Lekcije nisu naučene

Povodom godišnjice usvajanja UN-ove Konvencije o genocidu 1948. godine, Memorijalni centar Srebrenica oglasio se upozorenjem kako bi skrenuo pažnju na skoro 300.000 civila koji su ove godine ubijeni u oružanim sukobima širom svijeta. Ovo je još tragičnije s obzirom na postojanje mehanizama Ujedinjenih nacija za prevenciju zločina genocida i zločina protiv čovječnosti, postojanje MKS-a i naslijeđe MKSJ-a, ICTR-a i ICJ-a, čije presude i presedani treba da služe za sprječavanje počinjenje ratnih zločina.

Iako su MKSJ i MKSR donijeli historijske presude u vezi sa genocidom i ratnim nasiljem nad ženama, slučajevi masovnih zločina se umnožavaju i ne nazire se kraj. Kako se približavamo kraju 2023. godine, ilegalna invazija Ruske Federacije na Ukrajinu uzrokovala je do približno 10.000 smrtnih slučajeva civila u 22 mjeseca.

Izraelska opsada Gaze ubila je blizu 20.000 civila u samo dva mjeseca. Uz rekordan broj civilnih žrtava 2023. godine, čini se da lakcije iz Srebrenice i Ruande nisu naučene.

Nalog za Putinovo hapšenje

S pravom se polažu nade u MKS da okonča nekažnjivost, da počinioce pozove na odgovornost i spriječi ponavljanje ratnih zločina. Ali do sada se čini da je Sud igrao samo simboličku ulogu i kao takav se smatra uglavnom neefikasnim.

Dana 17. marta 2023., Pretpretresno vijeće II MKS-a izdalo je nalog za hapšenje Vladimira Putina. Optužen je za ratni zločin protivpravne deportacije i nezakonitog premještanja djece iz okupiranih područja Ukrajine u Rusku Federaciju.

Ali dalje ništa nije poduzeto. Palestinske grupe za ljudska prava podnijele su tužbu pozivajući MKS da istraži izraelske napade na civile u Gazi i da izda naloge za hapšenje izraelskih lidera. Ali ovi nalozi za hapšenje nisu izvršeni.

Zasigurno se može očekivati da će se MKS nadograđivati na veoma važno naslijeđe Međunarodnih krivičnih tribunala UN-a (ICTY/ICTR). Ali ne može se očekivati da će MKS djelovati izolovano ili uspjeti sam. MKS-u je potrebna podrška međunarodne zajednice kako bi postigao svoj cilj uspostavljanja trajnog mira.

Međutim, međunarodna zajednica je više puta doživjela neuspjeh jer je popuštala agresorima, umjesto da im se suprotstavi. Međunarodna zajednica nije uspjela uvjerljivo odgovoriti kada je Putin napao Gruziju i kada je kasnije zauzeo regiju Donbas i Krim. Putinu se dodatno popustilo kada je EU odgodila pridruživanje Ukrajine EU. Čak i danas, niko ne soporava one koji još uvijek govore o ujedinjenju svih Srba u jednu državu.

Negiranje genocida u Srebrenici u RS-u

Francuski advokat Gilles Devers objasnio je da presuda MKSJ-a o genocidu u Srebrenici predstavlja presedan za njegovu tužbu MKS-u u vezi s izraelskim zločinima u Gazi. Ipak, genocid u Srebrenici se sve češće negira u entitetu Republika Srpska. Ciljana grupa koja je proganjana i ubijana širom Bosne od 1992. do 1995. godine – Bošnjaci – svakodnevno je izložena antimuslimanskom govoru mržnje i vrijeđanju.

Dok se nekažnjeno bave poricanjem genocida i govorom mržnje, rukovodstvo bosanskih Srba ismijava vladavinu zakona. Upravo ovaj nedostatak odgovora međunarodne zajednice, ovo podilaženje, nedostatak političke volje, dovešće do ponavljanja zločina.

Da bi presude MKSJ-a imale smisla – posebno presuda za genocid u Srebrenici – onda se poricanje i veličanje ratnih zločinaca u entitetu Republika Srpska mora osuditi i procesuirati. Više se ne smije podilaziti onima koji nastoje da potkopaju suverenitet države antimuslimanskim uvredama.

Međunarodna zajednica ima odgovornost da zaštiti preživjele od ponovne traumatizacije izazvane poricanjem i govorom mržnje. Preživjeli moraju dobiti podršku u njihovim naporima da postave spomen obilježja žrtvama.

Povodom obilježavanja Konvencije o genocidu iz 1948., takvo opredjeljenje za obnovu vladavine prava u Bosni pokazalo bi da se mogu preduzeti odlučni koraci kako bi se spriječilo ponavljanje zločina masovnih zločina: odluka koja bi poslužila kao svjetionik MKS-u i svijetu.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.