Djeca uče voljeti strip i čuvati okoliš

Škola crtanja stripa spojila je djecu iz Gunje, Maglaja, Doboja i Obrenovca (Udruga StripOs)

Piše: Branimir Bradarić

Tiho, samozatajno i bez velike medijske pompe, godinu dana od katastrofalnih poplava koje su pogodile dijelove Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije, članovi Udruge ljubitelja stripa StripOs iz Osijeka krenuli su s provedbom projekta simbolično nazvanog „Balkanske vode“. U njega su uključili djecu iz naselja tri države koja su najviše stradala u poplavama (Gunja, Maglaj, Doboj i Obrenovac).

„Odlučili smo pomoći tim mjestima, tim ljudima, a prije svega djeci. Nažalost, neke stvari se vrlo brzo zaboravljaju tako da su i problemi ljudi iz tih područja, stradalih u poplavama, odavno zaboravljeni. I sami smo se, provodeći projekt, uvjerili u to“, rekao je predsjednik Udruge StripOs Željko Gašić, predstavljajući projekt koji on i ostale osobe uključene u njega provode volonterski. 

Podsjetio je kako se odmah s prvim danom poplave u Gunji uključio u pomaganje na terenu na razne načine. Čak je i svoju kuću pretvorio u pravo malo skladište, jer je kod njega ostavljana humanitarna pomoć koja je poslije prosljeđivana u poplavljena područja. U međuvremenu, došao je na ideju i kako dodatno pomoći ljudima iz tih područja.

Naime, tijekom proteklog ljeta Gašić je zajedno s ljubiteljima stripa iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Slovenije pokrenuo projekt „Balkanske vode“. U okviru njega strip crtači su obišli Gunju, Maglaj, Doboj i Obrenovac i s djecom provodili strip radionice. Učili su djecu kako se crta strip, odnosno pokušavali ih uvesti u nešto što je sa svom današnjom modernom tehnologijom pomalo zaboravljeno.

„Bilo je zaista super. U 11 dana obišli smo ta četiri mjesta i održali radionice s djecom, od kojih su se neki i po prvi put susreli sa stripom. Bila je ovo prilika i za njih, ali i nas, da nauče nešto novo“, kaže Gašić.

Od ideje do realizacije

Među onima koji su držali radionice je i dopredsjednik Udruge StripOs Nenad Barinić, koji je zajedno s kolegama mališanima pokušao približiti ljepote stripa kao devete umjetnosti. Radilo se bukvalno od početka, pa do stvaranja samoga stripa. Kretalo se od ideje, sinopsisa, preko scenarija, skice, kompozicije, kadriranja, crteža u olovci, tuširanja crteža u olovci, pa sve do upisivanja teksta. Četiri radionice prošlo je stotinjak mališana iz ta četiri naselja.

„Djeca su bila odlična i veoma željna novih znanja. Doslovno su upijali sve što im se govorilo i pokazivalo. Uz to, mogli su i na licu mjesta vidjeti kako se što radi i crta prilikom crtanja stripa, što je također veoma važno. Glavna tema crteža bile su poplave i ono što su proživjeli prošle godine“, kaže Barinić.

Koliko je sve to djeci bilo zanimljivo govori i činjenica da, kada su roditelji dolazili po njih, nisu željeli ići kućama. Barinić kaže da je razlog tome dijelom to što im je sve to bilo novo i interesantno, ali i zato što je posljednju godinu malo sadržaja bilo organizirano za njih. Napominje i kako je među polaznicima radionice bilo dosta nadarene djece, tako da su se i sami voditelji iznenadili njihovim umijećem i talentom.

Te četiri ljetne radionice bile su prvi dio projekta koji je ubrzo nastavljen. U drugoj fazi nastala je knjiga sa 156 stranica, a koja, između ostaloga, sadrži i stripove čiji su autori djeca koja su pohađala radionice. Uz te stripove u knjizi se nalaze i fotografije poplava, ali i po jedna priča iz svakoga od mjesta gdje su održavane radionice. Sadržaj knjige pisan je na hrvatskom, bosanskom i srpskom jeziku. Pisano je latinicom i ćirilicom, odnosno na jeziku i pismu kojim se govori i piše u pojedinom mjestu. Sve to prevedeno je na engleski jezik.

Simbolična poveznica

„Na ovaj način simbolično smo povezali sva ta četiri mjesta u tri države. To su djeca i ljudi koji su puno propatili i ne bi se smjelo dozvoliti da tako brzo budu zaboravljena. Radi se o četiri naselja u tri države koji su pored svih različitosti tih dana proživljavali slične stvari. I danas, godinu i pol poslije od svega toga, opet ti isti ljudi najvećim dijelom imaju iste ili slične probleme“, kaže Gašić.

Ističe i kako je to bila odlična prilika za popularizaciju stripa kod djece koja, za razliku od starijih generacija, nemaju naviku čitanja stripa.

„Malo tko od njih zna za Zagora, Bleka, Alana Forda i slične strip junake koji su nama iznimno mnogo značili. Vjerujemo kako će i oni, na ovaj način, zavoljeti strip. U tome će im pomoći i to što smo svim sudionicima radionica dijelili stripove“, navodi Gašić.

„Balkanske vode“ s ovim ne staju, jer, prema planovima voditelja projekta, kada knjiga izađe iz tiska, ista će biti dijeljena djeci, i to u mjestima koja su stradala u poplavama prošle godine. Gašić kaže kako je plan knjige dijeliti, prije svih, djeci, i to u zamjenu za po pet komada plastične ambalaže (korištene boce, vrećice…).

Akcija čišćenja

„Želimo na taj način u što većoj mjeri ukloniti posljedice poplava. Naime, i danas se uz tokove Bosne i Morave, gdje su bile poplave, mogu vidjeti brojne zaostale vrećice, boce i drugi otpad. Ovako ćemo animirati djecu da se uključe u prikupljanje toga PVC otpada, a na taj način i da čiste svoj okoliš. Bit će to i svojevrstan primjer odraslima. Naime, računamo na to da će, kada i oni vide što i kako rade djeca, i oni sami više voditi računa o svojoj životnoj sredini. Cilj nam je da se otpad više ne baca u rijeke. I da mi stariji dječjim postupkom prikupljanja otpada sami shvatimo što znači poštivati prirodu. Vjerujem kako zajedno možemo puno više učiniti za boljitak prirode i okoliša“, kaže Gašić.

Vrlo je vjerojatno kako niti ovo neće biti kraj projekta nazvanoga „Balkanske vode“. Naime, već sad se razmišlja i o ideji da tijekom iduće godine sudionici projekta prođu cijelim tokom Bosne i Morave, odnosno od njihovog izvora pa sve do ušća. I tom prilikom crtali bi se stripovi, ali i uklanjalo smeće zaostalo od poplava.

Izvor: Al Jazeera