BiH nije vratila ni djelić imovine iz SFRJ

Agrokomerc je među firmama sa najviše potraživanja (Al Jazeera)
Agrokomerc je među firmama sa najviše potraživanja (Al Jazeera)

Piše: Rešad Dautefendić

Od potpisivanja Ugovora o sukcesiji bivše Jugoslavije prošlo je 11 godina, a Bosni i Hercegovini nije vraćen ni djelić njene imovine.

U isto vrijeme ostale bivše republike Jugoslavije vratile su skoro svu svoju imovinu koju se posjedovali u BiH, a još nisu vratili bh. imovinu koja se procjenjuje na 500 miliona eura.

Prema Ugovoru o sukcesiji, BiH je vratila imovinu firmi bivših republika, a svoju sada potražuje na sudovima.

Srbija i Hrvatska krše Ugovor, ali odgovornost snosi i BiH.

Vraćanjem imovine BiH najviše problema ima sa Srbijom i sa Hrvatskom, što se godinama pokušava riješiti samo političkim dogovorom, ali očito je da od toga nema ništa.

Institucije države BiH u potpunosti su zakazale, kao i političari koji u proteklih 11 godina nisu učinili ništa na rješavanju ovog problema.

Izgleda da je došlo vrijeme da se država BiH agresivnije bori za svoju imovinu, pa je spremna pokrenuti međunarodnu arbitražu da vrati svoju imovinu.

Veliki gubici

U ovom trenutku, imovina bh. firmi u inostranstvu propada ili je prisvojena.

Kako tvrdi direktor Direkcije za upravljanje pasivnim podbilansom preduzeća i banaka FBiH Senad Rahimić, Federacija BiH potražuje imovinu od Srbije vrijednu 69 miliona, a od Hrvatske 12,5 miliona dolara.

Samo u malom hrvatskom mjestu Gradac, bh. firme posjeduju 66.000 kvadratnih metara hotelskog prostora. Prema broju objekata, najviše potraživanja imaju Agrokomerc, Šipad Export-Import, Šipad Komerc i Fabrika duhana Sarajevo.

Ako govorimo o ukupnoj vrijednosti imovine, u vrhu su Šipad Export-Import, Šipad Komerc te rudnici i željeznice koji imaju velika odmarališta u Dalmaciji. Ovo je samo djelić imovine koja je popisana.

Gubici su stvoreni jer imovina nije u funkciji. Neko je drugi koristi i preduzeća koja su formirana na njoj su pred stečajem i time se gubi mnogo imovine. Uz to mnogo imovine je skriveno zbog mešetara, a federalnoj i kantonalnim agencijama za privatizaciju može se prigovoriti što nisu svu imovinu evidentirale, a morale su, izjavio je Duljko Hasić, ekonomski analitičar u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

Među popisanom imovinom u Hrvatskoj su i odmarališta kao što su Saobraćajac, Vila Bosanka i Đuro Salaj.

U Hrvatskoj je i izuzetno vrijedna imovina Šipada u Luci Šibenik.

Samo u Srbiji ima više od 1.000 objekata, od salona, skladišta, prodajnih prostora. Šipad ima kompleks robnih kuća u Nišu, čija površina premašuje 5.000 kvadrata.

Sanitex iz Sanskog Mosta posjeduje fabriku na Kosovu, ali nema informacija u kakvom je stanju ili ko je prisvojio ovu fabriku. Na Kosovu je ostao neutvrđen broj vagona željeznica FBiH i RS, od kojih svaki vrijedi milion eura.

BiH treba potpisati bilateralni sporazum sa Srbijom o imovinsko-pravnim odnosima, a sa Hrvatskom treba urediti odnose. Postoji i imovina bh. firmi u Sloveniji i Crnoj Gori.

Prošle godine, federalna Agencija za privatizaciju otkrila je da Borac iz Travnika ima imovinu u inostranstvu, a prikazali su da su je 1999. godine prodali. KTK Visoko je prodao imovinu iz pasivnog podbilansa u Kragujevcu, a to nije smio.

Odgovorni za ovakve postupke trebaju se kazniti, a federalna Vlada morat će tražiti poništenje ugovora u ova dva slučaja.

„Kada je riječ o vraćanju imovine ne očekujemo probleme u većini slučajeva, osim tamo gdje su na toj imovini formirana preduzeća u Srbiji, kao što je imovina Agrokomerca i Hepoka, izjavio je Rahimić.

Do sada je BiH za povrat svoje imovine pokrenula tridesetak sudskih sporova u Zagrebu, Beogradu, Splitu, Podgorici, Herceg-Novom. Iako su neke žalbe podnesene 2008. godine, Ustavni sud Srbije još nije riješio niti jednu žalbu Bosne i Hercegovine za povrat imovine.

Ekonomski analitičar u Vanjskotrgovinskoj komori BiH Duljko Hasić, tvrdi da su nastali veliki gubici imovine zbog propusta vlasti jer im je trebalo šest godina da formiraju Direkciju za pasivni podbilans, a 11 godina da se sjete Ugovora o sukcesiji, dok su za to vrijeme zemlje bivše Jugoslavije zaštitile i vratile svoju imovinu.

„Gubici su stvoreni jer imovina nije u funkciji, neko je drugi koristi i preduzeća koja su formirana na njoj su pred stečajem. Time se gubi mnogo imovine. Uz to mnogo imovine je skriveno zbog mešetara, a federalnoj i kantonalnim agencijama za privatizaciju može se prigovoriti što nisu svu imovinu evidentirale, a morale su“, izjavio je Hasić.

Konačno, Direkcija za upravljanje pasivnim podbilansom FBiH uskoro treba početi da vraća imovinu firmi vrijednu više od 500 miliona eura koja se nalazi u inostranstvu.

Direkcija će proknjižavati imovinu, kako bi federalna Vlada mogla njome upravljati. Preuzet će i dokumentaciju, odnosno dokaze o vlasništvu imovine od 11 agencija za privatizaciju u FBiH. Odmah će se krenuti sa vraćanjem imovine za koju Direkcija ima podatke.

Međunarodni sud

Prema ulaznim podacima došlo se do saznanja da postoje stotine predmeta koji se trebaju riješiti, pa se intezivno radi na utvrđivanju bh. imovine u susjednim zemljama.

Direkcija će morati podnositi krivične prijave, jer su već otkrivene malverzacije direktora i upravnih odbora u BiH, koji prikrivaju podatke o toj imovini.

Do sada je BiH za povrat svoje imovine pokrenula tridesetak sudskih sporova u Zagrebu, Beogradu, Splitu, Podgorici, Herceg-Novom. Iako su neke žalbe podnesene 2008. godine, Ustavni sud Srbije još nije riješio niti jednu žalbu Bosne i Hercegovine za povrat imovine.

Agencija za privatizaciju FBiH poduzela je mjere u vezi s prijeratnim potraživanjima u skladu s Aneksom G Okvirnog sporazuma o sukcesiji, jer Srbija i Hrvatska ne poštuju međunarodni ugovor.

BiH bi mogla tražiti vanredne pravne lijekove kako bismo mogli pristupiti Međunarodnoj trgovinskoj arbitraži u Parizu. Svi predmeti koje BiH ima pred Ustavnim sudom Srbije, u slučaju odbijanja naših tužbi ići će na Međunarodni sud u Parizu, poručuje Rahimić.

Izvor: Al Jazeera


Više iz rubrike TEME
POPULARNO