Stiže vrijeme gotovo besplatnih računala

Modele pokreće Broadcomov procesor radnog takta 700 MHz, ARM arhitekture kakva se koristi u mobilnim uređajima
Modele pokreće Broadcomov procesor radnog takta 700 MHz, ARM arhitekture kakva se koristi u mobilnim uređajima

Piše: Robert Gabelić

Za deset godina cijene hardvera bit će zanemarive u toj mjeri da ćemo ga smatrati besplatnim. Tako je Bill Gates na ITexpo simpozijumu u svom predavanju još 2004. godine najavio vrijeme koje očito dolazi. Početkom mjeseca neprofitna organizacija Raspberry Pi Foundation, koju podržavaju znanstvenici s Cambridgea, započela je s prodajom računala koje košta svega 26 eura.

Interes za Raspberry Pi-jem, kako su nazvali ovo jeftino računalo, bio je toliki da je rasprodana kompletna zaliha, svih 10.000 komada u svega nekoliko minuta.

Osim Raspberry Pi-a lako je pronaći čitav niz računala koja postaju vrlo pristupačna. Uostalom osobno računala danas je skriveno u svakom modernijem pametnom  telefonu.

Želja  je ponoviti uspjeh kakav su 80-tih godina postigla 8-bitna računala; Sinclaireov Spectrum, Commodore 64  i slična koji su ‘odgojili’ čitave generacije informatičara.

Prošlog mjeseca u Barceloni na Mobile Word Congresu, najvećem sajmu mobilne industrije, Eric E. Schmidt, izvršni direktor Googlea, najavio je kako će se cijene pametnih telefona u godini pred nama približiti onima klasičnih mobitela.

Tehnologija sve dostupnija

Cijena računala prestaje biti limitirajući faktor razvoja ne samo u gospodarstvu već i u drugim područjima ljudskog djelovanja, poput obrazovanja. Digitalni rascjep (digital divide), koji stvara podjele  i nejednakosti zbog ‘skupoće’ tehnologija, nestaje u svom osnovnom obliku. Cijena hardvera postaje sve manja prepreka širenju informacijske pismenosti. S druge strane, softver je zahvaljujući zajednici okupljenoj oko otvorenog koda i Linuxa već odavno besplatan.

Unatoč dostupnosti tehnologije nije teško primijetiti kako mladi gube interes za ICT studije. Problem manjka interesa za prirodne i tehničke znanosti, informatiku je univerzalan. On se danas jasno primjećuje i na zapadu. Djeca se sve teže odlučuju za ICT izobrazbu općenito, posebno za programiranje.

Usprkos nezaposlenosti u gotovo cijeloj Evropi nedostaje mladih kandidata  s razvijenom sposobnošću rješavanja problema na području informacijskih tehnologija.

Raspberry Pi ne dolazi s monitorom, a moguće ga je spojiti izravno na televizor. Riječ je o potpuno ogoljelom računalu dimenzija kreditne kartice nastalog s ciljem poticanja obrazovanja djece; programiranja, eksperimentiranja s hardverom.

Pravih informatičkih stručnjaka sve je manje. Projekt poput Raspberry Pi-a potaknut je kako bi se djeca ponovno zainteresirala za računala. Želja  je ponoviti uspjeh kakav su 80-tih godina postigla 8-bitna računala; Sinclaireov Spectrum, Commodore 64  i slična koji su ‘odgojili’ čitave generacije informatičara.

Poput svojih uzora i Raspberry Pi ne dolazi s monitorom, a moguće ga je spojiti izravno na televizor. Riječ je o potpuno ogoljelom računalu dimenzija kreditne kartice nastalog s ciljem poticanja obrazovanja djece; programiranja, eksperimentiranja s hardverom.

Raspberry Pi “model B” posjeduje otvorenu matičnu ploču 256 MB RAM memorije, HDMI i USB 2.0 priključke, podršku za umrežavanje i prostor za SD memorijsku karticu. Uskoro u prodaju kreće i nešto slabiji “model A” koji će koštati 19 eura, no neće sadržavati mrežni (Ethernet) priključak.

Oba modela pokreće isti Broadcomov procesor radnog takta 700 MHz, ARM arhitekture kakva se danas koristi u mobilnim uređajima poput tableta i pametnih telefona.

Novac je sve manji problem za eksperimentiranje s računalima.

Raspberry Pi fundacija na svom web forumu prenosi zanimljive ideje prvih korisnika kojima je ovo minijaturno računalo poslužilo kao baza različitih hardverskih projekata.  Radijska, meteorološka, multimedijska stanica samo su neke od ideja nastalih iskorištavanjem mogućnosti Raspberry Pi-a.

Njegova softverska osnovica bazirana je na Fedori, Linux distribuciji posebno prilagođenoj hardverskim mogućnostima računala.

Softverske trgovine mobilnim aplikacijama milijunima su omogućile ulazak u softversku industriju. Raspberry Pi sličan trend može pokrenuti na području dizajniranja novog hardvera, robota, uređaja koji se još ne nalaze u svakodnevnoj upotrebi. Novac je sve manji problem za eksperimentiranje s računalima.

Popluarniji od Lady Gage

Prema praćenju aktivnosti korisnika Googleove tražilice Raspberry Pi je u trenutku puštanja u prodaju bio popularniji od Lady Gage. Premda ova simpatična usporedba istaknuta na blogu Raspberry Pi fundacije više otkriva trenutno mirovanje popularne pjevačice nego globalnu popularnost jeftinog računala, ono očito intrigira potencijalne korisnike. Oni su trenutno većinom geekovi, ljudi koje zanimaju nove tehnologije, i koji u trenutnim promjenama na ICT sceni znaju i žele aktivno sudjelovati.

Hoće li Raspberry Pi zainteresirati djecu da počnu otkrivati informatiku, stvoriti neke nove informatičke stručnjake, novog Bill Gatesa, Mark Zuckerberg još je samo želja koja se tek treba ostvariti.

Izvor: Al Jazeera


Više iz rubrike TEME
POPULARNO