Trideset godina borbe za zaštitu Une

Piše: Fahrudin Vojić

Ekološko udruženje iz Bihaća “Unski smaragdi” osnovani su daleke 1985. godine, a osnovao ih je pokojni Boško Marjanović u cilju ekološke edukacije mladih i podizanja nivoa ekološke svijesti kod budućih generacija. Njihovo ulaganje truda posebno se odnosilo na rijeku Unu i njenu zaštitu od raznih projekata koji su mogli da je ugroze. Udruženju je dodijeljeno priznanje – postali su šampioni volonterstva.

Certifikat im je dodijelila ambasada Sjedinjenih Američkih Država u BiH, u okviru obilježavanja 20 godina mira u Bosni i Hercegovini. Prema riječima Mejase Dupanović, predsjednice “Unskih smaragda”, priznanje je svojevrsna potvrda da su Smaragdi na pravom putu i da se njihov rad primjećuje i van granica Bosne i Hercegovine.

“Jedanput kad vidite rijeku Unu, nećete nikada zaboraviti njenu smaragdnu boju, brzake i bukove, sedre i sve ono što je čini jedinstvenom. Ta ljepota, kaže legenda, ostavila je bez daha nekog rimskog legionara, koji, kad ju je ugledao, izusti: ‘Una!’, što znači – jedna, jedina”, rekla je Dupanović.

Predsjednica “Unskih smaragda” je dodala: “Osim što je Una vječita inspiracija piscima, slikarima što je ovjekovječuju kistom i perom, Una je sve više privlačila koncesionare, koji su na njenim slapovima htjeli graditi hidroelektrane i instalirati postrojenja sa prljavom tehnologijom, kao što je bila tvornica celuloze i papira u Drvaru. Rijeka Unac, jedna od većih  pritoka rijeke Une, čije je ušće u Martin Brodu, postepeno je zagađivala vodu rijeke Une, mijenjajući floru i faunu unskog sliva”.

Mrtve ribe

“Mrtve ribe koje su plivale po površini rijeke Une i Unca, otrovane otpadnim vodama celuloze, bile su prvo upozorenje ljubiteljima rijeke Une da poduzmu mjere njene zaštite. Prvo je nastala filozofska misao: ‘Rijeku Unu ne treba čuvati od ljudi, već učiti ljude da čuvaju Unu’ i slogan: ‘Bistar um – bistra Una’, a potom je 17. maja, 1985. godine, rođeno Društvo za stvaranje kulture čuvanja i zaštite rijeke Une ‘Unski smaragdi’. Osnivač, Boško Marjanović, na taj način je želio oživjeti ekološko vaspitanje i obrazovanje djece, i to u saradnji sa osnovnim i srednjim školama u Smaragdnoj Dolini, kako se često oslovljava sliv rijeke Une”, pojasnila je Dupanović

Ona je dodala da se dan nastanka “Unskih smaragda” od tada slavi kao Dan rijeke Une, kojim se promoviraju tri jaka uporišta: ekologija, nauka i turizam, kao recept za budućnost: “Unu treba očuvati i od nje gospodski i kvalitetno živjeti”.

Ta svojevrsna ekološka škola, utemeljena je na tri osnovna postulata: sa ekološkim obrazovanjem i vaspitanjem početi od najranije mladosti; djeci se ništa ne natura, već im se nudi bogatstvo sadržaja, i stvarati prostor za dječiju ekološku kreaciju.

“Dakle, svojom kreativnošću i originalnošću djeca Unskih smaragda su sebi kreirala put u ekološku budućnost”, ističe Dupanović.

“Budući da sam u ‘Unskim smaragdima’ kao aktivista – volonter punih 30 godina, naravno da sam kompetentna da povučem paralelu između tog i sadašnjeg vremena.  Pokojni Boško Marjanović i njegova supruga Nurzekija Marjanović uspješno su vodili ‘Unske smaragde’ punih 15 godina”, kazala je Dupanović.

“Od Boška Marjanovića  sam naučila filozofiju ‘Unskih smaragda’, a to je da će za život u 21. vijeku biti spreman samo onaj koji  rijeku učini još bistrijom, vazduh još čistijim, a tlo zdravijim i plodnijim. U prvih 15 godina napravljeno je 10 ekoloških koraka, zatim korak dalje napravljen je kada su djeca ‘Unskih smaragda’ uz ekologiju počela učiti i demokratiju i kada je ‘Prvi dječiji ekološki parlament’ proglasio Bihać ekološkim gradom djece”.

Metropola dječije ekologije

“Bihać i Smaragdna Dolina izrastaju u Svjetsku metropolu dječije ekologije”, naglasila je Dupanović.

“Nakon toga nam za originalno ekološko stvaralaštvo stiže i priznanje u vidu najvećeg svjetskog odličja za ekologiju ‘Global 500’ kojeg su nam dodijelile Ujedinjene nacije, a djeca ‘Unskih smaragda’ se proglašavaju ‘Vjesnicima ekološke civilizacije’. Tu je još i Nagrada grada Bihaća i Plaketa Unsko-sanskog kantona”.

Dupanović dodaje da je ekologija kao fakultativni predmet uvedena u osnovne škole, a ‘Unski smaragdi’, pored ovih ekoloških laureata, cijelo vrijeme imaju osnovnu zadaću da brane i odbrane Unu od izgradnje hidroelektrana i drugih prljavih tehnologija.

Kao uspješan primjer djelovanja Smaragda, može se navesti slučaj kada je Elektroprivreda BiH planirala da na rijeci Uni napravi devet hidroelektrana, na svakom dragulju rijeke Une, istakla je Duplanović.

“Da bi svojoj misiji dali naučnu dimenziju, Unski smaragdi, u suradnji sa Katedrom za ekologiju i zaštitu životne sredine Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, organiziraju 1991. godine naučni skup na temu ‘Valorizacija prirodnih i društvenih vrijednosti sliva rijeke Une’, koji je dao naučnu osnovu za upis rijeke Une u Registar svjetske baštine, kako bi se Una mogla u svom gornjem toku proglasiti nacionalnim parkom, a tu je i naučna tribina ‘Sedra rijeke Une i Una bez sedre’ odgovorila je na neka vrlo značajna pitanja”.

Sva ta postignuća prati i bogata ekološka izdavačka djelatnost, kao što su Ekodar, Muzejska zbirka: “Ekologija i unski smaragdi”, “Životna trka novinara sa rijeke Une” i knjiga “Moje stradanje u ratu”, dodala je Dupanović.

“Međutim, nova vremena traže nove ljude, a ekološki obrazovana djeca prave uvijek ekološki korak dalje. Nakon bračnog para Marjanović, ‘Unski smaragdi’ žive i rade još punih 15 godina i nastavljaju svoju ekološku misiju, realizirajući mnogobrojne ekološke projekte na lokalnom, kantonalnom i međuentitetskom nivou, potpomognute Privrednom komorom USK-a, resornim ministarstvima vlade USK-a, Pedagoškim zavodom USK-a, Nacionalnim parkom “UNA”, Gradom Bihaćem”, kaže Dupanović.

Pozitivni efekti

“Naše ekološko društvo putem eko kviza ‘Una i ekologija’ i ekoloških radionica koje se održavaju u okviru sajma ‘EKOBIS’ godišnje ekološki educiraju 32.000 učenika sa područja Unsko-sanskog kantona i učlane nekoliko stotina novih članova dječijih vrtića sa područja Grada Bihaća. Djeca koja prođu kroz ekološku školu ‘Unskih smaragda’, postaju ekološki svjesni mladi ljudi, koji će znati racionalno upravljati svojim prirodnim resursima i promovirati održivi razvoj u svojoj životnoj sredini”, ističe Dupanović.

S obzirom da Grad Bihać ima najčišću rijeku u BiH, mnogi građani koji žive u ostalim bh. gradovima, pitaju se kako Bišćanima polazi za rukom da ovu prirodnu ljepoticu održe tako čistom.

“Kontinuiranom ekološkom edukacijom djece vrtićkog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta, podiže se ekološka svijest, ali i razvija ljubav prema svojoj životnoj sredini. Za ilustraciju ćemo kao primjer navesti jednu našu ekološku aktivnost u tom pravcu. Povodom Dana rijeke Une, djeca vrtića slikaju Unu i od svojih prvih akvarela prave izložbu, učenici osnovnih i srednjih škola pišu na temu ‘Una’, literarne radove, a slikari slikaju. Održava se dječija sportska olimpijada ‘Uni za ljubav’, održava se i ekološka akademija ‘Ekološko stvaralaštvo djece Smaragdne Doline’, održavaju se sportske aktivnosti ‘Stazama zdravlja Unskih smaragda’ i koncert igara i pjesama ‘Uni za rođendan’. Prvo ljubav, pa onda ekološka svijest, kako i piše na ekološkoj ličnoj karti, koju najmlađi primaju u vrtićima kad polažu zakletvu”, pojašnjava Dupanović.

Predsjednica “Unskih smaragda” slovi za osobu koja je veći dio svoga života posvetila radu sa djecom i prirodi.

Brojni projekti

“Kao prosvjetni radnik, prvenstveno volim raditi sa djecom i u tome imam uspjeha. Na pragu 21. stoljeća, dobitnik sam plakete ‘Najdraži nastavnik u BIH’. Nominirana sam iz oblasti obrazovanja za Ženu godine, a za ekološku edukaciju djece USK-a. Privredna komora USK-a, mi je dodijelila Posebno priznanje za doprinos u ekološkoj edukaciji djece. Osim Dana rijeke Une, najznačajniji projekti na koje sam ponosna , a čiji sam autor su: Eko kviz-EKOBIS Una i ekologija i ekološke radionice EKOBIS, koje se implementiraju u okviru ekološkog sajma EKOBIS u Bihaću; projekat ‘Tradicijom do tolerancije-međuentitetski projekat’; projekat ‘Sadnica više – bolje se diše’, kojim smo do sada zasadili 50.000 mladih sadnica lišćara i četinara.  Našu ekološku edukaciju djece, ‘Unski smaragdi’ su krunisali sa dva ekološka laureata. To su ‘Zlatna povelja’ Privredne komore USK-a i ‘Šampion volonterstva’ Američke ambasade u BiH i povodom 20 godina mira po Dejtonu, kao i za međuentitetsku saradnju i razvijanje tolerancije i demokracije koju podržava BiH”. 

Predsjednica ekološkog društva ‘Unski smaragdi’ ističe da je prioritet uvesti ekologiju kao regularni predmet u nastavni program osnovne i srednje škole, graditi ekološki centar djece svijeta “EKO-UNA” i podsticati razvoj ekološkog turizma u Smaragdnoj Dolini.. 

“Bihać je bio, jeste i biće – ekološki grad djece”, istakla je Mejasa Dupanović, 

Izvor: Al Jazeera