Mišljenja

Prava i dostojanstvo starijih osoba moraju biti zaštićeni u toku pandemije

Često zanemarene i nevidljive, starije osobe koje borave u domovima su među najranjivijim kategorijama stanovništva (EPA)
Često zanemarene i nevidljive, starije osobe koje borave u domovima su među najranjivijim kategorijama stanovništva (EPA)

Širom Evrope, od Španije do Srbije, domovi za starije osobe su postali žarišta infekcije COVID-19. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, na korisnike ustanova za dugotrajni smještaj i zbrinjavanje starijih i nemoćnih osoba otpada polovina ukupnog broja smrtnih slučajeva od posljedica zaraze koronavirusom u Evropi.

Od svih srceparajućih statističkih podataka koji nam govore o tome kako virus uništava ljudski život širom svijeta, najviše me pogađa upravo ovaj. On baca svjetlo na nezamislivu tragediju koja se dešava pred našim očima – ali zato privlači iznenađujuće malu pažnju javnosti.  

Na osobe starije životne dobi u domovima za starije i nemoćne osobe otpada svega mali dio ukupnog stanovništva – jedva jedan posto, naprimjer, u Njemačkoj, zemlji s najvećim brojem kreveta u ustanovama koje pružaju dugotrajnu njegu starijim osobama, po glavi stanovnika. Ova činjenica pokazuje groteskno prevelik udio korisnika domova za starije i nemoćne osobe u ukupnom broju smrtnih slučajeva prouzrokovanih virusom.

Opća nebriga o starijim ljudima

Starije osobe generalno su teško pogođene pandemijom. One su u većoj opasnosti od razvoja teških kliničkih oblika bolesti COVID-19 i oko 95 posto smrtnih slučajeva se odnosi na osobe u dobi od 60 i više godina. To je jedan od razloga zbog kojih u Evropi, kontinentu s najvećim udjelom starijih osoba u ukupnom stanovništvu svijeta, pandemija hara tolikom snagom. Starije osobe se ne suočavaju samo sa zdravstvenom krizom: mjere fizičkog distanciranja (koje se pogrešno naziva društvenim ili socijalnim distanciranjem), koje su uvedene radi zaustavljanja širenja virusa, također imaju i disproporcionalne posljedice po život i egzistenciju s obzirom da su mnoge starije osobe odsječene od usluga, podrške i osoba koje im pružaju njegu i pomoć, na koje se inače oslanjaju.

Često zanemarene i nevidljive, starije osobe koje borave u domovima su među najranjivijim kategorijama stanovništva. Slušamo tužne priče o ljudima koji umiru sami, daleko od svojih voljenih, ponekad uz samo minimalne usluge njege koje im se pružaju u prenatrpanim i nedovoljno financiranim ustanovama.

Tragedije koje se danas dešavaju u domovima za starije i nemoćne osobe samo su jedna, ali zato ekstremna ilustracija naše opće nebrige o starijim ljudima. Pandemija je tu nebrigu striktno postavila u okvire humanitarne pomoći, bez obzira što nije počela s pojavom koronavirusa. Dok evropske zemlje rapidno stare – jedna od četiri osobe već ima 60 ili više godina – društva se bore da stvore uvjete u kojima će sve veći broj starijih osoba biti u stanju opstati, očuvati dobro zdravlje i ostati aktivni u svojim zajednicama i javnom životu.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Umjesto toga, mnoge starije osobe su zanemarene i pogođene siromaštvom, društvenom isključenošću i izolacijom koji danas imaju puno teže oblike zbog pandemije. Možda je od toga jedino gori način na koji im se u javnom diskursu govori, manje-više suptilno, kroz bezbroj kulturoloških naznaka, da zbog svoje dobi predstavljaju opterećenje, da su manje vrijedne, čak toliko nebitne da se mogu žrtvovati.

Nadam se da će ova kriza, kao i njeni užasavajući efekti po veliki broj osoba starije životne dobi, postati prekretnica u načinu na koji doživljavamo starije osobe u društvu i na koji s njima postupamo. U UNFPA, Populacijskom fondu Ujedinjenih nacija, jako puno radimo s našim partnerima u organima vlasti i civilnim društvom ne samo na pružanju podrške starijim osobama u toku pandemije, nego i generalno na zaštiti njihovog dostojanstva i prava i nastavku njihove integracije i uključenosti u zajednicu.

Četiri ključna koraka

Mnoge zemlje danas istražuju načine na koje bi se ova kriza mogla pretočiti u razne mogućnosti. Postoje četiri ključna koraka koja vlade mogu poduzeti da bi se to desilo:

  1. Dati prioritet starijim osobama u odgovoru na COVID-19. To može podrazumijevati slanje javnih, nedvosmislenih poruka podrške jednakim pravima i dostojanstvu starijih osoba i poduzimanje odvažnih mjera kojima će se pokazati da javno preuzete obaveze nisu samo deklarativne. Osiguranje kontinuiteta u pružanju usluga, podrška osobama koje pružaju usluge njege i pomoći, korištenje digitalnih tehnologija da bi se održao kontakt s osobama u izolaciji – puno toga je moguće uraditi kako bi se ublažili efekti postojeće krize. 
  2. Čuti glas starijih osoba. Dok odgovaramo na krizu i izrađujemo buduće politike, moramo čuti šta nam starije osobe imaju reći. Da bismo izbjegli pristrasnost i bili u mogućnosti iznaći rješenja za stvarne potrebe, moramo ostvariti saradnju s predstavnicima zajednica.     
  3. Boriti se protiv dobne diskriminacije u javnom diskursu i u praksi. Ne smije se tolerirati rasprostranjena praksa diskriminacije na osnovu dobi i negativni stereotipi koji su još više isplivali na površinu u toku krize. Promoviranje kontra-narativa usmjerenog na međugeneracijsku solidarnost i sposobnost, kao i dragocjen doprinos starijih ljudi, ključ je promjena u društvenim normama i stavovima.
  4. Preispitati zakonske i političke okvire i budžete kroz prizmu dobi. Sada je vrijeme da počnemo gledati izvan okvira krize i da sagledamo šta je potrebno promijeniti u sektorima zdravstva, obrazovanja, zapošljavanja, socijalne politike, itd. kako bi zemlje bile u boljoj poziciji da se nose s efektima brzih demografskih promjena, a da pritom osiguraju poštivanje prava i izbora stanovništva koje stari.  

Da budem jasna, smrt tolikog broja osoba starije životne dobi u toku ove krize nije bila neizbježna. Ona je direktna posljedica naših propusta – nas kao društava, institucija i kultura – da damo jednak značaj i vrijednost životu i dobrobiti starijih generacija. Moramo naučiti iz grešaka i ozbiljno prionuti na stvaranje društva za sva životna doba u kojem će starije osobe biti priznate, također i podržane, kao bitni stupovi društva koji one zapravo i jesu: kao nastavnici i mentori, osobe koje pružaju njegu i volonteri, pripovjedači i kreatori, prenositelji kulture i borci za prava koja ponekad uzimamo zdravo za gotovo. U Evropi koja stari jednostavno ne možemo sebi dozvoliti da isključimo jednu četvrtinu stanovništva skupa sa svim njenim vještinama, talentima i svemu drugom čime ona doprinosi društvu. Postupanje  s osobama starije životne dobi uz poštivanje njihovog dostojanstva i prava koja imaju kao i svi drugi ljudi nije samo moralni imperativ, nego i pobjeda svih, i starijih osoba i mladih.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera



Povezane

Građani Srbije stariji od 65 godina od četiri do sedam sati izašli su u kupovinu u određenim trgovinama s osnovnim životnim namirnicama. Nakon proglašenja vanrednog stanja u Srbiji zbog epidemije, starijima je zabranjen izlazak iz stanova i kuća. Kretanje im je bilo dozvoljeno po sat vremena ranije i kasnije od radnog vremena trgovina. Više u priči […]

Građani Srbije stariji od 65 godina od četiri do sedam sati izašli su u kupovinu u apotekama i određenim dućanima sa osnovnim namirnicama. Nakon proglašenja vanrednog stanja zbog epidemije, starijima je zabranjen izlazak iz stanova i kuća. Kretanje im je bilo dozvoljeno po sat vremena ranije i nakon radnog vremena trgovina. Više u prilogu Zorana […]

Više iz rubrike Piše
POPULARNO