Wicker o BiH: Strpljenje međunarodne zajednice je pri kraju

Wicker: Trebamo pomoći jačanje kapaciteta tužilačkih ureda i zaštititi pravosudni sistem od vanjskih pritisaka kako bi oni mogli raditi svoj posao (AP)
Wicker: Trebamo pomoći jačanje kapaciteta tužilačkih ureda i zaštititi pravosudni sistem od vanjskih pritisaka kako bi oni mogli raditi svoj posao (AP)

Razgovarao: Ibrahim Sofić

Američki senator Roger Wicker, koji je početkom ovog mjeseca državnom sekretaru Sjedinjenih Američkih Država Johnu Kerryju poslao pismo u kojem ističe velike probleme sa korupcijom u Bosni i Hercegovini, u razgovoru za Al Jazeeru ističe kako je ovaj problem veoma raširen u bh. društvu, te da zbog toga u međunarodnoj zajednici vlada velika frustracija.

  • Možete li nam reći nešto više o Vašim otkrićima kada je riječ o korupciji u Bosni i Hercegovini? Da li je ona prisutna samo u bosanskohercegovačkoj administraciji ili je riječ široj pojavi, koja se odnosi i na druge sfere politike i ekonomije?

Izgleda da je riječ o veoma raširenoj pojavi. Posljednji medijski i drugi izvještaji istakli su bankarski skandal i manipulacije sa svjedocima, a umiješani su visokopozicionirani političari. Također je prisutna i velika zabrinutost o sudbini pomoći koja je bila osigurana za žrtve poplava.

Prema posljednjem indeksu prisutnosti korupcije, koji je napravio Transparency International, BiH je iza svih država u regiji, izuzev Albanije i Kosova.

  • U pismu, koje ste nedavno poslali američkom državnom sekretaru Johnu Kerryju zatražili ste dodatna sredstva i resurse američke administracije kako biste razotkrili korupciju u BiH. U kojim područjima društvenog života je potrebna dublja istraga i koji su neophodni koraci da se korupcija razotkrije?

Ovo je problem koji traži političku volju, kao i finansijsku pomoć. Ostavit ću ljudima na terenu da odluče koja su sredstva neophodna. Međutim, vjerujem kako se treba više pažnje posvetiti istraživačkom novinarstvu i grupama građanskog društva koje su posvećene razotkrivanju korupcije i kriminalnih aktivnosti.

Mi trebamo pomoći jačanje kapaciteta tužilačkih ureda i zaštititi pravosudni sistem od vanjskih pritisaka kako bi oni mogli raditi svoj posao bez prevelikih odgoda.

  • Je li Bosna i Hercegovina, zbog problema ove države sa, kako ste rekli, veoma raširenom korupcijom, u opasnosti da ostane bez pomoći, kako materijalne tako i nematerijalne, fondova iz Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije?

Međunarodna zajednica je osigurala značajna sredstva i pomoć za BiH nakon razaranja koje su država i njeni stanovnici doživjeli od 1992. do 1995. godine. Vanjska pomoć u obnovi BiH i stalna pomoć pomogli su u održanju mira i stabilnosti.

Međutim, stalni problemi sa korupcijom i velikim nacionalizmom ograničavaju efikasnost vanjske pomoći i zbog toga se kreatori politika u Washingtonu, Briselu i drugdje pitaju je li možda bolje ta sredstva preusmjeriti drugdje. Već je prisutna ogromna frustracija zbog trenutne političke blokade i jačaju pozivi na veću odgovornost.

Propisi koje sam predložio u novembru, zajedno sa senatoricom Jaenne Shaheen iz New Hapshirea za uspostavljanje fonda za poduzeća kako bi se promovirao privatni sektor i privukle američke investicije, pokazuju našu stalnu spremnost za pomoć. No, kako se ukazuje u mom pismu, niko nas ne treba shvatiti kao one koji pokušavaju održati trenutni korumpirani sistem.

  • Prošlo je 20 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Kako Vi vidite tranziciju u BiH, da li je ona završena i, ako ne, ko je blokira?

Ona nije završena, dapače, blokirana je posljednjih 10 godina.

Dejtonski sporazum je uspješno povratio mir i omogućio državi da se oporavi. Kako bi se uvjerile razne strane da ostanu skupa u jednoj državi – što je stvar principa i ostaje jedina prihvatljiva opcija – one su svaka dobile određene zaštite kroz Ustav, ali to je spriječilo dalji napredak.

Etničnost prožima kompletnu bh. politiku i kolektivne privilegije za određene grupe – Bošnjake, Srbe i Hrvate – uvijek nadjačavaju pojedinačna ljudska prava građana, bez obzira na njegovu ili njenu etničku pripadnost.

Prisutno je previše slojeva administracije da bi država veličine Bosne i Hercegovine dobro funkcionirala u maniru istinske demokratije 21. stoljeća.

Trenutni lideri možda vide samo negativne strane reforme: gubitak njihove moći i utjecaja. Sve dok ne postanu strukturalno odgovorni svojim građanima i pravu, teško je vidjeti nastavak značajnih procesa tranzicije.

  • Jeste li dobili odgovor američkog državnog sekretara na Vaše pismo? Da li su najavljene neke mjere koje odnose na bh. probleme sa korupcijom, tranzicijom… a koje bi mogle biti poduzete u bliskoj budućnosti?

Više volim dobiti dobar odgovor od brzoga.

Kada je riječ o objavljenim mjerama, jedna od stvari koja motivira „Reformsku agendu“ Evropske unije je borba protiv korupcije u BiH. Ta borba zahtijeva američku umiješanost.

Većina stanovnika BiH vrlo dobro zna da, čak i ako imaju neku korist od inherentne korupcije – naprimjer, kao penzioneri ili radnici u javnom sektoru – oni gube na kraju. Bosanci su, također, razvili i zdravi skepticizam na vrste „reformi“ koje prividno zagovaraju njihovi lideri.

Liderima u BiH mora biti jasno kako su promjene neophodne, a njenim građanima da mi želimo biti partneri u provođenju takvih reformi.

U pismu koje je senator Wicker poslao američkom državnom sekretaru stoji:

Poštovani sekretaru Kerry,

Kao kopredsjednik Komisije za sigurnost i saradnju u Evropi, pišem povodom problema sa korupcijom i sve gorom investicijskom klimom u Bosni i Hercegovini.

Dugogodišnji sam zagovarač pomoći BiH tokom mog boravka u Kongresu. Prošle godine moja kolegica senatorica Shaheen i ja predstavili smo propise koji bi omogućili uspostavu fonda za poduzeća, kako bi se osigurala pomoć razvoju privatnog sektora i stranih investicija u BiH. Dvadeset godina nakon Dejtonskog sporazuma vjerujem kako tranzicija BiH nije završena i da Sjedinjene Američke Države i dalje imaju strateški interes u osiguravanju stabilne i prosperitetne BiH.

Nažalost, zabrinut sam zbog saznanja o indikacijama o sve goroj korupciji u Bosni i Hercegovini, uključujući korupciju u vitalnim regulatornim institucijama i među visokopozicioniranom zvaničnicima. Zabrinut sam što nadležna politička tijela u Sarajevu toleriraju potkopavanje vladavine zakona od ukopanih lokalnih interesa. Ova vrsta korupcije prisutna je u bh. ekonomiji, krade prosperitetniju budućnost građana ove države, paralizira napredak ka evropskim integracijama i ugrožava strane investicije, uključujući i one iz Sjedinjenih Američkih Država.

Ozbiljno preporučujem da poduzmete konkretne korake koji će pokazati da je američko strpljenje za takvo ponašanje pri kraju. Zvaničnici BiH moraju odgovarati ukoliko budu umiješani u koruptivne aktivnosti ili ako toleriraju korupciju u svojim redovima. Posebno se nadam da ćete razmotriti izdvajanje dodatnih američkih sredstava za otkrivanje i dokumentiranje slučajeva korupcije u BiH, kako bi bh. lideri i zvaničnici bili javno prokazani i kako bi bili pozvani na odgovornost.

Sjedinjene Američke Države, također, trebaju razmotriti široki spektar mjera zbog korupcije u BiH, uključujući moguću zabranu izdavanja američkih viza i moguće oduzimanje imovine u SAD-u. Dokazi o korupciji, također, trebaju biti podijeljeni i sa našim evropskim partnerima, što bi Evropskoj uniji dalo priliku da poduzme slične mjere.

Hvala vam što ćete ovo razmatrati. Radujem se nastavku moga rada sa vama na jačanju sigurnosti, stabilnosti i ekonomskog prosperiteta u Jugoistočnoj Evropi.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Banjalučanka Aleksandra Vesić svjedočila je pred disciplinskom komisijom Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske u Banjaluci.Ona je majka jedne od beba koje su krajem prošle godine prebačene u Beograd zbog tragova ulja otkrivenih u respiratorima.Njen sin još je na liječenju, a ovaj disciplinski postupak je, kaže, prvi korak u njenoj borbi. 

Više iz rubrike TEME
POPULARNO