Državni budžet nije švedski sto

Ubuduće, poradi sprečavanja negativnih efekata uzrokovanih krizama treba stvarati rezerve temeljem budžetskog suficita (Al Jazeera)

Sigurno ste nekada posmatali ponašanje ljudi oko švedskog stola. Ukoliko prisutni procijene kako jela ima previše i ničega neće faliti, onda se niko neće gurati. Svi će biti nekako spokojni i atmosfera će biti mirna. Međutim, ukoliko hrane nema dovoljno, vidjet ćete kako nastaje opća strka i beskrupulozna otimačina za komadić hrane. Bosanskohercegovački budžet, odnosno, popularno kazano, alat blokade izbornog procesa, počinje nalikovati švedskom stolu. Nakon što je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine krajem prošlog mjeseca utvrdilo Priјеdlоg zakona o budžetu instituciја BiH i mеđunаrоdnih оbavеzа BiH zа 2020. gоdinu, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine konačno usvaja usaglašeni tekst budžeta Bosne i Hercegovine. Ukoliko bude konačno verificiran predloženi budžet institucija BiH biće 1,8 milijardi KM (900 miliona eura) od čega se 996 miliona KM (498 miliona eura) odnosi na finansiranje institucija BiH, a ostatak na finansiranje duga BiH.

Budžet, prema definiciji, predstavlja jednogodišnji plan prihoda i rashoda jedne zemlje. Analitički popis i jednih i drugih stavki nepregledan je – daleko nadilazi dva odbačena amandmana koja, kako se da zaključiti, predstavljaju conditio sine qua non budžeta. Prvi amandman koji tretira pitanje rješavanja migrantske krize i drugi, koji tretira pitanje umanjenja predloženog iznosa kapitalnih ulaganja nisu okosnica budžeta.

Ovakav akt zaslužuje diskusiju čija osnova mora biti propitivanje njegove razvojne komponente, a nikako parcijalni amandmani čije odbacivanje neki skupljači jeftinih političkih poena uspješe okarakterizirati ravnim izdaji države. Svakog čovjeka čije profesionalno posvećenje znači igranje brojkama dodatno žalosti saznanje kako tokom rasprave nije ponuđena ocjena razvojne komponente budžeta koja zasigurno nije zadovoljavajuća.

Budžet sklapamo poput lego kockica

Nažalost, svake godine budžet više sklapamo poput lego kockica ili slaganja puzzli zanemarujući njegovu osnovnu svrhu. Odveć ustaljenja politika kompromisa među vodećim političkim partijama prije će rezultirati novim političkim ucjenama nego li pravovremenim usvajanjem budžeta. Najbolji pokazatelj efikasnosti svake vlasti predstavlja prohodnost donošenja njezinih odluka – od rutinskih do najvažnijih. Problem nećemo riješiti ukoliko se nastavimo baviti posljedicama, nego fokus je potrebno usmjeriti prema otklanjanju uzroka.

Dva ključna problema koja potresaju naše društvo – neobuzdana migrantska kriza i negativne posljedice pandemije  – nije moguće rješavati amandmanima. Ovakvi problemi zahtijevaju posebne budžetske stavke koje trebaju biti rezultat usvojenih konkretnih akcionih planova koji opet predstavljaju operacionalizaciju strategija rješavanja ovih problema gdje svaka stavka iziskuje (unaprijed) planirana proračunska sredstva.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Međutim, odgovorne institucije nisu pokazale zavidan nivo proaktivnosti prilikom rješavanja ovih problema pokušavajući greške svoje tromosti ispraviti amandmanima koje drugi neće prihvatiti dodatno raspirujući krizu koju žele koristiti kao opravdanje besmisla postojanja ove zemlje. Amandmani možda jesu mantra kojom pokušavamo spasiti što se spasiti da, ali njima nećemo dugoročno riješiti problem koji dobrano nagriza odveć slabašnu ekonomiju naše zemlje. Međutim, očito danas nije prevelik problem pronaći dežurnog krivca. Danas to jeste najbrojnija bošnjačka stranka, sutra hrvatska, prekosutra srpska i tako redom skrećući time pažnju sa mnogo važnijeg problema prema kojem dva pomenuta postaju efemerna – pitanje finansiranja duga koje iziskuje 804 miliona maraka (202 miliona eura). Znači, ništa manje tvrd orah od navedenih izazova nije izazov vraćanja pretjerano nagomilanog duga kojem Svjetska banka posvećuje seriju bilješki.

Uticaj korona virusa na fiskalnu politiku

Detaljnijim uvidom u navedene bilješke, koje analiziraju uticaj korona virusa na fiskalnu politiku, finansijski sektor, vanjski sektor i privatni sektor na Zapadnom Balkanu možemo zaključiti kako su sve zemlje Zapadnog Balkana ušle u krizu izazvanu panedmijom sa većim iznosima javnog duga nego što je to bio slučaj prije globalne finansijske krize iz 2009. godine. Nadalje, zahtjevi za zaduživanjem doživljavaju nagli porast što posljedično povećava buduće otplate po osnovu kamata kada nemate lako dostupna sredstva koja finansijska tržišta nude. „Pojedine države, kao što su Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija, sprovele su konsolidaciju ograničavajući kapitalnu potrošnju, a uprkos fiskalnoj konsolidaciji u svim ovim zemljama i dalje su visoki rashodi za obavezne stavke, i to naročito za mnogo zarada u javnom sektoru i osiguranje penzija.Bosna i Hercegovina i Crna Gora troše relativno manje na zarade u javnom sektoru od 28 država Evropske unije ili manjih zemalja njezinih članica. I socijalna davanja su u našoj zemlji, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji izdašnija nego u manjim zemljama Europske unije. Sve ovo ukazuje da države u regionu imaju manje fleksibilne budžete i uži prostor za manevrisanje u uslovima krize“, navodi Svjetska banka.

Zadnju deceniju pokrivenost našeg uvoza izvozom iznosi 58,9 posto što znači da, prosječno, svake godine uvezemo skoro dvostruko više roba nego što istih izvezemo. Pojednostavljeno kazano svake godine je nastajala „rupa“ koju nismo mogli popuniti.

Međutim, sama visina duga nije problem ukoliko ranije posuđeni novac bude produktivno plasiran. Tako, velika većina posuđenog novca odlazila je tamo gdje treba interventno djelovati. Grubo rečeno, najveći dio našeg duga predstavlja akumulirani deficit državnog budžeta. Također, prema podacima Svjetske banke navodi se kako je većina zemalja Zapadnog Balkana opustila fiskalnu politiku trošeći sredstva neophodno prilikom saniranja negativnih efekata uzrokovanih panedemijom. Deficit ove regije tokom 2019. godine je porastao na 1,8 procenata – što predstavlja povećanje od ranijeg na 0,6 procentnih poena bruto društvenog proizvoda upoređujući prema istom periodu godinu ranije. Istraživanja pokazuju ukoliko omjer javnog duga prema bruto društvenom proizvodu premaši 90 posto, bruto društveni proizvod dostiže pad skoro jedan posto.

Stvarati rezerve

Pozitivnim možemo istaknuti činjenicu kako su naša zemlja, Srbija i Albanija pandemiju dočekale tokom poboljšanja fiskalne pozicije (sve tri navedene zemlje su prethodno smanjile javni dug do 1,7 procentnih poena bruto društvenog proizvoda ostvarujući snažan privredni rast). Međutim, sve zemlje bilježe veće dugove sada nego prije krize što uzrokuje povećanje stope premije rizika. Nažalost, ovo poništava ranije postignuti uspjeh. Umjesto ponašanja prema biblijskoj priči kako nakon sedam dobrih godina dolazi sedam gladnih godina i kako treba štedjeti kad imaš za vrijeme kada nećeš imati, država nije stvarala budžetski suficit kojim može osigurati sredstva koja zahtijeva crni fond.

Ubuduće, poradi sprečavanja negativnih efekata uzrokovanih krizama treba stvarati rezerve temeljem budžetskog suficita, a nikako ostvareni višak sredstava tokom dobrih godina neracionalno trošiti. Nadalje, slabljenjem ekonomskih aktivnosti lanac zaduživanja prenio se na građane koji nisu prezali podizati kredite kojim pokušavaju osigurati osnovnu egzistenciju. Tako, većina kredita koje građani imaju pripadaju potrošačkim ili nenamjenskim kreditima čija svrha nije stvaranje nove vrijednosti nego održavanje tekuće potrošnje.

To znači da smo se udaljili od života u okviru mogućnosti čije su obilježje bili radna etika i sklonost štednji. Ranije su život na kredit i dug smatrani velikom anomalijom i nerazumnim ponašanjem. Sve dok ne budemo pristupali izradi budžeta uvažavajući njegovu razvojnu komponentu, dotle ćemo na budžet gledati poput švedskog stola čiju raskošnu ponudu stranih jela upotpunjuje domaći burek. 

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera


Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada