Predsjednik ‘moron’ – Tillerson i napuštanje Trumpove administracije

Trump je je udaljavao Tillersona sa brojnih sastanaka s predsjednicima i visokim zvaničnicima koji su posjećivali Bijelu kuću (EPA)
Trump je je udaljavao Tillersona sa brojnih sastanaka s predsjednicima i visokim zvaničnicima koji su posjećivali Bijelu kuću (EPA)

Predsjednik ‘moron’, tako je smijenjeni američki državni sekretar Rex Tillerson opisao predsjednika Donalda Trumpa u ljeto prošle godine (2017.) nakon sastanka kojeg je predsjednik održao u Pentagonu s grupom vojnih zvaničnika na čelu sa američkim sekretarom odbrane Jamesom Mattisom.

Na tom sastanku, predsjednik Trump je pokazao krajnje površno znanje o sveukupnim strateškim problemima kojima se bave Sjedinjene Američke Države u svijetu. Međutim, ono što je izazvalo najveće čuđenje vojnih predstavnika bio je žestok ton Trumpa kojim je govorio dok je na grafikonu pokazivao i objašnjavao zalihe nuklearnog oružja SAD-a u 1969. godini, koje su iznosile 32 hiljade nuklearnih bojevih glava. 

Trump je zatražio da njegova država ponovo pokrene proizvodnju nukleranog oružja kako bi se opet dosegnuo ovaj prag. Time je želio ukazati na svoje nezadovoljstvo trenutnim zalihama nukleranog oružja od 4.000 nuklearnih glava, podcjenjujući niz međunarodnih sporazuma o neširenju nuklearnog oružja koji su postizani pod pokroviteljstvom Washingtona decenijama.

Možemo samo zamisliti reakciju predsjednika Trumpa, narcisoidne i uobražene ličnosti, kada je do njega doprla vijest da ga je američki državni sekretar opisao ovako pogrdnim riječima, što je objavila američka televizijska mreža NBC. Predsjednik je u početku pokušavao negirati ovaj izvještaj, nazvavši ga medijskom zavjerom koja se provodi u sklopu kampanje plasiranja lažnih vijesti, te je naglasio da ima povjerenje u državnog sekretara Tillersona.

Ko je pametniji?

Nedugo nakon toga, Trump je izjavio, u svom intervjuu za mrežu Forbes, kako još uvijek smatra da su ove vijesti izmišljene. ”Ali ako je Tillerson uistinu rekao ovako ružne riječi, predlažem da uradimo test inteligencije. I mogu vam odmah reći (obraćajući se novinaru) ko će pobijediti”, kazao je Trump.

Ovakve riječi su upućivale na Trumpovo nepovjerenje u svog državnog sekretara. Nesposobnost da bilo šta sakrije mogla bi se smatrati odlikom predsjednika Trumpa, jer on je možda jedan od najotvorenijih američkih predsjednika do sada. Bio je ovo samo jedan u nizu brojnih incidenata, čime je poslana jasna poruka o zahladnjelim (a ponekad i zategnutim) odnosima između Trumpa i Tillersona.      

Brojni izvještaji su pokazali da Tillerson od samog početka nije bio među Trumpovim favoritima. Pristao je uzeti u obzir njegovo ime za poziciju državnog sekretara na osnovu preporuke bivše državne sekretarke Condoleezze Rice i bivšeg sekretara odbrane Roberta Gatesa, zbog računica koje se tiču suparničkih krila unutar Republikanske stranke.  

Zapravo, na početku je preovladavao utisak da će se postići harmonija u odnosima između ova dva čovjeka, na osnovu nekih njihovih zajedničkih karakteristika, poput profesionalnog iskustva, jer su obojica biznismeni. Također, obojica su bili bez prethodnog političkog iskustva i nisu obnašali javne funkcije u prošlosti.      

Međutim, ubrzo se pokazalo da je ovakav dojam bio pogrešan. Predsjednik Trump je, još na startu, radio na tome da se ograniče nadležnosti State Departmenta u obavljanju tradicionalne diplomatske uloge koju ima. Ovakav Trumpov pristup potvrđuje i činjenica da je udaljavao državnog sekretara sa brojnih diplomatskih sastanaka s predsjednicima i visokim zvaničnicima koji su dolazili u posjetu Bijeloj kući.  

Također, uskratio je pravo nadzora State Departmentu nad nekim osjetljivim pitanjima vanjske politike, poput mirovnog plana na Bliskom istoku, za kojeg je zadužen njegov zet Jared Kushner. Pored toga, suprotstavio se i prijedlozima državnog sekretara vezano za popunjavanje važnih slobodnih radnih mjesta u State Departmentu i diplomatskim službama.  

Igra mačke i miša

U State Departmentu i američkim ambasadama širom svijeta bilo je gotovo 2.000 nepopunjenih radnih mjesta. Trump je pristao imenovati Susan Thornton, Tillersonovu favoritkinju za poziciju pomoćnice državnog sekretara za istočnu Aziju i Pacifik, tek 20. decembra 2017., odnosno 11 mjeseci nakon što su njih dvojica stupili na dužnost. 

Trump je zatim smanjio budžet State Departmentu za trećinu, dok je, s druge strane, naredio da se u ovoj godini poveća budžet Ministarstva odbrane, i to za 50 milijardi dolara. 

Ironično je da se igra mačke i miša između Trumpa i Tillersona posebno pokazala u politici SAD-a prema Sjevernoj Koreji.

Tillerson je na samom početku pokušavao diplomatskim putem organizirati direktne razgovore između dvije države, s ciljem da se dođe do diplomatskog rješenja i ugasi fitilj, odnosno spriječi kriza koja bi mogla rezultirati neželjenim rezultatima, pogotovo kada je riječ o prijetnjama upotrebom nukleranog oružja. Trump je, s druge strane, slao eskalirajuće poruke protiv vođe Sjeverne Koreje, kojeg je opisao kao ”malog čovjeka raketu”. Time je želio nagovijestiti da će se ova pitanja riješavati vojnim putem.    

Međutim, njih dvojica su kasnije zamijenili svoje stavove po ovom pitanju, pa je tako Tillerson nedavno izjavio da je pred direktnim mirovnim pregovorima između Washingtona i Pjongjanga još uvijek dug put. Trump je na to odgovorio direktnim prihvatanjem prijedloga sjevernokorejskog predsjednika Kim Jong-una da se sastane i direktno razgovara s američkim predsjednikom.  

Ako bismo ove probleme između dvojice američkih zvaničnika željeli staviti u konceptualni okvir, možemo reći da je njihovo neslaganje bilo otvoreno, bilo na nivou ideja ili politike. 

Zatim, predsjednik Trump pokušava ojačati svoj uski krug saradnika dovodeći ljude koji se slažu s njegovom općom orijentacijom i ne suprotstavljaju mu previše. Naročito nakon niza ostavki koje su potresle administraciju u Bijeloj kući i pritisaka na Trumpove najbliže saradnike. Pod tim mislim na Trumpovog zeta Jareda Kushnera kojem je nedavno zabranjeno da ima uvid u ”strogo povjerljive” dokumente.    

Politika ušutkivanja protivnika

Politika ušutkivanja protivnika, koju provodi Trump, možda će na površinu izbaciti i ime njegovog savjetnika za nacionalnu sigurnost, generala Herberta McMastera, koji bi mogao biti sljedeći na redu za napuštanje Bijele kuće. General McMastera (na implicitan način) pokazuje najviše protivljenja u poređenju s drugima vezano za Trumpove stavove u pojedinim pitanjima vanjske politike.

Iako je Tillerson imao veoma skromno iskustvo u oblasti diplomatije, i nije dobio dovoljno podrške od predsjednika da iskoristi svoje ovlasti, njegova sposobnost se pokazala na djelu u brojnim osjetljivim pitanjima, poput zaljevske krize između Katara i arapskog pakta za bojkot ove države. 

Također je odbio da njegova država izađe iz nukleranog sporazuma s Iranom, a nedavno je posjetio i u Ankaru kako bi obnovio odnose s Turskom, u kojima je došlo do nezapamćene napetosti.

Pored toga, Tillerson je pokazao pomirljiv ton prema islamskom svijetu i uvijek je odbacivao rasističke stavove predsjednika Trumpa protiv islama. Tillerson je jedne prilike otvoreno rekao da ”postoji mnogo toga što je pogrešno shvaćeno u vezi s muslimanskim svijetom, stoga moramo uložiti dosta više truda da bolje razumijemo jedni druge.”   

Tillerson je bio u raskoraku sa svojim šefom sve do zadnjeg trenutka. Kada je glasnogovornica Bijele kuće odustala od toga da osudi Rusiju za atentat na bivšeg ruskog obavještajca u Velikoj Britaniji, Tillerson je zauzeo suprotan stav, izjavivši da je Rusija vjerovatno stoji iza atentata. Zbog toga je njegov odlazak iz Bijele kuće bio neizbježan.  

Nakon što je Tillerson otišao, vrata Bijele kuće su se otvorila novajliji Mikeu Pompeou, direktoru Centralne obavještajne agencije (CIA), možda novom  ”moronu” u Bijeloj kući. Pompeo je poznat po svom neprijateljskom odnosu prema islamu i muslimanima, te žestokom protivljenju nukleranom sporazumu s Iranom, što bi se moglo imati negativne implikacije na Bliski istok.   

Nakon što se okružio grupom generala, predsjednik Trump se sada okreće ljudima sa sigurnosnim profesionalnim backgroundom. Postavljanjem prvog čovjeka CIA-e na dirigentsku poziciju u diplomatiji, poruka koja je poslana svijetu nije nimalo ohrabrujuća. Ta poruka glasi: usmjerenje predsjednika Trumpa u budućnosti bit će usredotočeno na vojno i sigurnosno viđenje dešavanja, a ne diplomatsko.   

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al jazeera



Povezane

Američki predsjednik Donald Trump smijenio je državnog sekretara Rexa Tillersona. Najavio je da će ga zamijeniti Mike Pompeo, dosadašnji direktor CIA-e, na čije čelo će doći dosadašnja Pompeova zamjenica Gina Haspel. U službenom saopštenju State Departmenta navodi se da Rex Tillerson nije razgovarao s predsjednikom te da ne zna razlog te odluke. Tillerson je dodao […]

Više iz rubrike Piše
POPULARNO