AH1N1 ubija kao i svaka druga gripa

Piše: Mladen Obrenović

Nakon što je u Bosni i Hercegovini preminula još jedna, ove godine ukupno šesta žrtva zaražena virusom tipa AH1N1, poznatijom i kao „svinjska gripa“, opravdanim se postavlja pitanje – ima li razloga za strah i zabrinutost? Uglavnom se u do sada zabilježenim smrtnim slučajevima radilo o kroničnim bolesnicima, starijim osobama, no u Sarajevu je umrla i jedna rodilja.

Stoga je o tom mutiranom virusu nužno govoriti stalno, objasniti kakve komplikacije mogu dovesti do smrtnog ishoda, ali i pravodobno se cijepiti što je nužna pretpostavka da se posljedice gripe spriječe ili bar ublaže, ukazuju stručnjaci. No kažu i kako ne treba biti u panici, iako je ta vrsta gripe postala globalni problem.

„Za vrijeme epidemije oboli i do 15 posto populacije, a prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u svijetu prosječno oboli više od pet miliona ljudi. Samo u zemljama EU godišnje umire oko 40.000 ljudi od komplikacija gripe. Tako je i kod nas, jer se i u BiH, kao i drugdje, umire od komplikacija gripe“, objašnjava Enes Šačić, glavni epidemiolog Javne ustanove Dom zdravlja Kantona Sarajevo.

Svinjska gripa pojavila se prije sedam godina i nastala je, podsjeća infektologinja Sajma Krkić-Dautović, genetskom rekombinacijom tri virusa – svinjske, ptičje i ljudske gripe.

Mjere za ublažavanje rizika

Javnozdravstveni djelatnici navode nekoliko jednostavnih stvari o kojima svakodnevno treba voditi računa, a sve kako bi se smanjio rizik od gripe.

Među njima su izbjegavanje gužvi, skupova i zatvorenih prostora, često pranje ruku i redovito održavanje higijene – kako osobne, tako i higijene najbliže okoline, izbjegavanje bliskog kontakta s bolesnim ljudima, a ako se osoba već razboli treba ostati kod kuće i ograničiti kontakt s drugim osobama.

Ako se osoba i razboli, preporučuju se topli, bezalkoholni napitci, kako bi se nadoknadila tekućina, kapi za nos, sredstva za snižavanje temperature, tuširanje mlakom vodom, upotreba pastila za grlo koje ublažavaju simptome bolesti.

„Smatra se da se ta mutacija desila na svinji, koja može oboljeti i od ptičje i humane gripe, a javila se kod ljudi koji su radili na jednoj farmi svinja u Meksiku. Potom su je prozvali meksička, kad se o njoj nije dovoljno znalo, a sad je dovoljno samo  nazvati gripa AH1N1“, navodi Krkić-Dautović.

Dodaje i kako se javlja sezonski u hladnim mjesecima, te ima slične simptome kao sezonska gripa, „istina nešto izraženije“, ali i veliki epidemijski i pandemijski potencijal, kao i sezonska gripa A. „Svi koji je nisu bolovali, mogu oboljeti“, upozorava.

Simptomi isti za sve tipove gripe

Osnovni su simptomi, dakle, jednaki kao i kod svake druge gripe, a to su: povišena temperatura, groznica, glavobolja, bol u mišićima, grlobolja i kašalj.

„Inkubacija traje kratko, nekada i manje od 24 sata, a bolesnik je zarazan dan prije, odnosno i do sedam dana nakon pojave simptoma. Kod nekih ljudi, posebno djece i osoba s oslabljenim imunološkim sistemom, zaraznost traje i više“, ukazuju u Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH u Sarajevu. Dodaju i kako antibiotici nisu učinkoviti jer je gripa virusna bolest.

Infektologinja Krkić-Dautović pojašnjava i kako se teži oblik gripe AH1N1 može javiti kod  tzv. ugrožene skupine, odnosno kod starijih od 65 godina, ljudi koji imaju kroničnu plućnu bolest (opstruktivni bronhitis, časte  upale pluća, pušači), dijabetičara, oboljelih sa zloćudnim bolestima, trudnica i porodilja, te mladih gojaznih ljudi.

„Virusna upala pluća, koja se može razviti  kod ovih ljudi vrlo brzo napreduje, brzo se smanjuje respiratorni kapacitet pluća, pa se moraju hospitalizirati radi nadoknade kisika, ali i zbog oštećenja jetre, srca i bubrega, koje može nastupiti“, dodaje.

Po njenim riječima, smrtni ishod može nastati u jedan do dva posto slučajeva, kao i kod sezonske gripe, i to najčešće kod već spomenute „ugrožene populacije“. „Unatoč tome, nema mjesta panici, pogotovo ne kod zdravih ljudi“, napominje.

Pogoršanje osnovne bolesti ubija

Na konkretno pitanje što dovodi do smrtnog ishoda – virus svinjske gripe ili druga bolest koja već postoji kod zaraženih ljudi, epidemiolog Šačić objašnjava kako virus AH1N1 „može dovesti do pogoršanja osnovne bolesti kod rizičnih grupa, te nastaju komplikacije zbog kojih ljudi umiru“. Najčešće komplikacije su, podsjeća, upale pluća.

I on, kao i infektologinja Krkić-Dautović, pozivaju ljude na cijepljenje, pogotovo one koji pripadaju rizičnim skupinama. „Vakcinacija je najbolja zaštite od gripe. Ona se primjenjuje više od 50 godina i to je najefikasnija preventivna intervencija u medicini – i sa zdravstvenog, i sa ekonomskog aspekta“, kaže Šačić.

Osim navedenih skupina, Krkić-Dautović još nabraja i „ljude koji rade u javnim servisima, kao što su zdravstvo, školstvo, policija, javni saobraćaj, predstavnici medija na terenu“, koji dolaze u kontakt s puno ljudi i koji bi se trebali cijepiti. „Ako se na vrijeme vakcinišu, ljudi  neće oboljeti. Ili ako obole,  bolest će biti blažeg oblika“, zaključuje.

Doduše, idealno vrijeme za cijepljenje jeste jesen, no iz Zavoda za javno zdravstvo napominju kako se može provoditi i kasnije – sve dok virus gripe cirkulira. A kakve su vremenske prilike nastupile, očito je da će još neko vrijeme cirkulirati ovim prostorima. Uz nadu da će smrtnih ishoda biti manje ili ih neće biti.

Izvor: Al Jazeera