Nova vlast mora raspuhati budžetske patriote

Prošla je prva sedmica nakon izbora i lagano se smanjuje euforija koja je vladala nakon proglašenja rezultata. Iako je u nekim sredinama, prije svega na području Kantona Sarajevo stigla promjena, dosta je izazova koji čekaju (novo)izabrane načelnike, kao i vijeća, kako bi se preovladali negativni efekti pandemije COVID-a.

Brojne korupcijske afere, nepotistička i stranačka zapošljavanje, zarobljena država od budžetskih patriota, uticali su da obični građani masovno napuštaju državu posljednjih godina. Jednostavno, ubijena je i posljednja nada da se nešto može promijeniti. Ipak, vjetar promjene, poput istoimene pjesme Scorpionsa iz 1990. godine, nešto je što može biti pozitivan okidač koji je bio potreban našem društvu i državi. Iako će se stalno voditi polemike i rasprave oko toga kako lokalni nivoi vlasti, poput kantona i općina ne mogu biti generatori ekonomskog oporavka i razvoja, realnost je sasvim drugačija. Korak na tom važnom putu predstavlja zamjena načina razmišljanja od „kako se nešto ne može uraditi“ u razmišljanje „kako se može uraditi“.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Prvi i brzi koraci koje trebaju i mogu uraditi lokalni nivoi vlasti jeste pokretanje lokalnih ekonomskih reformskih aktivnosti. Opšte je poznato da se prema izvještaju Svjetske banke, BiH nalazi na 184. mjestu u svijetu po brzini registracije pravnih lica, gdje je u prosjeku potrebno ispuniti 13 procedura i 80 dana procesa registracije. Načelnici općina u saradnji sa kantonalnim vlastima, ili čak bez njih mogu uvesti nekoliko različitih pristupa, kako bi se ovaj negativni indikator izmijenio.

Prvi prijedlog može uključivati uspostavljanje jedne općinske službe ili službenika, čija će isključiva nadležnost biti pomoć privrednim subjektima u registraciji firmi ili pomoći građanima vezano za osnivanje obrta. Kroz proces digitalizacije i dostupne platforme, građani bi na jednom mjestu imali dostupne sve korake i popis neophodne dokumentacije za registraciju, koju bi donijeli službeniku kako bi se po službenoj dužnosti izvršila registracija.

Građani više ne bi morali ići od institucije do institucije, kopirati i ovjeravati svaki put ponovno dokumentaciju za svaki naredni korak, ići od vrata do vrata, već bi se dokumentacija povlačila po službenoj dužnosti preko nadležne službe, da bi na kraju na istom tom šalteru, građanin podigao sve papire i rješenja. Uštede bi bile nemjerljive, kako u vremenu, tako i u troškovima ovjeravanja i kopiranja dokumentacije.

Drugi prijedlog je nadogradnja prvog, a odnosi se na uspostavu „Smart Tax City“, što znači da se u toj lokalnoj sredini ne plaćaju takse i naknade za osnivanje firmi i obrta, što uključuje i plaćanje raznih rješenja i / ili uvjerenja viših nivoa vlasti. Neki će reći sa pravom da lokalni nivoi ne mogu narediti višem nivou da ne naplaćuje određenu taksu. Lokalni nivoi mogu ukinuti sve takse iz svoje nadležnosti, ali također refundirati one koje nisu njihove, što drugim riječima znači da osnivanje firme ili obrta u toj lokalnoj zajednici košta 0 KM.

Koja je logika da se neko odrekne svojih prihoda iz kojih se finansira najvećim dijelom administracija javnog sektora?

To isto pitanje su postavili i gradu Bjelovaru 2017. godine koji je tada najavio „Tax free grad“. Za razliku od većine lokalnih jedinica u Hrvatskoj koje gledaju kako osigurati što više novca u budžete, Bjelovar se odlučio odreći 530.000 eura prihoda u 2018. godini u nadi da će im to dugoročno donijeti daleko veće koristi. I ispatilo im se! U 2019. godini su imali 93% više novoregistrovanih firmi nego u 2017. godini. U Bosni i Hercegovini treba biti slična logika onih osoba koje upravljaju kantonima i općinama. Ukidanjem određenih taksi i naknada, činjenica je da se gube prihodi. Ipak, uvođenjem principa „Smart Tax City“, mnogi poduzetnici i građani će upravo u toj lokalnoj sredini osnovati preduzeće i obrt.

Zašto je to bitno?

Svaka novoosnovana firma ili obrt zapošljava nove radnike. Novozaposleni radnik znači uplatu poreza i doprinosa državi. Iako većina tih uplata, poput doprinosa ide prema višim nivoima, porez na dohodak ide prema budžetu kantona i tako dolazi do dodatnih prihoda. Što se više firmi osniva, više je zaposlenih osoba, a u konačnici više prihoda u budžetu. Ukoliko firma svoje poslovanje uspije razviti u pozitivnom smjeru ostvarujući dobit, uplatu dobiti uplaćuje također u budžet. Pozitivni efekti zamjenjuju negativne gubitke.

Obzirom da se ovih dana intenzivno spominje od strane vlasti da nam je potreban novi kredit od MMF-a od čak 1,5 milijardi KM, što bi se prema tim planovima usmjerilo u tekuću budžetsku potrošnju, takvi prijedlozi su naišli na oštru reakciju struke, koja se protivi takvim zaduženjima bez jasne namjene. MMF i međunarodne finansijske institucije, umjesto neproduktivnih entiteta i države, trebali bi više pažnje i truda usmjeriti u saradnju sa nižim nivoima vlasti, te ih podržati u realizaciji projekata, poput ukidanja taksi i naknada za osnivanje pravnih lica i obrta, ili taksi za istaknutu firmu za postojeća preduzeća. To bi se moglo uraditi na način da MMF pruži podršku za konkretni projekt smanjenja određene takse. U tom slučaju, taksa ili naknada se ukida ili smanjuje, privrednici i građani se poreski rasterećuju, imaju više novca za potrošnu, a kroz podršku finansijskih institucija, ne dolazi do pada prihoda u budžetu. Druge institucije iz EU-a, mogu pružiti stručnu i tehničku pomoć za realizaciju projekata takve vrste, što predstavlja opravdano zaduženje za konkretni projekt pokretanja ekonomije lokalnih nivoa.

Na isti način se mogu privući i tkz. „digitalni nomadi“, kojima je potrebno osigurati pristup informatičkoj infrastrukturi, kako bi mogli raditi iz upravo te lokalne zajednice za bilo ga u svijetu. Logika je u tome da takve osobe zarađuju novac po svijetu, a upravo ga troše u toj lokalnoj zajednici.

Treći prijedlog jeste ulaganje u IT sektor, ali i generalno sektore zasnovane na znanjima. Ovaj sektor do sada nije imao značajniju podršku, kako lokalnih, tako i viših nivoa vlasti. Međusobni dogovor najvećih IT kompanija iz BiH može uključivati potpunu podršku i olakšavanje poslovanja ovih preduzeća, a što bi za uzvrat, kao društveno odgovorne kompanije značilo pripremu određenih IT rješenja za digitalizaciju javnog sektora na pro bono osnovi, čime lokalna zajednica može dodatno povećati produktivnost svojih službenika.

Vjetar promjene je stigao na izborima. Sada je potrebno da raspuše uspavanu administraciju i pokrene pozitivne procese u lokalnim sredinama.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera