Internet-scenarij koji mijenja način života

Piše: Robert Gabelić

Ova godina označila je prekretnicu u konceptu Internet stvari, “ Internet of Things (IoT)“, koji je još 1999.  prvi spomenuo Kevin Ashton. Britanski znanstvenik tada je u svom radu uočio ograničenje ondašnjeg interneta u kojem je većinu podataka stvarao čovjek; snimanjem, presnimavanjem, skeniranjem, tipkanjem…

Rješenje tog problema Ashton je vidio u Internetu stvari, gdje se podaci skupljaju neovisno o interakciji čovjeka.  Danas više ne pričamo o Internetu stvari. Najveća mreža pretvorena je u Internet svega, virtualni prostor koji zahvaća gotovo cijeli fizički svijet.

Internet stvari postaje veliki posao. Prema nedavnoj Gartnerovoj analizi 15 posto kompanija već koristi IoT u svom poslovanju, najčešće logistici. Taj postotak brzo će rasti u sljedećim godinama.

Mreža bez ograničenja

Za realizaciju mreže koja obuhvaća sve nestaju i zadnje prepreke. Proširen je adresni prostor interneta; počeo je funkcionirati internetski IPv6 standard koji je dovoljno velik da bi svaki objekt na Zemlji teoretski mogao dobiti jedinstvenu adresu; svako stablo, knjiga, odjevni predmet, čovjek.

Takav scenarij možda trenutno izgleda nevjerojatan, no sve jeftiniji čipovi čine ga vrlo realnim.

Čak i odjevni predmeti

U budućnosti će sve biti priključeno na internet. Osim računala u domovima korisnika umrežavat će se i ostali kućanski uređaji; frižideri koji će moći samostalno naručivati hranu, televizori, sustavi grijanja, ormari, čak i individualni odjevni predmeti.

Danas na tržištu postoje čarape koje posjeduju čip, pa i pripadajuću mobilnu aplikaciju koja pomaže u njihovom monitoriranju, brojanju pranja i sparivanju – kad se jednom razdvoje.

Prošlog tjedna najveći kineski mobilni operater China Mobile osnovao je Chongqing, podružnicu kojoj je glavna djelatnost iskorištavanje novog IoT koncepta. Mrežu  Interneta stvari inženjeri Chongqinga koristit će za razvoj novih proizvoda koji će se uskoro pojaviti u ponudi telekom kompanije koja posjeduje 665 milijuna pretplatnika. 

Jeftini senzori

Posjedovanje jeftinog načina za spremanje podataka na svim krajevima mreže ključan je za razvoj koncepta Interneta stvari. Što su jeftiniji čipovi sve je veći broj proizvoda na kojima se mogu koristiti.

Izbor takvih elektroničkih sklopova proširuju sve napredniji proizvodni procesi RFID čipova i kompleksnijih senzora koji čine arsenal za praćenje i povezivanje fizičkog i digitalnog svijeta.

Brzo širenje

Najveća računalna mreža brzo se širi izvan okruženja PC-ja i mobilnih uređaja u najrazličitije predmete i opremu privatnih i poslovnih korisnika.

Trenutno su na svijetu preko 2,3 milijarde telefona, a mnogi od njih posjeduju nekoliko senzora koji povezani na Internet stvaraju podlogu za prikupljanje podataka koji tek čekaju svoju primjenu. Sportaši svoje pametne telefone mogu koristiti u analizi treninga, praćenju rada srca, pritiska, pređenih kilometara.

Na sličan način liječnici mogu pratiti stanje svojih pacijenata, te ponuditi bolju i kvalitetniju njegu bez potrebe za čestim pregledima u ordinacijama.

Nova poslovna prilika

Mogućnosti koje proizlaze iz analize podataka razasutih senzora snažno će utjecati na našu budućnost. Digitalizirane, umrežene informacije o svijetu koji nas okružuje množit će se geometrijskom progresijom, a oni koji će ih znati najbolje iskoristiti imat će znatnu prednost pred konkurencijom.

Prema predviđanjima u Internet će do 2020. godine biti uključeno preko 50 milijardi raznih stvari i uređaja. Nova realnost otvara prostor za nove aplikacije i ekonomske modele koji će ponovno snažno utjecati na načine poslovanja, ali i živote zajednica i pojedinaca.

Problem koji tek čeka rješenje nalazi se u optimalnom iskorištavanju proširenog interneta. Novonastali podaci najveće mreže predstavljaju operacijski i organizacijski izazov, te na koncu i prijetnju kroz problem privatnosti koji očito svakim tehnološkim napretkom postaje sve složeniji.

Izvor: Al Jazeera