Kakve su implikacije ekonomskih sankcija koje je Japan nametnuo Rusiji?

Pridruživanje Japana zapadnim zemljama po pitanju nametanja ekonomskih sankcija Moskvi predstavlja novo povećanje opsega krize.

Takva situacija pokazuje koliko je daleko mogućnost postizanja međunarodnog sporazuma za okončanje rata.

Također, povećava mogućnost pogoršanja ionako napete međunarodne ekonomske i političke situacije.

Koji su to razlozi zbog kojih je Japan uveo sankcije Rusiji?

Japan je glavni saveznik Zapada u raznim političkim pitanjima, a to se odnosi i na stav o ruskoj invaziji na Ukrajinu. Tokio je već ranije uveo ekonomske sankcije Moskvi u okviru zapadnih sankcija, a to nastavlja činiti i dalje.

Osim toga, tokom samita G-7 održanog u Japanu nametnute su nove sankcije Moskvi. Japan je pojačao sankcije kojima je obuhvaćeno 100 novih pojedinaca i kompanija, uz ostale sankcije, a ovo pitanje potpada pod okvir općeg stava Japana prema Rusiji.

Direktni razlog za pooštravanje japanskih sankcija Moskvi bio taj što je potonja poslala nekoliko izviđačkih aviona iznad japanskih teritorijalnih voda. Japan je to protumačio kao provokaciju. Kao rezultat toga, Tokio je intenzivirao svoja zračna izviđanja u regiji, što otvara pitanja o mogućnosti eskalacije napetosti između dvije zemlje.

Na šta upućuju japanske sankcije?

Odnosi Moskve i Tokija bilu su vrlo složeni i napeti kroz historiju. Dvije zemlje do danas nisu potpisale mirovni sporazum nakon završetka Drugog svjetskog rata. S obzirom na to da Moskva kontrolira nekoliko japanskih otoka bogatih naftom, čini se da postoje slabi izgledi za postizanje razumijevanja između dvije države u trenutnim okolnostima.

S druge strane, Moskva je i prije ruske invazije na Ukrajinu svrstavala Japan u neprijateljske zemlje. Nakon što je Moskva preuzela kontrolu nad Krimom, Japan je ekonomski podržao Ukrajinu s više od 1,5 milijardi dolara.

Japanske sankcije Rusiji dolaze paralelno s nametanjem drugih zapadnih sankcija toj zemlji nakon samita G-7, što govori da se ne nazire rješenje za ukrajinsku krizu. Također, pokušaji samita da se smanji “ekonomska prisila”, koju Kina prakticira u svijetu, ukazuju na novu eskalaciju, čime se isključuje mogućnost prihvatanja bilo kakve kineske inicijative za postizanje rješenja. Navedeno upućuje na to da će Zapad nastojati pojačati neprijateljstvo s Kinom.

Japanske sankcije, uprkos njihovom relativno ograničenom utjecaju u usporedbi sa zapadnim sankcijama, imaju jasne političke implikacije. One su indirektna poruka  da Zapad nije spreman prihvatiti bilo kakvo rješenje bez ostvarivanja njegovih uvjeta, što komplicira opću scenu, posebno u svjetlu ruskih uspjeha na terenu.

Također, sve učestalija zračna izviđanja dovode do sve veće međunarodne napetosti između istočnog i zapadnog tabora. To upućuje na još veću međunarodnu polarizaciju, što povećava šanse da se sukob proširi i čini ga opasnijim za ionako krhku međunarodnu političku i vojnu stabilnost.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.