Bosna i Hercegovina ima more, ali nije pomorska zemlja

Foto: Al Jazeera/Haris Kustara

Piše: Vedrana Maglajlija

Bosna i Hercegovina ima izlaz na more, Savu kao jedini međunarodni koridor u ovoj zemlji, pored putnog koridora Vc, te druge mnogobrojne rijeke i jezera, ali nema državni zakon o pomorskom i unutrašnjem saobraćaju, registar plovila, pomorsku administraciju, trgovačku flotu, zakone za obuku pomoraca…

U državi ipak postoje tri lučke kapetanije, koje djeluju na nivou entiteta – ona u Neumu, Ostrošcu kod Jablanice i Brčkom.

Da li je Bosna i Hercegovina pomorska zemlja i može li se povećati saobraćaj na rijekama, provjerili smo kod njihovih kapetana.

U Lučkoj kapetaniji u Neumu u ljetnoj sezoni ima mnogo posla. Toliko da je pokušaj da nas kapetan Stojan Šutalo primi i odvoji vremena za duži razgovor uspio samo zato što je nestalo struje u ovom primorskom mjestu, pretpostavlja se zbog požara na Pelješcu, tako da Kapetanija nije mogla raditi.

“Telefoni zvone, imamo stranke, a brodovi stalno upolovljavaju… Sada mi je najavljeno da će za nekoliko dana uploviti jahta od 35 metara”, kaže neumski kapetan, koji, s još dvoje ljudi, radi u Lučkoj kapetaniji.

Međutim, dodaje, u neumskom akvatoriju nema vezova i potrebene infrastrukture za to te brodovi zvanično mogu uploviti samo na sidro.

Koliko se plaća državi za uplovljenje u Neum, kaže, zavisi od broja dana koliko brod ostaje, njegove dužine i drugih faktora.

“Primjerice, ako uplovi jahta od 40 metara, državi plati nekih 1.00 eura dadžbina.”

‘Luka u Neumu je apsurdna priča’

Priznaje da to nije malo, ali kaže, postoje drugi problemi, zbog kojih se stanovnici, prema njegovom mišljenju, s pravom bune.

“Po pravilima nautike, sidro se mora spustiti četiri puta koliko je dubina mora. Primjerice, ako je more duboko 25 metara, brod mora spustiti 100 metara lanaca. Zamislite sad da tu dovedete tri plovila po 30 metara i svi spuste sidro. Jednostavno, nema prostora i da puhne vjetar, brod mora isti sekund isploviti.”

Lučka kapetanija Ostrožac zadužena je za unutrašnji vodni saobraćaj u Federaciji BiH [Foto: Al Jazeera/Haris Kustura]

Šta bi to značilo za Bosnu i Hercegovinu?, pitamo kapetana.

“To bi značilo za Bosnu i Hercegovinu da bi Savom trebalo godišnje proći 10 miliona tona roba, a to bi pojefitnilo troškove transporta po 10 eura po jednoj toni.”

“Naprimjer, jedan ‘gurač’ vuče šest barži sa 12.000 tona tereta. Trebalo bi 600 kamiona da to prenese. Rafinerija nafte u Bosanskom Brodu planirala je da preradi 3.000 tona sirove nafte, a s tim projektom na transportu bi uštedjeli 30 miliona eura.”

Također, bio je tu još jedan plan – deminiranje desne obale rijeke Save u vrijednosti od četiri miliona eura, ali i to je zaustavljeno nakon odbijanja kredita.

Trgovačka flota BiH

Ipak, kaže, nada se da će se nekada sve to realizirati, a u međuvremenu se, dodaje, radi i na drugim inicijativama.

“Mi imamo tu ideju da napravimo pomorsku strategiju Bosne i Hercegovine, da prihvatimo međunarodne konvencije i zakone Evropske unije, da napravimo našu domaću kvalitetnu legislativu, koju bi morao usvojiti Parlament Bosne i Hercegovine.”

To bi, smatra Boloban, pomoglo u stvaranju pomorske administracije, pravljenju registra plovila i formiranju trgovačke flote Bosne i Hercegovine, brodova koji bi vozili robe za privredne subjekte.

Što se tiče neumske luke, graničnih sporova s Hrvatskom i Pelješkog mosta, Boloban ističe da je sve to “visoka politika”.

“Međutim, da bi jedna zemlja, po međunarodnoj Konvenciji o pravu mora, bila pomorska, ona mora ispuniti tri uslova – da ima more, administraciju i luku”, nabraja.

Zaključujemo da onda, po tim kriterijama, Bosna i Hercegovina još nije pomorska zemlja.

“Ima preduslove, ali treba raditi na tome, tu ima jako puno posla”, odgovara nam kapetan.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO