga.
Kada je riječ o objavljenim mjerama, jedna od stvari koja motivira „Reformsku agendu“ Evropske unije je borba protiv korupcije u BiH. Ta borba zahtijeva američku umiješanost.
Većina stanovnika BiH vrlo dobro zna da, čak i ako imaju neku korist od inherentne korupcije – naprimjer, kao penzioneri ili radnici u javnom sektoru – oni gube na kraju. Bosanci su, također, razvili i zdravi skepticizam na vrste „reformi“ koje prividno zagovaraju njihovi lideri.
Liderima u BiH mora biti jasno kako su promjene neophodne, a njenim građanima da mi želimo biti partneri u provođenju takvih reformi.
U pismu koje je senator Wicker poslao američkom državnom sekretaru stoji:
Poštovani sekretaru Kerry,
Kao kopredsjednik Komisije za sigurnost i saradnju u Evropi, pišem povodom problema sa korupcijom i sve gorom investicijskom klimom u Bosni i Hercegovini.
Dugogodišnji sam zagovarač pomoći BiH tokom mog boravka u Kongresu. Prošle godine moja kolegica senatorica Shaheen i ja predstavili smo propise koji bi omogućili uspostavu fonda za poduzeća, kako bi se osigurala pomoć razvoju privatnog sektora i stranih investicija u BiH. Dvadeset godina nakon Dejtonskog sporazuma vjerujem kako tranzicija BiH nije završena i da Sjedinjene Američke Države i dalje imaju strateški interes u osiguravanju stabilne i prosperitetne BiH.
Nažalost, zabrinut sam zbog saznanja o indikacijama o sve goroj korupciji u Bosni i Hercegovini, uključujući korupciju u vitalnim regulatornim institucijama i među visokopozicioniranom zvaničnicima. Zabrinut sam što nadležna politička tijela u Sarajevu toleriraju potkopavanje vladavine zakona od ukopanih lokalnih interesa. Ova vrsta korupcije prisutna je u bh. ekonomiji, krade prosperitetniju budućnost građana ove države, paralizira napredak ka evropskim integracijama i ugrožava strane investicije, uključujući i one iz Sjedinjenih Američkih Država.
Ozbiljno preporučujem da poduzmete konkretne korake koji će pokazati da je američko strpljenje za takvo ponašanje pri kraju. Zvaničnici BiH moraju odgovarati ukoliko budu umiješani u koruptivne aktivnosti ili ako toleriraju korupciju u svojim redovima. Posebno se nadam da ćete razmotriti izdvajanje dodatnih američkih sredstava za otkrivanje i dokumentiranje slučajeva korupcije u BiH, kako bi bh. lideri i zvaničnici bili javno prokazani i kako bi bili pozvani na odgovornost.
Sjedinjene Američke Države, također, trebaju razmotriti široki spektar mjera zbog korupcije u BiH, uključujući moguću zabranu izdavanja američkih viza i moguće oduzimanje imovine u SAD-u. Dokazi o korupciji, također, trebaju biti podijeljeni i sa našim evropskim partnerima, što bi Evropskoj uniji dalo priliku da poduzme slične mjere.
Hvala vam što ćete ovo razmatrati. Radujem se nastavku moga rada sa vama na jačanju sigurnosti, stabilnosti i ekonomskog prosperiteta u Jugoistočnoj Evropi.
Izvor: Al Jazeera