Mišljenja

Kako Trump šteti historijskim odnosima SAD-a i S. Arabije

Američki predsjednik Donald Trump i ministar odbrane Saudijske Arabije Mohammed bin Salman u Bijeloj kući 14. marta 2017. (Reuters)
Američki predsjednik Donald Trump i ministar odbrane Saudijske Arabije Mohammed bin Salman u Bijeloj kući 14. marta 2017. (Reuters)

Saudijska Arabija je decenijama strateški partner SAD-a na Bliskom istoku, prvo kao bedem protiv širenja režima koji su prijateljski nastrojeni ka SSSR-u tokom Hladnog rata, a potom kao važan garant za stabilnost naftnog sektora. Uzastopne američke administracije posvećivale su posebnu pažnju održavanju jakih odnosa sa Rijadom. Zapravo, od naftne krize 1973. godine, svaki je američki predsjednik posjetio Kraljevstvo izuzev Ronalda Reagana.

Američki predsjednik Donald Trump je prvi koji je odredio Rijad kao odredište svoje prve zvanične državničke posjete, istakavši važnost američko-saudijskih odnosa za njegovu administraciju. No, od te posjete u maju 2017. on se veoma udaljio od vašingtonskog tradicionalnog pristupa odnosima sa Saudijskom Arabijom. Uprkog učestalim istupima o tome kako izvlači maksimalne koristi za SAD iz svoje povezanosti sa saudijskim liderima, on je zapravo užasno pogrešno vodio veze sa Rijadom.

U posljednjih godinu i po dana, Trump – uz pomoć svog savjetnika i zeta Jareda Kushnera – napravio je veoma lične odnose sa Kraljevstvom. Rezultat toga je činjenica da je fokus vanjske američke politike ka Saudijskoj Arabiji prešao sa tradicionalnih stubova strateškog partnerstva na podršku jednom članu kraljevske porodice i njegovim političkim ambicijama – prijestolonasljedniku Mohammedu bin Salmanu (MBS).

Ovaj pristup ne samo da prijeti ugrožavanjem američkih interesa u Saudijskoj Arabiji već je doveo do brojnih katastrofa, a posljednja od njih je brutalno ubistvo novinara Jamala Khashoggija u saudijskom konzulatu u Istanbulu.

Historijske veze i dvorski rivaliteti

Američko-saudijski odnosi potiču još od 1930-ih kada su američke energetske kompanije pronašle naftu na Arapskom poluotoku i nagovorile svoju Vladu da se poveže sa saudijskim vladarom kako bi osigurale svoje interese. Osnivač moderne Saudijske Arabije, kralj Abdul Aziz Ibn Saud i predsjednik Franklin Roosvelt susreli su se 1945. na američkom brodu-razaraču Quincy.

Tokom tog susreta, dva lidera su postavili osnove za trajno strateško partnerstvo dvije države: Washington je bio zadužen za sigurnost Rijada, a zauzvrat je dobio saudijske garancije američkom pristupu naftnim rezervama.

Od tada je ovaj sporazum održavalo šest kraljeva i 12 američkih administracija. Za Washington je ovaj odnos zasnovan u institucionaliziranoj dugoročnoj strategiji, a ne u ličnim vezama pojedinaca i kratkoročnih ekonomskih koristi.

Zbog toga se SAD stalno udaljavao od stalnih rivalstava u kraljevskom dvoru. Godine 1953, kada je smrt Ibn Sauda gurnula kraljevsku porodicu u borbu za vlast između sinova Sauda, koji je postao kralj, i Faisala, koji je postao prijestolonasljednik, Washington nije intervenirao. Kroz desetogodišnju borbu ove dvojice, američki predsjednici Dwight Eisenhower i John F. Kennedy bili su zabrinutiji oko osiguranja stabilnosti Kuće Sauda nego da odaberu stranu.

U nekoliko narednih decenija ovakav pristup je ojačao odnose Washingtona i Rijada što je omogućilo da ih ne pogode veliki politički potresi poput naftne krize 1973, iranska revolucija, iračka invazija na Kuvajt, napadi 11. septembra, Arapsko proljeće i iranski nuklearni sporazum.

Ove krize nikad nisu bile povezane sa nekim saudijskim kraljem ili istaknutim članom kraljevskog dvora, niti su bili rezultat ličnih odnosa koje je neko iz Rijada imao sa američkim predsjednikom. Čak i kad su pogoršani odnosi na ličnom nivou, kao u slučaju predsjednika Baracka Obame kome su Saudijci zamjerili za stav o Iranu i Arapskom proljeću, strateški odnosi država nisu patili. Zapravo, u vrijeme Obamine administracije je Saudijska Arabija primila američko oružje u vrijednosti 118 milijardi dolara.

Personaliziranije odnosa sa Rijadom

No, Trump je unio novu dinamiku u bilateralne odnose sa Saudijskom Arabijom. Njegova pobjeda na izborima 2016. desila se u vrijeme nove borbe za moć na kraljevskom dvoru – borbe koju je vodio ambiciozni sin kralja Salmana Mohamed. Od prve posjete MBS-a Washingtonu marta 2017. i posjete američkog lidera Rijadu dva mjeseca kasnije, odnosi između Saudijske Arabije i SAD-a su sve više imali znakova ličnog predsjedničkog favoriziranja mladog prijestolonasljednika.

Trumpova podrška ohrabrila je prijestolonasljednika da povuče nekoliko užasnih političkih poteza. I, uprkos savjetima raznih državnih agencija i predstavnika administracije, američki predsjednik je iskazivao ličnu podršku većini njih, najviše preko Twittera. Trump je podržao saudijsku blokadu Katara juna 2017. i kasnije je podržao sakupljanje i otimanje imovine prinčeva, ministara i biznismena u hotelu Ritz-Carlton.

Pohvalio je prijestolonasljednikov program Vision 2030, ali nije komentirao agresivnu personalizaciju političke i ekonomske moći kojoj je težio. Aplaudirao je ukidanju zabrane vožnje saudijskim ženama, ali nije osudio zatvaranje boraca za prava žena. Hvalio se o dogovorima sa Rijadom teškim milijarde dolara, ali nije riječ rekao o ratnim zločinima saudijskih snaga u užasnom ratu u Jemenu koji je pokrenut pod vodstvom MBS-a 2015. godine.

U svemu ovome, Trump je dozvolio svome zetu Kushneru da bude lider u diplomatskim kontaktima sa Saudijskom Arabijom koji sve više izgledaju kao porodični posao. Bliski odnosi Kushnera i MBS-a i otkrića da se saudijski princ nasljednik hvalio kako ima Trumpova zeta „u svome džepu“ doveli su do sve veće brige u State Departmentu, Ministarstvu odbrane i obavještajnim agencijama. Oslanjanje na lične odnose umjesto na zvanične diplomatske i političke kanale je veoma opasno, naročito ako informacije o ovim kontaktima ostanu privatni, a pošalju se pogrešni politički signali.

Trumpov problematični pristup u vođenju odnosa sa Saudijskom Arabijom ohrabrio je nesmotreno ponašanje MBS-a. Trenutna politička oluja zbog ubistva Jamala Khashoggija je direktan rezultat Trumpovog lošeg odnosa prema Saudijcima. Ako američki predsjednik ne promijeni svoj pristup, riskira da ošteti višedecenijsko strateško partnerstvo dvije države i omogući nastanak novim političkim katastrofama u Saudijskoj Arabiji koje bi mogle destabilizirati državu i zaprijetiti američkim interesima.

Raspad saudijskog odnosa prema tragediji Khashoggija predstavlja priliku za Trumpovu administraciju da ispravi svoj kurs i vrati Washingtonov tradicionalni pristup Saudijskoj Arabiji. Ako Trump ne prekine svoje lične odnose prema MBS-om, posljedice bi mogle biti ogromne.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera



Povezane

Američki predsjednik Donald Trump suočava se sa ogromnim pritiskom da nešto preduzme protiv Saudijske Arabije zbog ubistva novinara Jamala Khashoggija. Grupa senatora iz obje stranke poziva da istraga bude završena što prije.

Više iz rubrike Piše
POPULARNO