Viminacijum: Arheološka otkrića u Srbiji

Arheološki lokalitet Viminacijum, pored Požarevca u Srbiji ponovo je privukao pažnju javnosti otkrićem kostiju više mamuta.

Prije tri godine na ovom prostoru pronađen je potpuno očuvan skelet mamuta, za koji se procjenjuje da je živio prije 400.000 do milion godina. Nedaleko od kostiju novootkrivenih mamuta, pronađene su i nove grobnice sa zlatnim predmetima.

„Prostor ugljenokopa Drmno, osim spomenika iz doba Rimske imperije, otkriva i tragove života pre više stotina hiljada godina“, rekao je naš novinar Nebojša Grabež koji je posjetio ovu lokaciju.

Posljednja otkrića, međutim, rasvjetljavaju nešto bližu prošlost. Rudarski bager koji je raskopavao teren udario je u neočekivanu prepreku – dugačku kost, presječenu na dva mjesta.

„Ona se videla u profilu kao, praktično, dva kružića. Tek je dalje širenje ovog iskopa pokazalo da se iza tih kostiju nalazi mnogo, mnogo više… Kosti nogu, kljove, pršljenovi, itd”, objasnio je arheolog Nemanja Mrđić.

Nova vrsta

Paleontolozi procjenjuju da tragovi pripadaju vrsti staroj 60.000 godina i da je riječ o prepoznatljivim vunastim mamutima. Ubjedljiv dokaz za to bila je kljova.

„Koju smo, evo, istražili do sad metar i 85 centimetara. Još uvek zalazi u profil tako da ne znamo njenu konačnu dužinu zato što iskopavanja idu jako sporo. Ovaj sediment lesni je jako tvrd. Radovi idu mic po mic, ali sigurno napreduju”, naveo je arheolog Ilija Danković.

Svaki dalji pomak govori o novim otkrićima, a više obilježja ukazuje na prisustvo nove jedinke mamuta.

„Nemoguće je da jedan mamut bude dužine 30 metara, jer nije poznato dosad u nauci. Eto nama prilike da u narednim mesecima pomno istražimo prostor. Nisam siguran, kako me arheološki nerv vuče, da će to biti jedinih pet ili šest mamuta na ovom prostoru, ja sam siguran da će se ovde dešavati još mnogo, mnogo interesantnih stvari”, tvrdi direktor Viminacijuma Miomir Korać.

Prije tri godine na ovom lokalitetu pronađen je potpuno očuvan skelet ženke mamuta, atrakcije Viminacijuma, pod imenom Vika.

Iskopana je u sloju pijeska na dubini od tridesetak metara. Pretpostavlja se da je živjela prije 400.000 do milion godina, da je imala glatku kožu, bila visoka četiri i po metra i teška blizu 10 tona. 

„Ukoliko se ispostavi da su pretpostavke arheologa tačne, Viminacijum bi mogao da zauzme značajno mesto na mapi naučno-turističkih atrakcija i da dodatno unapredi svoju turističku ponudu”, kazao je naš novinar.

Rimski imperatori

Najupečatljivije mjesto antičkog grada i vojnog utvrđenja, koje je štitilo Imperiju od upada barbarskih plemena, svakako je Mauzolej sa odlično očuvanim ostacima tadašnje arhitekture.

Nije bilo rimskog imperatora koji nije posjetio Viminacijum, a upravo na tom mjestu sredinom trećeg stoljeća sahranjen je Hostilijan.

 „On je jedan od osamnaest rimskih imperatora koji su rođeni na teritoriji Srbije. Dakle, to je jedan podatak koji je izvanredan. To je četvrtina rimskih imperatora, sa cele teritorije rimskog carstva, iz svih perioda”, objasnio je Korać.  

Viminacijum je tokom prošle godine posjetilo blizu 80.000 turista, a ova brojka bi mogla da bude znatno veća ukoliko zaživi planirana ruta “Putevima rimskih imperatora”, koja bi trebalo da objedini dvanaest postojećih nalazišta starog Rima u Srbiji.

Izvor: Al Jazeera


Više iz rubrike TEME
POPULARNO