Softveri za špijuniranje u BiH

Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) Bosne i Hercegovine potrošila je više od 400.000 eura za sporne softvere kompanije FinFisher (AP)
Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) Bosne i Hercegovine potrošila je više od 400.000 eura za sporne softvere kompanije FinFisher (AP)

Piše: Vedrana Maglajlija

Nakon otkrića WikiLeaksa da su sigurnosne službe nekoliko država, uključujući Bosnu i Hercegovinu, kupile kontroverzni softver za online nadgledanje koji proizvodi njemačka kompanija FinFisher, pokrenuta je debata o načinu na koji se koristi ova tehnologija te koga te vlade zapravo špijuniraju.

Kako navodi WikiLeaks, Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) Bosne i Hercegovine platila je više od 400.000 eura za softvere FinFly USB i FinSpy, koji se koriste za skeniranje i presretanje poziva i prenos podataka sa računara ili telefona, uključujući pozive preko Skypa, poruke, mailove ili razgovore preko chat klijenata.

Stepen opasnosti od ovakve tehnologije ovisi od uređenosti društva, smatra Enes Osmančević, novinar i profesor na Filozofskom fakultetu u Tuzli.

Mišljenja je da postoji realna prijetnja da se softveri za prisluškivanje, umjesto za borbu s kriminalom, mogu koristiti za borbu protiv “neistomišljenika”.

Dodaje da je u slučaju Bosne i Hercegovine, “sasvim moguće” da se takva tehnologija koristila na krivi način.

‘Plaćenik digitalne ere’

Kako se navodi u dokumentaciji WikiLeaksa, FinFisher je do kraja 2013. bio dio kompanije Gamma Group International sa sjedištem u Velikoj Britaniji.

Reporteri bez granica su 2013. godine proglasili Gamma International kao jednog od pet „korporativnih neprijatelja interneta i „plaćenika digitalne ere“ zbog prodaje proizvoda koje vlade koriste za kršenje ljudskih prava.

Ova organizacija zajedno sa Bahreinskim centrom za ljudska prava, Evropskim centrom za ustavna i ljudska prava, udruženjima Bahrain Watch i Privacy International prošle godine pokreće žlbeni postupak protiv Gamma Internationala pred Organizacijom za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) u Njemačkoj i Britaniji.

Iste godine, Mozilla je objavila da je upozorila ovu kompaniju zbog „zloupotrebe zaštitnog znaka“, jer je Gamma napravio program za špijuniranje „maskirajući“ ga u Mozillu Firefox.

“Sve obavještajne službe koriste neku vrstu tehnologije za praćenje. Međutim, da li ćemo kvalificirati da je to narušavanje privatnosti, ovisi od uređenosti pravnog sistema i društvenog nadzora nad tim obavještajnim agencijama, odnosno onima koji mogu vršiti prisluškivanje.”

‘Ljudi koji nisu po volji vlastima’

“Mi nemamo društveni nadzor, parlamentarni i građanski nadzor nad radom obavještajni službi. Tako da je u bh. slučaju moguće da, umjesto da se ta tehnologija koristi za praćenje kriminalaca, kriminalnih i terorističkih aktivnosti, šverca i trgovine ljudima – ona koristi za prisluškivanje ljudi koji bi se mogli označiti liderima javnog mnijenja ili ljudima koji nisu po volji vlasti”, navodi.

Dodaje da to mogu biti ljudi iz nevladinog sektora, novinari te pripadnici političkih partija koje su konkurentne vladajućim strukturama. 

“Dakle, postavlja se pitanje kako će vlast koja ne radi na zakonskim osnovama i ne radi transparentno i javno, koristiti tu tehnologiju”, zaključuje Osmančević.

Mehmed Halilović, novinar te bivši ombudsman za medije FBiH, kaže da je korištenje softvera za špijuniranje građana nezakonito i predstavlja kršenje prava na privatnost.

„Ukoliko te softvere obavještajna služba koristi za špijuniranje građana to je apsolutno neprihvatljivo i nezakonito“, smatra Halilović.

„Međutim, jedino u slučaju da te službe dobiju nalog isključivo od suda za praćenje određenih osoba koje su prijetnja sigurnosti, onda se može opravdati korištenje tih alata“, dodaje.    

Softver koristio i Mubarak

Kako se može vidjeti iz dokumentacije WikiLeaksa, OSA je 2013. godini u martu potpisala ugovore za softvere FinFly USB i FinSpy koji koštaju oko 206.000 eura.

Navedeno je i da je za FinFly USB potrošeno 4.620 eura, a za osnovnu licencu za FinSpy, za dva agenta i deset “meta za praćenje” 202.200 eura.

Podatke je prikupio anonimni haker, “upavši” u bazu FinFishera u augustu, a ta njemačka kompanija nije htjela da se oglašava povodom ovog slučaja.

Wikileaks tvrdi da su među klijentima ove firme sigurnosne ili policijske službe Australije, Bahreina, Bangladeša, Belgije, Bosne i Hercegovine, Estonije, Mađarske, Italije, Mongolije, Nigerije, Holandije, Pakistana, Singapura, Slovačke, Katara, Južne Afrike i Vijetnama.

“Ove podatke bi zajednica trebala da iskoristi kako bi napravila alate za zaštitu ljudi od ovakvog softvera. FinFisher nastavlja da bez problema radi u Njemačkoj i ovakav malver, koji se može koristiti kao oružje, prodaje i najgorim režimima na svijetu”, naveo je u saopštenju osnivač WikiLeaksa Julian Assange.  

O ovom softveru za špijuniranje se u javnosti prvi put govorilo 2011. godine, kada su demonstranti u Egiptu otkrili dokumentaciju koja upućuje na to da ga je koristio tadašnji predsjednik Hosni Mubarak.

FinFisher navodi da su njegovi proizvodi “inovativni cyber alati” za izvlačenje podataka, kao i da ih prodaje samo vladinim agencijama. Iz kompanije tvrde da se njihov softver ne može koristiti za masovni nadzor, već samo za praćenje pojedinaca.

Izvor: Al Jazeera 


Povezane

Da li je, i zbog čega, Zapadni Balkan zanimljiv stranim obavještajnim agencijama? Koje agencije nadziru regiju? Gdje prestaju teorije zavjere, a počinju pravi špijunski poslovi? O ovoj temi u emisiji Kontekst govore: u Skoplju Tome Batkovski, profesor na Fakultetu sigurnosti u Skoplju,u Zagrebu Željko Cvrtila, konsultant za poslovnu i javnu sigurnost iu Beogradu Zoran Dragišić, profesor […]

Više iz rubrike TEME
POPULARNO