Kritike zbog uklanjanja JMBG-a iz registara

Uklanjanje jedinstvenih matičnih brojeva građana iz javnih registara crnogorske Porezne i Uprave za nekretnine izazvalo je oštru kritiku organizacija koje istražuju korupciju i kriminal u toj zemlji, ali i u Evropi.

Dok se vlasti pozivaju na zakon o zaštiti ličnih podataka vlasnika kompanija i nekretnina, civilni sektor tvrdi da država ovim potezom želi namjerno usporiti istrage, izvijestila je iz Podgorice Milica Marinović, novinarka Al Jazeere.

Javna pretraga preduzeća i nekretnina u Crnoj Gori odskora ima podatak manje. Zbog zakona o zaštiti ličnih podataka, JMBG vlasnika su uklonjeni. Za Ivanu Gudović, koja se godinama bavi istraživačkim novinarstvom, to je nova prepreka.

“Utvrđivaćemo teže identitet osoba u preduzećima i vlasnika nekretnina, tako da bismo mogli da povežemo da li određeni javni funkcioner na moćnoj poziciji pomaže svom prijatelju kumu u nekom biznisu na štetu državnog budžeta, odnosno na štetu svih građana Crne Gore“, ocijenila je Gudović.

Skrivanje podataka

Za nevladinu organizaciju MANS registri su bili početna stanica brojnih krivičnih prijava za korupciju i organizirani kriminal. Uklanjanje JMBG je, kako tvrde, nezakonit pokušaj skrivanja podataka nezabilježen u regiji.

Dejan Milovac iz organizacije MANS je kazao: “Naprimjer Hrvatska, kao nova članica Evropske unije, vi možete na njihovom registru kompanija da nađete mnogo više informacija nego što smo ikada imali, čak i one koje mi moramo da tražimo naknadno od Poreske uprave, koristeći zakon o slobodnom pristupu informacijama. Slično je i sa Srbijom, Bosnom, Makedonijom…”

“Poreska i Uprava za nekretnine uklonile su matične brojeve iz svojih registara na zahtjev nadležne Agencije za zaštitu ličnih podataka”, izvijestila je Milica Marinović.

Matični broj se, tvrde u Agenciji, može zloupotrijebiti. Oni samo štite zakon, jer, kako kažu, “interes javnosti da zna često ne predstavlja i javni interes”.

‘Bez opravdanja’

“Potreba da se dođe do ličnog podatka JMBG za nekoliko desetina lica koja se nalaze u zoni neregularnog poslovanja, odnosno u zoni kriminaliteta, ne opravdava istovremeno mogućnost da se ti isti podaci prikupe za nekoliko desetina hiljada onih koji regularno posluju, naročito ako je odredbama Zakona o slobodnom pristupu informacijama omogućeno dobijanje traženih podataka”, navedeno je u dopisu Agencije za zaštitu ličnih podataka.

Zakon o zaštiti ličnih podataka donijet je 2008. godine i usklađen s evropskim prošle godine. Iako jedinstvena praksa u Evropi ne postoji, Transparency International i druge civilne organizacije smatraju da mora postojati transparentnost vlasništva.

Helen Derbishire iz Access info Europea je kazala: “Negdje je to adresa, negdje datum rođenja ili neki drugi lični broj. Ono što je važno je da postoji dovoljno informacija o tome ko je osoba, da se može identificirati da li je ‘John Smith’ koji radi na toj i toj adresi isti ‘John Smith’ koji, naprimjer, posluje s državom ili ne.”

I dok nadležna agencija insistira na primjeni zakona, MANS i druge organizacije pozivaju se na javni interes i ukidanje mjere koja, smatraju, ne štiti lične podatke, već kriminalne radnje.

Izvor: Al Jazeera