Preci iz Austro-Ugarske otvaraju vrata EU-a

Više od 100.000 građana Srbije do sada je iskoristilo priliku da u Europsku uniju uđe puno prije svoje države, jer je Zakon o dvojnom državljanstvu koji je u Mađarskoj stupio na snagu 2011. godine otvorio ta vrata svima čiji su preci nekada živjeli u Austro-Ugarskoj.

Al Jazeera donosi priču iz Novog Sada, u kojem su mnogi građani odlučili uzeti i državljanstvo Mađarske, pa neke od putovnice Europske unije dijele još samo službeni razgovor u mađarskom veleposlanstvu i prisega.

Za neke od njih to je veliki izazov, jer su svoje prve riječi na mađarskom naučili tek prije mjesec i pol dana, a Novosađanin Filip Dolinaj, čija je majka Mađarica, sada ima dodatnu motivaciju da nauči maternji jezik. 

„Voleo bih da znam mađarski. Što da ne? Da imam još jedno državljanstvo. Ako se tu nađe još neka korist od toga, onda još bolje, jer je to neka karta za Evropu“, priznaje Dolinaj.

Njegov sugrađanin Miloš Sentivanac za korak je bliži, jer je naučio jezik i uspješno prošao razgovor u Uredu za imigracije.

Odlučio je postati mađarski državljanin, jer u Srbiji kao šef kuhinje teško pronalazi posao.

„Postajem građanin EU-a. Samim tim imam neku bolju i zreliju budućnost, bolju šansu za posao, napredovanje u poslu i neko bolje sutra“, smatra Sentivanac.

Potrebni dokumenti predaka

U Vojvodini, gdje je u aprilu nezaposlenost iznosila 24,8 posto, veliki broj građana odlučio je iskoristiti ponuđenu priliku.

Vojvođanima je, da bi dobili mađarsko državljanstvo, neophodno da znaju mađarski jezik i da su im preci rođeni na teritoriji Austro-Ugarske do 1921. ili u Bačkoj između 1941. i 1945 godine.

Miloš Sentivanac morao je pronaći krštenice svog pradjeda, djeda i oca, što je, kako priznaje, bio kompliciraniji dio.

„Pitanja sama po sebi nisu previše komlikovana. Njima je bitno da im na mađarskom jeziku kažete ko ste, šta ste, zašto aplicirate za mađarsko državljanstvo“, kaže Sentivanac.

Dok su u početku građani stidljivo pokazivali interes, proteklih nekoliko mjeseci taj broj se naglo povećao.

„Imamo ljude koji su sada na čekanju za neke sledeće grupe, koje bi mogle, kad ove završe, da krenu sa nastavom, zato što predavači nemaju dovoljno slobodnih termina za te nove zainteresovane. Navala je, zaista, mnogo veća“, navodi Bojan Stanojević, direktor škole stranih jezika.

Biračko pravo nije prioritet

Veći interes otvorio je put za zloupotrebe, pa su i kriteriji postali strožiji, te se traži sve bolje poznavanje jezika. Nije rijetkost da građane odbiju na samom polaganju prisege.

„Da li pooštravanje kriterijuma za dobijanje mađarskog državljanstva, zapravo, znači da se vrata EU-a za građane iz Srbije polako zatvaraju? To je samo jedno od pitanja koje nismo imali prilike da postavimo, jer su u Mađarskoj ambasadi odbili razgovor o toj temi“, javlja reporterka Al Jazeere Nataša Krstin iz Novog Sada.

Nacionalni ured za izbore u Budimpešti saopćio je kako se 13.500 građana Srbije, koji imaju dvojno državljanstvo, prijavilo za sudjelovanje na predstojećim parlamentarnim izborima u Mađarskoj.

Kada se ta brojka uporedi sa 60.000, koliko ih je do sada dobilo mađarsko državljanstvo, jasno je da im biračko pravo nije prioritet i to najbolje pokazuje primjer Miloša Sentivanca, koji Beč vidi kao svoju krajnju destinaciju, jer će mu odatle, kako vjeruje, svi ciljevi biti lakše ostvarivi.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

U Crnoj Gori je veliki broj onih kojima je dvojno državljanstvo neophodno, kao i onih koji ga, zbog strogog crnogorskog zakona, nelegalno imaju.

24 Dec 2012
Više iz rubrike TEME
POPULARNO