Kako preživjeti 2014: Rudari su optimisti

Slijedi li nam još jedna u nizu godina u kojima ćemo samo dublje gurati ruke u džepove? (Anadolija)
Slijedi li nam još jedna u nizu godina u kojima ćemo samo dublje gurati ruke u džepove? (Anadolija)

Piše: Mladen Obrenović

Na pitanje kako preživjeti godinu koja je na pragu većina sugovornika Al Jazeere odgovara: „Teško! Nikako! Ne valja i loše nam se piše!“

Bez obzira na to radi li se o poljoprivredniku iz Hrvatske, rudaru iz Bosne i Hercegovine ili radniku iz Srbije, svatko od njih svjestan je da ga čeka nastavak borbe za „kruh od sedam kora“ i ne mogu predvidjeti kakav će ishod imati ta borba.

„Sve se i dalje kreće prema negativnom i lošem, a najveća populacija – radnici, seljaci i penzioneri vlastima su interesantni samo kad treba da se uplaćuju porezi i doprinosi ili da se glasa“, opisuje surovu stvarnost Srbije, ali i drugih zemalja regije, Mileta Gujaničić iz smederevske Železare.

Kroz svoj primjer navodi kako je jednom radniku koji prehranjuje cijelu obitelj. Jedini je zaposlen u obitelji, a obje kćeri i njihovi muževi su bez posla. Uz to imaju i malu djecu.

Za 1.000 maraka na 1.000 metara dubine [Anadolija]

Naglašava kako bi, ipak, standard rudara trebao biti bolji, a plaće veće, pogotovo za rudare koje se nalaze u podzemnoj eksploataciji. Ohrabruje ga činjenica da su u rudniku u Banovićima, u kojem radi, povećane sigurnost i proizvodnja, pa se praktično više ne radi lopatama, kao što se nekad radilo. Po njegovim spoznajama situacija se popravila i u drugim rudnicima, „izuzev u Zenici, gdje su primanja nezadovoljavajuća, baš kao što su i uslovi rada na nezavidnom nivou“.

„Očekujemo da nam i plata i standard budu bolji u 2014. godini, jer se povećava proizvodnja. Kad se ona poveća, povećavaju se i proizvodni rezultati, a time i plate. One su, nažalost, ove godine ostale iste u odnosu na prošlu godinu i prosječno su 1.000 maraka. Ipak, rudari su skromni ljudi, imaju veliku i dobru dušu, ponosni su na svoj posao, solidarni i suosjećajni, a rade ozbiljan i opasan posao, zarađujući hljeb ne sa sedam, nego sa devet kora“, govori o svojim kolegama Mušanović.

Bez obzira na to koliko im teško bilo, dodaje, svjesni su i toga da nisu dio bh. statistike koja bilježi 550.000 osoba bez posla, pa bar bez tog tereta odlaze u dubinu rudnika uz obavezni pozdrav: Sretno!


Kreirala: Vedrana Maglajlija

Rast nezaposlenosti i pad primanja

Strah od socijalnih turbulencija

Ništa dobro u narednoj, ali niti u 2015. godini ne očekuje poduzetnik Milan Knežević. Strahuje od mogućih i intenzivnih socijalnih turbulencija. Čini mu se, kako slikovito kaže, da smo „prešli granicu Rubikona, kad neimaština nije privremena, nego je sve više ponižavajuća za veliki broj građana“.

„Trendovi u ekonomiji i društvu nemaju volan, pa da naglo skrenete kad ste u neželjenom pravcu. Ove se države moraju potpuno iznova roditi i institucionalno biti uređene, pri čemu neće vladati partitokratske, osione grupacije, nego institucije. Da biste pomerili bilo šta u ekonomiji, u društvu i kvalitativno poboljšali život građana morate imati male, rentabilne države i u njima osposobljene državne činovnike, koji rade u interesu građana. Ovako, ta loša beskonačnost će se intenzivirati i postaćemo svi kao mornari torpedovanom brodu koji ignorišu tu činjenicu“, pesimističan je Knežević.

Baš kao i bh. rudari, tako svi oni koji imaju posao i od njega kakvu-takvu plaću vjeruju da će uspjeti zadržati svoje radno mjesto. Postavlja se pitanje mogu li građani, konkretno oni najugroženiji – radnici, seljaci i umirovljenici, očekivati godinu bolju od svih koje smo ispratili otkako je stigla kriza.

„Vlasti su na svim nivoima u svim zemljama u regiji nemoćne da osiguraju bolje uvjete za poslovanje privatnog sektora, rast zaposlenosti i napredak na putu ka euroatlantskim integracijama. Možemo očekivati produbljivanje ekonomske krize, koju će i dalje pratiti rast nezaposlenosti, te pad plata i penzija u realnom smislu. Glavne karakteristike ekonomskih kretanja u narednoj godini bit će i dalje sve veći odliv i sve manji priliv stranih investicija, pad potrošnje i rast unutrašnjeg duga“, najavljuje Zlatko Hurtić, međunarodni ekspert za razvojnu ekonomiju.

Srpski poslovni čovjek Milan Knežević još je pesimističniji i prognozira kako se „nastavlja i intenzivira loša beskonačnost, u kojoj će sve više negativnih trendova i sadržaja konotirati i ono malo pozitivnih koje u ovom trenutku imamo“.

I u njegovim prognozama predstoji nam godina u kojoj će standard i dalje padati, u kojoj će sve više ljudi završavati na Zavodu za zapošljavanje i „u kojoj će najbolji iz ovih zemalja odlaziti u inostranstvo, tražeći spasa i uvažavanje svojih znanja i sposobnosti“.

„Ovde će, nažalost, ostajati oni koji preko političkih poluga dolaze do izuzetno visokih i referentnih uticaja, bez minimalnih znanja za funkcije u opštem interesu javnih uloga koje ostvaruju“, prognozira Knežević.

Nema brzih rješenja

Što čeka BiH, Hrvatsku, Srbiju u 2014?

BiH – ključni problem ostaje nezaposlenost, plaće neće znatno rasti, a proračunske rupe „krpat“ će se uz pomoć MMF-a, najavljuju analitičari, te napominju kako su društvu nužne reforme – gospodarske i političke

Hrvatska – bez obzira na crne vijesti, prognoze Svjetske banke predviđaju da će Hrvatska izaći iz recesije i ostvariti gospodarski rast od 0,8 posto, no slijedi joj i procedura za prekomjerni deficit

Srbija – plaće državnih službenika i zaposlenih u javnim službama će pasti, prognoziraju ekonomisti, najavljuju se i pad potrošnje, porast nezaposlenosti, provedba restriktivnih gospodarskih mjera, poskupljenje energenata, ali i stagnacija privredne aktivnosti.

Podsjećajući kako su najvažniji uzroci siromaštva u BiH, ali i u regiji, nezaposlenost i nizak nivo prihoda, Zlatko Hurtić tvrdi kako „nema brzih rješenja kojima bi se situacija vezana za smanjenje siromaštva u narednoj godini drastično promijenila“.

„Većina reformi zahtijeva period implementacije od nekoliko godina prije nego što počnu davati značajnije rezultate. Ono što je moguće uraditi jeste redistribucija budžetskih sredstava namijenjenih za socijalne transfere, ako znamo da tek blizu 20 odsto njih targetiraju siromašne kategorije. Međutim, prijedlozi budžeta nisu išli u ovom pravcu“, konstatira Hurtić.

Na kraju, odgovara i na pitanje kako će, zapravo, rudar iz Breze, seljak iz Slavonije i radnik u Železari Smederevo, s početka ove priče, preživjeti godinu koja dolazi, ako se čuju prognoze da će to biti još jedna teška godina.

„Većina ugroženog stanovništva bit će prisiljena na dalje smanjenje potrošnje, što će negativno uticati na profitabilnost preduzeća i to će uzrokovati još veći rast nezaposlenosti. Dalji rast cijena dodatno će umanjiti plate i penzije u realnom smislu. Vlasti će vjerovatno pribjeći još većem zaduživanju pod još nepovoljnijim uvjetima, kako bi osigurali minimum socijalnog mira“, odgovara Hurtić.

Po njemu, BiH će biti posebno ranjiva zbog političke krize koja doslovno „rastjeruje“ strane investicije i onemogućava pristup fondovima EU-a. Međutim, u političarima vidi i slamku spasa, jer dolazi izborna godina. Zato vjeruje da će BiH „dobiti generaciju političara kojima će biti važnija zemlja i njen razvoj od ličnih interesa i koji će beskompromisno implementirati reforme kojima će se u srednjem roku osigurati rast zaposlenosti i članstvo u EU-u“.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Prema podacima Eurostata, u Bugarskoj je prošle godine skoro svakoj drugoj osobi prijetila opasnost od siromaštva, dok je 42 posto Rumuna bilo na ivici siromaštva, kao i 37 posto u Estoniji i 35 posto u Grčkoj.

05 Dec 2013
Više iz rubrike TEME
POPULARNO