Ključ spašavanja mladih od nasilnih staza je inkluzivno visoko obrazovanje

U našoj potrazi za preobrazbom budućnosti obrazovanja, moramo se suočiti sa surovom stvarnošću globalnih nemira mladih. Nedavni događaji u zemljama poput Francuske istaknuli su duboke podjele i rascjepkanost s kojima se suočavaju mladi. Nažalost, česti slučajevi mladih koji na nasilje reagiraju nasiljem, odražavaju njihovu duboku frustraciju i čežnju za promjenom.

Ovaj val nemira nije isključivo vezan za Francusku, to je globalni trend. Tragične smrti pojedinaca poput Nahela u Francuskoj, Georgea Floyda u Sjedinjenim Američkim Državama i Mohameda Bouazizija u Tunisu, da spomenemo samo neke slučajeve, zapalile su reakcije diljem svijeta, potaknuvši pokrete koji zahtijevaju pravdu i jednakost onih koji se osjećaju zapostavljeni i neshvaćeni.

Suočavajući se s ovim problemima, institucije visokog obrazovanja, fakulteti i koledži, imaju jedinstvenu i ključnu ulogu. Ta mjesta nisu samo centri učenja, već moćni katalizatori transformacije. Današnje obrazovanje mladim osobama mora pružiti potrebna znanja, vještine i sposobnosti kritičkog razmišljanja za učestvovanje u konstruktivnom dijalogu i rješavanju složenih problema.

Kako bi učinkovito pokrenulo pozitivne promjene, visoko obrazovanje mora poticati inkluzivna okruženja koja cijene različitost i stvaraju prostore u kojima se svi glasovi čuju i poštuju. Previše mladih osjeća se zanemareno i zabrinuto za budućnost.

Ovi tragični događaji u različitim dijelovima svijeta ogolili su sistemske probleme koji pogađaju naša društva. Zapalili su vatru u srcima mladih ljudi, nadahnuvši ih da traže rješenja i traže promjene.

Ovo je generacija koja se ne da ušutkati, generacija spremna osporiti status quo i boriti se za svjetliju budućnost. Lideri u svim sektorima moraju ih podržati u pronalaženju njihovog glasa i mogućnosti da odgovorno ispune svoju svrhu.

Dok obrađujemo vijesti i učestvujemo u kolektivnom bijesu i boli, znamo da su nasilni odgovori samo izrazi frustracije i bijesa koje osjećaju oni koji smatraju da nemaju drugog načina da izraze svoje nezadovoljstvo.

Ipak, bilo kakva transformacija neće proizaći iz razgovora u konferencijskoj dvorani i govora u dvorani. Bit će potrebno prepoznavanje zanemarenog potencijala obrazovanja i zapošljavanja, posebno među rastućom mladom populacijom. Ono će doći kada izazovemo tiho prihvatanje hroničnih prepreka u obrazovanju i prihvatimo veću raznolikost i uključenost među vodstvom visokog obrazovanja.

Institucije visokog obrazovanja moraju unaprijediti svoju ulogu i fokusirati se na praktična rješenja ako žele služiti kao temelj današnjim i budućim vođama za uključivanje u otporne, inkluzivne i napredne inovacije koje njeguju mir, sigurnost i održivi razvoj.

Kada te institucije njeguju okruženje koje ne samo da obrazuje nego i osnažuje učenike da se bave društvenim problemima, one njeguju vođe koji sebe i svoje zajednice čine otpornima na taktike vrbovanja za radikalizaciju i nasilje.

Visoko obrazovanje uvijek je imalo za cilj opremiti studente alatima za seciranje i razumijevanje složenih problema, poticanje kritičkog mišljenja i omogućavanje otvorenog dijaloga. Vodeće svjetske institucije osnažuju studente da postanu aktivni saradnici u svojim zajednicama, promičući građanski angažman i ljudska prava.

Ovo je najučinkovitije kada postoji istinska, duboka veza između teorijskih aspekata visokog obrazovanja i stvarnosti neakademskog okruženja, svijeta rada i mogućnosti rasta koje okružuju ove željne mlade umove.

Svjetska banka istaknula je nezaposlenost mladih u arapskim državama i njezine potencijalne implikacije radikalizacije. Univerziteti i koledži mogu se tome suprotstaviti davanjem prioriteta praktičnim vještinama usklađenim sa zahtjevima tržišta rada, nadilazeći čisto akademsko podučavanje.

Rasprave poput onih na Samitu Ujedinjenih naroda o transformaciji obrazovanja u septembru 2022. važne su, ali moraju rezultirati konkretnim radnjama.

Jedna takva akcija djelo je Fondacije Abdulla Al Ghurair, koja je u partnerstvu s 24 univerziteta u sklopu svog rada kako bi 200.000 arapskih mladih pružila pristupačno profesionalno učenje za visoko tražene poslove.

Kao dio ovog napora, fondacija koristi metode participativnog dizajna za promicanje šire ponude diploma o stručnom usavršavanju koje imaju rezultate zapošljavanja za ovu omladinu. Jedan takav pristup je u umjetnoj inteligenciji i nauci o podacima s Američkog Univerziteta u Bejrutu, koji uključuje regionalno relevantne aplikacije i integraciju etike kao ključne komponente, s vezama sa stvarnim tržišnim prilikama.

Moramo se žarko baviti našom omladinom, posebno onima koji se mogu osjećati postrance ili malodušno, osiguravajući da se osjećaju zagrljeni i osnaženi. Različitost je ključ za razumijevanje i povezivanje s proživljenom stvarnošću onih koji nisu rođeni s privilegijama.

Kako bismo istinski transformirali visoko obrazovanje, potrebno nam je praktično vodstvo u visokom obrazovanju koje suosjeća sa strašću mladih koji se bore s ekstremnim klimatskim uslovima, visokom nezaposlenošću i dubokim razočaranjem.

Njegujući inkluzivna okruženja koja ih opremaju alatima i tržišnom praksom za snalaženje u izazovima stvarnog svijeta, možemo osnažiti mlade da postanu pozitivni pokretači promjena i napretka.

Ako želimo vidjeti stvarnu promjenu, moramo biti voljni osporiti postojeće norme unutar ovih institucija i srušiti neke dugotrajne prepreke visokom obrazovanju.

Ako to ne učinimo, riskiramo da vidimo daljnje izljeve bijesa i nasilja od strane razočaranog dijela društva, što u konačnici nanosi štetu i nama samima i svijetu oko nas.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Sonia Ben Jaafar je izvršna direktorica Fondacije Abdulla Al Ghurair za obrazovanje, jedne od najvećih privatno finansiranih filantropskih obrazovnih inicijativa u arapskom svijetu. Prije ove uloge bila je generalna direktorica EduEvala, gdje je njegovala partnerstva s vladama, međunarodnim agencijama, neprofitnim organizacijama i multinacionalnim korporacijama kako bi promicala odluke utemeljene na dokazima za veći pozitivan učinak na obrazovanje. Također je predsjednica Globalnih vijeća za ciljeve održivog razvoja, koja je osnovala Svjetska vlada na vrhu za provođenje projekata s opipljivim rezultatima i podršku međunarodnom provođenju SDG-ova.