Cijenu hljeba ne dotiču ni naftni šokovi

Mali prodavači ističu kako drugi diktiraju cijene, proizvođači navode kako nafta malo utiče na cijenu, stručnjaci imaju drugačiji stav (Getty Images)
Mali prodavači ističu kako drugi diktiraju cijene, proizvođači navode kako nafta malo utiče na cijenu, stručnjaci imaju drugačiji stav (Getty Images)

Piše: Ibrahim Sofić

Iako je cijena nafte na svjetskom tržištu u proteklim sedmicama postigla najniže nivoe u posljednjim godinama, a u jednom trenu najniži nivo u 12 godina, cijena hljeba u Bosni i Hercegovini neće biti mijenjana, iako je upravo faktor poskupljenja energenata bio ključni za porast cijena.

Cijena hljeba u Bosni i Hercegovini do 2005. godine iznosila je 0,50 konvertabilnih maraka (25 eurocenti), da bi uvođenjem poreza na dodanu vrijednost povećana na 0,60 KM (0,30 eura). Rastom cijena nafte, koji se kod proizvođača koristio za pokriće, u godinama koje su uslijedile građani su morali izdvajati više, pa od prije nekoliko godina do danas cijena jednog hljeba iznosi jednu KM (0,5 eura).

“Vjerujte da mi nemamo prostora za pojeftinjenje, jer cijene artikala, kao što je hljeb i slično, diktiraju veliki lanci, ili sami proizvođači. Mi ionako jedva radimo, jer većina mušterija kupuje u velikim [trgovačkim] lancima, a kod nas dolaze samo ako im baš taj jedan hljeb ujutro treba, ili novine”, govori vlasnica jedne lokalne prodavnice u Sarajevu.

Džemal Aslani, vlasnik pekare Aspek, koja svoje proizvode plasira kako u svoje prodavnice, tako i u velike lance, navodi kako nema prostora za pojeftinjenje, jer, kako kaže, cijena nafte malo utječe na cijenu hljeba.

Manje vekne, iste cijene

“Obično se govori o tome kako s padom cijene nafte trebaju pasti i druge cijene, u ovom slučaju hljeba. Prvo, učešće troškova energije, generalno struje i nafte, kreće se od sedam do 11 posto te se kao srednja vrijednost može uzeti oko 10 posto. Koliko god cijene da padnu, pa da je to i 50 posto, a to nije slučaj, pad se vidi kod proizvođača, ali su troškovi transporta i obrade isti, dok je daleko manji pad za konačnog potrošača, od 10 posto.”

“Šta se na tržištu desilo? Prije nego što je nafta pala, zbog cjelokupne ekonomske situacije kod nas i u regionu, došlo je do dramatičnog pada cijena proizvoda, ponajpre polubijelog hljeba. Prave se manji hljebovi, od 300 grama [veći su 450 grama], a cijene su prepolovljene. Cijena brašna prije 15-ak godina bila je 25 feninga, sada je 55-60 bez PDV-a, znači više nego duplo veća cijena brašna”, ističe Aslani.

Situaciju drugačije vidi Armin Avdić, viši asistent na predmetima oblasti Mikroekonomije na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. On kaže kako energenti u cijeni hrane učestvuju sa 30 procenata.

“Mora se znati da naše cijene hrane nisu ekonomske cijene, nisu ni u svijetu, zbog velikih subvencija vlada, tako da ne možemo govoriti o čistom tržištu koje je bazirano samo na ekonomskim zakonitostima i tim troškovima. Cijene naše, kada bi ostale kakve jesu, a cijene nafte ispod, naši proizvođači ne bi nešto posebno profitirali iz toga zbog velikih stranih subvencija.”

Ističe kako proizvođači proteklih godina, kada su rasle cijene nafte, nisu mogli pratiti dinamiku kretanja cijene ovog energenta, zbog čega su trpili određene gubitke.

Politička kategorija

“Nije samo riječ o proizvođačima hrane, već i o drugim sektorima koji su naslonjeni na to. Mnogo firmi je u tom periodu, nakon 2010. godine, propalo, zbog toga su neki su imali dosta problema”, ističe on.

Navodi kako sada, kada je došla obrnuta situacija, odnosno kada je došlo do većeg pada cijena energenata u svijetu, a tržište se već naviklo na ove cijene, oni koji su povisili cijene nerado rade u suprotnom smjeru.

“Jedan dio firmi će namiriti te gubitke, jedan dio će nešto profitirati, malo su dočekali svojih pet minuta. Ne vjerujem da će u nekoj značajnijoj mjeri cijena hrane opasti. Ima jedna ekonomska zakonitost, koja kaže da postoji nefleksibilnost cijena na dole”, kazao je Avdić.

On objašnjava navedenu zakonitost, kazavši da kada cijene rastu, tržište se opire, ali to prihvata, jer postoje argumenti za to. No, kada cijene padaju, onda proizvođači znaju da kada dostignu određene cijene da će biti opet teško povećati te cijene nakon određenog perioda.

“Jednostavno ne žele spuštati cijene hrane, tako je i s nadnicama i drugim cijenama. Takva je situacija danas da oni nastoje da se što duže zadrži ovakva situacija.”

Još jedan je učesnik tržišta, ističe Avdić, a to je – država.

“Tu je problem malo države, kao nekog regulatora, koji bi trebao ukazati na to da nije opravdano i da već postoji u tom segmentu proizvodnje i ekstra profit, da sugerira ili naredi kontrolu, da vidi šta je s tim, pogotovo za hranu.”

Kako ističe sagovornik Al Jazeere sa sarajevskog Ekonomskog fakulteta, cijena nafte je vrlo kratko vremena bila ekonomska kategorija, da bi se sada govorilo o političkoj kategoriji, posebno nakon 2008. godine.

Volkswagen i auto na struju

“U zadnje vrijeme, ako posmatramo kretanje ponude i potražnje na svjetskom tržištu, to veoma malo oscilira, možda milion barela, plus minus jedan posto. Samim tim, cijena ne bi trebala oscilirati više od  jedan posto. Međutim, tu su drugi interesi, prvo prije svega Rusija, Amerika, ISIL [oružana grupa Islamska država Irak i Levant]…”

“Druga stvar je dosta značajnija, a to je ova promjena automobilske industrije na struju, koja će biti značajno ubrzana zbog nedavnih problema s Volkswagenom. Njemačka industrija će taj segment morati razvijati mnogo brže nego što je do sada bilo. Taj trend će dovesti do značajnog smanjenja potrošnje goriva i proizvođači nafte su svjesni toga i nastojat će se prilagoditi, da izvuku što mogu, da uspore pad cijene”, navodi Avdić.

Prema njegovom mišljenju, cijena nafte će ostati blizu aktuelnog nivoa.

“Može se očekivati u naredne dvije godine da se cijena vrti oko 20, 25 do 40 dolara po barelu. Proizvođači ovog segmenta kroz povremeni rast cijene ubirali su ekstra profit, ali isto tako, kroz pad cijene onemogućavali razvoj novih tehnologija. Problem je što su drugi faktori doprinijeli da se brže razvijaju električni automobili, što direktno pogađa njih, a ne mogu utjecati s cijenom”, zaključuje.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO