Dilema u Srbiji: Hrast ili cestovni koridor

Ministarstvo građevinarstva i urbanizma Srbije preporučit će da se hrast star gotovo 700 godina, a koji se nalazi na trasi gradnje Koridora 11, izvadi do početka sezone. To je Al Jazeeri rečeno u preduzeću Koridori Srbije. Na gradilištima se, tvrde, radi ubrzano, javio je iz Beograda reporter Al Jazeere Đorđe Kostić.

Hrast u Savincima visok je skoro 40 metara. Smatraju ga zapisom, odnosno svetim drvetom, pored kojeg se služe vjerski obredi. Do sada su za njegovo očuvanje sakupljene desetine hiljada potpisa.

Jedni smatraju da viševjekovni hrast treba izvaditi, drugi ga brane. Država ga nije zaštitila, a eksproprijacijom zemljišta je otkupljen.

Za očuvanje hrasta svoj potpis je stavio i biolog Ljubinko Rakonjac. Kaže da je hrast zdrav i da može živjeti još najmanje 200 godina. Zaobići ga i ograditi betonom nije opcija. Tako bi se osušio. Plaši se da će ga izvaditi čim se na njega zaboravi.

Konkurencija iz susjedstva

“Bojim se da će hrast, pošto sada više nije toliko bitna ekološka tema, u jednom trenutku biti uklonjen, što bi, zaista, bio na neki način zločin”, kaže Ljubinko Rakonjac iz Instituta za šumarstvo.

Građevinci probijaju tunele. Hrast ne mogu zaobići, niti praviti oštrije krivine, jer bi to ugrozilo bezbjednost saobraćaja. Zbog drveta, ali i manjka novca za radove, u Koridorima Srbije ne licitiraju kada će autoputevi biti završeni.

“Rekao sam vam da se gradi na 200 kilometara, ali mi očekujemo da počnemo da radimo na još 200 kilometara. Nezahvalno je i neodgovorno bi bilo u ovom trenutku licitirati bilo kojim datumom ili godinom”, kaže Milovan Bekrić, pomoćnik direktora Koridora Srbije.

U Srbiji je prošle godine izgrađeno 58 kilometara puteva na Koridorima 10 i 11. Radovi su koštali blizu 262 miliona eura. Koridor 10 povezuje Mađarsku, Srbiju i  Makedoniju, dok Koridor 11 povezuje Beograd s južnim Jadranom.

Ekonomista Slobodan Aćimović, koji se bavi infrastrukturnim projektima, kaže da se u Srbiji gradi sporo. Trebalo bi brže, jer i Rumuni i Bugari grade Koridor 4. Kao takav, bit će konkurencija putevima u Srbiji.

“Ozbiljan će biti konkurent Koridor 4, iako je on duži za 300 kilometara, ali on ima jednu veliku prednost, a to je što kada kamion uđe u Evropsku uniju, kada ide EU, on će praktično da nastavi korz Rumuniju, Bugarsku i kroz Grčku. Drugim rečima, nema granica, nema nepotrebnog administriranja”, kaže Slobodan Aćimović, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu.

Hrast je dočekao proljeće. Oni koji bi da ga po svaku cijenu spase i oni koji bi da se autoput što prije završi zacrtanom trasom sada su u pat-poziciji. Vrhunac građevinske sezone se bliži, a država i dalje ne nudi rješenje koje bi zadovoljilo obje strane.

Izvor: Al Jazeera