Bosanska hrana nestaje sa hrvatskih trpeza

Piše: Rešad Dautefendić

Zahvaljujući ulasku Republike Hrvatske polovinom 2013. godine u Evropsku uniju iz dubokog sna probudile su se i vlasti u Bosni i Hercegovini. Poljoprivrednici u BiH već godinama protestima pokušavaju natjerati političare da se pobrinu za domaću proizvodnju i pomognu izvoz bh. proizvoda, jer i ono malo što je BiH izvozila robe u Hrvatsku bacit će se na smetljište pošto država nije uradila svoj posao.

Poljoprivrednici oba bosanskohercegovačka entiteta blokirali su i 3. septembra nekoliko graničnih prijelaza sa Hrvatskom i Srbijom kako bi upozorili vlasti na teške probleme u poljoprivredi, koje od Daytonskog sporazuma nijedna vlast nije pokušala riješiti.

Siromašna ministarstva

Država BiH u rješavanju ovih problema ne može učiniti mnogo, pošto ne postoji državno ministarstvo za poljoprivredu, čije formiranje ne dozvoljava entitet Republika Srpska. Političari iz većeg entiteta, Federacije BiH pokretali su inicijativu za formiranje državnog ministarstva, ali su u međuvremenu odustali. Tako o proizvođačima „brinu“ slaba i siromašna entitetska ministarstva poljoprivrede, koja čak ne mogu da osiguraju ni poticaje u zadovoljavajućoj mjeri da podrže domaću proizvodnju hrane.

U uništavanju bh. poljoprivrede učestvuju i uvozni lobiji, pa se tako i ono što se malo proizvede ne može prodati na domaćem tržištu zbog nelojalne konkurencije, a još se manje može izvoziti. Poljoprivrednici strahuju od gubljenja hrvatskog tržišta naredne godine, s obzirom na to da Bosna i Hercegovina nije uspostavila odgovarajuće mehanizme provjere kvaliteta svojih proizvoda iz ove grane privrede.

Poljoprivrednici iz BiH imaju, prije svega, preskupu proizvodnju u odnosu na susjedne zemlje i na članice CEFTA-e. Zatim, plaćaju skupo gorivo, kao da zemlju obrađuju luksuznim automobilima, a ne traktorima i kombajnima, pošto nema jeftinijeg „plavog dizela“, a sve zemlje u okruženju i EU-u imaju tu pogodnost. Samo zbog nepotpunog provođenja ugovora o slobodnoj trgovini, BiH godišnje gubi blizu 500 miliona eura. Poljoprivrednici odgovore očekuju od nadležnih državnih i entitetskih institucija.

Predizborna obećanja

Odgovore neće dobiti, ali će ovih dana pred općinske izbore dobiti još niz predizbornih obećanja da će dobivati uvećane i redovne poticaje za ono što proizvedu. Da će država spriječiti nelojalnu konkurenciju uvoznih lobija, preko noći uvesti jedinstveno tržište u Bosni i Hercegovini, isplatiti sve štete zbog enormnih snježnih padavina, poplava, suša i požara, a zbog toga su poljoprivrednici oštećeni za desetine miliona eura!

Avdo Muslimović, predsjednik Saveza poljoprivrednih udruženja Federacije BiH koje broji 30 hiljada poljoprivrednih proizvođača, kazao je kako poljoprivrednici traže od zakonodavne i izvršne vlasti da se u rebalansu budžeta izdvoje značajnija sredstva i da se vrati pet miliona eura iz federalnog budžeta što je planirano. Zahtijevaju da se nadoknade štete koje je prouzrokovao snijeg, poplave i suše i da se riješi problem redovnih isplaćivanja poticaja u poljoprivrednoj proizvodnji.

„Vlada FBiH treba da isplati poljoprivrednicima 20 miliona eura za osam mjeseci, a do kraja sedmog mjeseca isplaćeno je svega 5,2 miliona. Poznato je da su u ovom momentu svakom poljoprivredniku unutar FBiH prijeko potrebna sredstva i nije ni čudo da je poljoprivredna proizvodnja već smanjena za 30 posto. Koji poljoprivrednik može imati toliko obrtnih sredstava da izdrži šest mjeseci odgodu plaćanja ili osam mjeseci neisplaćene poticaje“, izjavio je Muslimović.

Nemoguća sjetva

Šta realno država i entitetska ministarstva poljoprivrede mogu pomoći poljoprivrednim proizvođačima?

Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kazao je da bi bilo dobro kada bi se izvršila dopuna Zakona o akcizama BiH. Vijeće ministara BiH uputilo je prijedlog u Parlament i predložilo da se poljoprivrednici oslobode plaćanja akciza i putarina na dizel gorivo (plavi dizel), koji se koristi u poljoprivrednoj primarnoj proizvodnji. Poljoprivrednici i privrednici podržavaju ovu inicijativu, jer to znači da bi, ukoliko te izmjene bile usvojene, za poljoprivrednike dizel koji koriste u zemljoradnji bio jeftiniji za 0,55 KM. Zna Šarović da slične mjere imaju u Hrvatskoj i Srbiji, pa je konačno došlo vrijeme i da vlasti u BiH pomognu svojim proizvođačima hrane.

Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Jerko Ivanković Lijanović ističe da je Ministarstvo završilo registar poljoprivrednih gazdinstava, tako da bi se njenim usvajanjem znao tačan broj onih koji mogu kupiti plavi dizel po sniženoj cijeni.

Ovom prijedlogu obradovao se i Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača entiteta RS-a, naglasivši da se ona mora provesti i da, u suprotnom, neće biti jesenje sjetve.

Uvozom do bankrota

Od 1. januara 2013. godine iz BiH u Hrvatsku, osim ribe, neće se moći izvoziti krompir, mlijeko, meso, jaja, med, jer od tog datuma važi pravilnik o kontroli hrane biljnog i animalnog porijekla koji će se striktno primjenjivati.

„Evropska unija i Hrvatska striktno će primjenjivati standarde po kojima BiH može izvoziti, ali i sa druge strane BiH potpuno nepripremljena dočekuje 1. januar 2013. godine, što se tiče izvoza biljnog i animalnog porijekla. BiH nije ozbiljno pristupila implementaciji realizacije standarda koje propisuje EU, pa će proizvođači hrane imati velikih problema da se prilagode proizvodnji po propisima i standardima EU-a“, izjavio je Duljko Hasić, ekonomski analitičar u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

Statistički podaci pokazuju da najveću vrijednost vanjskotrgovinske razmjene od 76,5 posto BiH ostvaruje sa Hrvatskom i Srbijom. Prošle godine je u Hrvatsku izvezena roba u vrijednosti 620 miliona eura, a uvezeno je duplo više. Od ukupnog izvoza, BiH u Hrvatsku plasira 16 posto agroindustrijskih proizvoda.

Samo izvoz mlijeka iz BiH u Hrvatsku na godišnjem nivou veći je od 20 miliona eura. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u prvih sedam mjeseci 2012. godine Bosna i Hercegovina je izvezla robe u Hrvatsku u vrijednosti 350 miliona eura, a iz Hrvatske je uvezla robe u vrijednosti 750 miliona eura!

Izvor: Al Jazeera