Oduzmimo nogomet nasilnicima i vratimo ga navijačima

Piše: Matthaios Tsimitakis

Dok su španski navijači slavili pobjedu svoje reprezentacije nad Engleskom u finalu Svjetskog prvenstva za žene na stadionu Australia u Sydneyju, TV kamere uhvatile su izvanredan trenutak. Španska igračica Ona Batlle prekinula je slavlje kako bi utješila englesku protivnicu i suigračicu iz  Barcelone Lucy Bronze. Ovaj čin dobrote i empatije nije bio izoliran slučaj. Bio je to više kulminacija niza sličnih događaja koji su odražavali pozitivan duh turnira.

U još jednom emotivnom trenutku tokom grupne faze, nakon što je Jamajka remizirala s velikim Brazilom, Jamajčanka Khadija Shaw prišla je brazilskoj veteranki Marti i zagrlila je. Shaw joj je rekla da je ona inspiracija za nju i za mnoge mlade djevojke na Karibima i diljem svijeta. Poštovanje, prijateljstvo i fair play definirali su turnir, koji se također pretvorio u mjesto kontinuirane borbe za jednake mogućnosti i raznolikost u sportu.

Ružna, nasilna strana sve više diže glavu

Dvije milijarde ljudi gledalo je Svjetsko prvenstvo za žene 2023. godine, što je gotovo dvostruko više nego prije četiri godine, dajući nogometašicama još jedan argument u njihovoj borbi za jednake plate. Čak je i skandal koji je pokvario kraj turnira, izazvan sada već bivšim predsjednikom Nogometnog saveza Španije Luisom Rubialesom, koji je igračicu Jenni Hermoso prisilio na poljubac, odražavao rastuću solidarnost u borbi protiv seksizma i zloupotrebe moći u španskom nogometu. Španska reprezentacija kasnije je istakla kako neće igrati dok Rubiales ne podnese ostavku; podržali su ih brojni nogometni dužnosnici, navijači, španska vlada, pa čak i Svjetska nogometna asocijacija koja ga je suspendirala na 90 dana.

Za mene i mnoge druge obožavatelje Svjetsko prvenstvo za žene uzdiglo je nogomet u trenutku kada ružna, nasilna strana ovog sporta sve više diže glavu, posebno u Evropi. Dana 7. augusta, samo dvije sedmice prije finala Svjetskog prvenstva, ubistvo grčkog nogometnog navijača uoči kvalifikacijske utakmice za Ligu prvaka šokiralo nas je ovdje, u Grčkoj. Navijači zagrebačkog Dinama napali su navijače AEK-a ispred njihovog stadiona u Atini. Kao rezultat toga, 29-godišnji Michalis Katsouris smrtno je izboden nožem, a deseci drugih je povrijeđeno.

Tragična smrt odražava nasilnu supkulturu u evropskom nogometu, potaknutu krajnje desničarskim ideologijama, domaćom politikom i rivalstvom navijačkih grupa. Ova otrovna mješavina širi nasilje i dovodi do smrtonosnih sukoba, jer lokalne vlasti često poduzimaju mjere tek nakon što se dogode tragedije. Naravno, nasilni incidenti vezani uz nogomet nisu novost. Huliganstvo je postojano obilježje sporta kroz njegovu historiju. Međutim, posljednjih se godina krajnja desnica sve više infiltrirala u navijačke baze, stvarajući mreže ekstremističkih navijačkih organizacija i potičući nasilje i mržnju na tribinama.

BBB želi rehabilitirati ustaški fašistički pokret

Popularnost krajnje desničarskih ideologija omogućila je regrutiranje obožavatelja od političkih stranaka i pokreta za političku mobilizaciju i promicanje ultranacionalističkih ideja i historijskog revizionizma. Ultrasi zagrebačkog Dinama, poznati kao Bad Blue Boys (BBB), primjer su toga. Prigrlili su krajnje desničarske ideje, često ih demonstrirajući na utakmicama. Iz Evropske nogometne asocijacije su više puta kažnjavali Dinamo zbog rasističkog i homofobnog ponašanja na tribinama. BBB također nisu bježali od isticanja nacističkih simbola i prihvatanja narativa koje promoviraju hrvatske krajnje desničarske grupe koje žele rehabilitirati ustaški fašistički pokret koji je vladao Hrvatskom tokom Drugog svjetskog rata.

Godine 2019. viđeni su kako marširaju ulicama Milana, ispisujući i ističući nacističke pozdrave, uoči utakmice između Dinama i Milana. Tokom okupljanja navijačke grupe u Zagrebu neki članovi istakli su transparent s natpisom “J…t ćemo srpske žene i djecu”, zbog čega su ih hrvatske vlasti uhapsile. Ovakav tip ponašanja odražava narative o jugoslavenskim ratovima koje krajnja desnica koristi za raspirivanje mržnje i regionalnih napetosti radi političke dobiti.

Iako se unutar ove ultranacionalističke slike Grci mogu činiti malo vjerovatnim neprijateljem hrvatskim navijačima, napad u Atini ranije ovog mjeseca nije bio slučajnost. Infiltracija krajnje desnice u evropski nogomet dodala je još jedan politički sloj konfrontacije između navijačkih klubova, sukobljavajući one koji se smatraju “ultranacionalistima” protiv onih koji zagovaraju ljevičarske ideje. Mnogi AEK-ovi navijači dio su antifašističkog pokreta u Grčkoj; ovo ih je suočilo s krajnje desnim navijačima Dinama. Tenzije su dodatno potaknute činjenicom da su se BBB približili elementima krajnje desnice unutar navijačke baze AEK-ovog rivala Panathinaikosa.

Nema tolerancije teror i kriminalno ponašanje

U grčki nogomet također su se infiltrirale krajnje desničarske grupe, posebno Zlatna zora. Jedan od njihovih članova Ilias Panagiotaros, koji je nekada bio član Mad Boysa, navijačke grupe Panathinaikosa, postao je vođa krajnje desnih ultrasa, poznatih kao Plava armija, koji su 2000-ih podržavali grčku reprezentaciju. Bili su povezani sa sada zabranjenom Zlatnom zorom, otvoreno izražavajući neonacističke osjećaje i napadajući imigrante. Ova instrumentalizacija nogometa kao alata u politici krajnje desnice i historijskom revizionizmu ne samo da potiče smrtonosno nasilje, već također unosi mržnju, podjele i toksičnost u sport. Mora postojati međunarodni napor da se takve štetne ideologije iskorijene sa tribina.

Nakon smrti grčkog navijača, premijer Kyriakos Mitsotakis sastao se s predsjednikom UEFA-e Aleksandrom Čeferinom i vlasnicima četiri najveća kluba u Grčkoj, kako bi razgovarali o mjerama za rješavanje problema organiziranog nasilja. UEFA je odlučila svim navijačima Dinama zabraniti utakmice izvan Hrvatske za sezonu 2023-24, dok su grčki klubovi najavili da će navijačke organizacije staviti na uzicu. Panathinaikos je čak otkazao učestvovanje na turniru koji u septembru organizira Dinamo.

Ali, to ni izdaleka nije dovoljno. Slična obećanja o strožoj kontroli nad ekstremističkim navijačkim grupama davana su i ranije, ali bez rezultata. Potreban je napor na terenu kako bi se iskorijenile nasilne ideologije sa tribina. Progresivne političke grupe i organizacije civilnog društva trebaju se udružiti i nastojati promicati toleranciju, uključivanje i prihvatanje različitosti među navijačima i navijačkim grupama. Sami nogometni klubovi moraju educirati i informirati mlade generacije o progresivnim korijenima igre i voditi redovite kampanje protiv mržnje. Ne bi smjeli pokazivati toleranciju prema kriminalnom ponašanju, uključujući govor mržnje, rehabilitaciju fašističkih ideologija ili nasilje.

Jedinstvo i različitost umjesto destruktivnih ideologija

Nogomet već desetljećima daje nadu i radost siromašnima i obespravljenima, od izbjeglica, do osoba s invaliditetom, manjina i drugih marginaliziranih grupa. Osigurao je inkluzivnost i toleranciju, društvenu mobilnost i egalitarizam. To su vrijednosti kojima trebamo težiti u nogometu. One bi trebali postati sinonim za lijepu igru i trebali bi ih prihvatiti klubovi navijača. Svjetsko prvenstvo za žene pokazalo je da je to moguće, da nogomet može biti slavljenje sportskog duha, pomicanje granica uz poštovanje protivnika, uzdizanje marginaliziranih ljudi i promicanje jedinstva i različitosti umjesto destruktivnih ideologija.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Matthaios Tsimitakis je novinar iz Atine. Sarađivao je s velikim grčkim i međunarodnim medijskim kućama kao što su ‘The New Yorkk Times’ (NYT), ‘Open Democracy’ i ‘Kathimerini’. Od 2016. do 2019. godine bio je savjetnik za digitalnu komunikaciju tadašnjeg grčkog premijera Alexisa Tsiprasa. Sada razvija lokalni nezavisni projekat vijesti pod nazivom ‘Nema’ (Nit) na grčkom jeziku.