Deseta godišnjica Američko-jadranske povelje

Približavanje ulasku u NATO i bolja regionalna sigurnosna saradnja bile su glavne odrednice stvaranja Američko-jadranske povelje.

Sada je, uz jaku američku podršku, čini pet zemalja regije. Svaka od članica sa različitim iskustvima i uspjehom izlazi na euroatlantski put. Novinar Al Jazeere Boris Gagić izvještava iz Skoplja.

Mali jubilej, 10 godina od potpisivanja Američko-jadranske povelje, bio je idealan trenutak za podvući crtu o učinku regionalne asocijacije.

Hrvatska i Albanija punopravne su članice NATO-a, Makedonija nije. Kada će biti veliko je pitanje.

Iz Grčke najnovije upozorenje. Sve dok Skoplje bude insistiralo na ideološkoj konstrukciji makedonizam u imenu države, vrata NATO-a bit će im zatvorena, poručuje grčki predsjednik Karolos Papoulias.

Odgovor iz Skoplja na mogući grčki veto za prijem u NATO je spreman.

Nikola Poposki, ministar vanjskih poslova Makedonije, poručio je: “Ono što želim da kažem jasno je da  Republika Makedonija ima isključivo konstruktivan pristup, uključujući i inicijativu medijatora Matthewa Nimetza. Djelujemo proaktivno i želimo intezivirati taj proces. U ovom momentu ne vidimo takav gest s grčke strane.”

Utjecaj SAD-a

Zvanično Skoplje nada se kako bi na Atinu mogao uticati važan svjetski igrač, Sjedinjene Američke Države.

Za sada Washington nudi diplomatske poruke. Za problem o imenu između Makedonije i Grčke važan je, poručuju, dijalog  – ne samo vlada, već i dva društva u cjelini.

“Sjedinjene Američke Države podržavaju proces Ujedinjenih naroda pod vodstvom ambasadora Matthewa Nimetza kao način da se krene naprijed u razgovorima Makedonije i Grčke o imenu. Dok god se ljudi i javnost fokusiraju moguće je postići dogovor o rezoluciji”, ocijenio je Philip Reeker.

Dogovor o učešću predstavnika Srbije i Kosova na skupu u Skoplju je postignut. Radu povelje prisustvovali su u svojstvu posmatrača predstavnici ministarstava vanjskih poslova.

Hrvatska koja uskoro uspješno završava svoj euroatlantski put, ističe, neće zaboraviti regiju.

“Jedan način je da će zastupati interese u Briselu u EU-u ili stožeru NATO-a, promovirat ćemo ono što se radi, sve reformske procese koji se dešavaju”, rekao je Joško Klisović, zamjenik ministrice vanjskih poslova Republike Hrvatske. 

Strateški ciljevi

Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, koje su se kasnije priključile Jadranskoj grupi, baš kao i Makedoniji, strateški ciljevi su euroatlantske integracije. Na putu u NATO svjesni su očekivanja.

Ministar vanjskih poslova Crne Gore Igor Lukšić je kazao: “Kako bi pomogle globalne mirovne misije, prije svega u Afganistanu, naše zemlje žele da i nakon 2014. nastavimo misiju u Afganistanu.”

Vjeruju zemlje aspiranti u članstvo u NATO-u, to će im se znati cijeniti. Jer priča o proširenju Saveza mogla bi uskoro biti aktuelna.

“Približavanje članica ulasku u NATO i poboljšanje regionalne bezbjednosne saradnje – na ovim pitanjima radila je Makedonija dok je predsjedavala Jadranskom grupom. Crna Gora koja preuzima tu palicu, kaže, nastaviće taj put, jer se iduće godine održava samit NATO-a”, izvijestio je Gagić.

Izvor: Al Jazeera