Trumpova administracija razočarala Rusiju
U ruskim medijima je konačno splasnula euforija povodom dolaska na vlast nove američke administracije. U novinarskim krugovima čak se priča kako je Kremlj državnim medijima zabranio da se umilno i servilno govori o predsjedniku Donaldu Trumpu.
Naročita pažnja koju prokremaljski posmatrači posvećuju svakom Trumpovom gestu i tweetu, uz pozitivno tumačenje, zaista izgleda apsurdno. Štaviše, neki ruski parlamentarci već se čude onom velikom aplauzu sa kojim su oni dočekali prošlog novembra vijest o pobjedi Trumpa na izborima.
Sve to odražava zabrinutost ruskih zvaničnika da nova američka administracija neće biti prijateljski raspoložena prema Moskvi kako se to smatralo ispočetka. Tako da bijeg od stvarnosti nije dugo trajao.
Bez ‘odriješenih ruku’ u ruskom okruženju
Sve dok je Bijela kuća šutjela o politici prema Rusiji, ruska propaganda je stvarala privid brzog pomirenja i razumijevanja s Washingtonom. Čak se govorilo o nekom velikom “dealu”, koji bi obezbijedio Rusiji “odriješene ruke” u njenom okruženju te jačanje njenog položaja na globalnoj areni. Međutim, posljednje izjave američke administracije ne ostavljaju puno optimizma ruskim simpatizerima Trumpa i sigurno ne mogu zadovoljiti Kremlj.
Izjava portparola Bijele kuće da predsjednik Trump “očekuje da ruska vlada smanji tenzije u Ukrajini i vrati Krim” je ključna poruka, koja u suštini blokira najavljenu obostranu želju za “dobrim odnosima”.
Poslije pobjede Trumpa ruski zvaničnici su više puta slali poruke o spremnosti da pređu svoj dio puta ka normalizaciji sa Zapadom i jačanju međunarodne sigurnosti, ali za Kremlj pitanje Krima (kojeg je Moskva anektirala 2014. godine) ne može biti predmet rasprave.
U Kremlju smatraju da je zapravo antiruska kampanja u zapadnim medijima spriječila Trumpa da započne novu fazu u odnosima s Moskvom. Drugim riječima, kontakti s Rusijom postali su za njega rizični, on je faktički prisiljen da se distancira kako ne bi ugrozio svoju političku budućnost. Na nedavnoj konferenciji za novinare u Bijeloj kući Trump je optužio medije zbog lažnih izvještaja, koje otežavaju pregovore s Rusijom. Dakle, njegova ocjena dijelom potvrđuje strahove Kremlja.
Skandali i sankcije
Podsjetimo da je niz skandala, s kojima su mediji povezali Donalda Trumpa, izbio prije nego što je preuzeo dužnost predsjednika. Prije svega, Rusija je bila optužena zbog hakerskih napada i ometanja izbornog procesa u Americi u korist Trumpa.
Drugi ozbiljni skandal pogodio je njegovog savjetnika za nacionalnu sigurnost, Michaela Flynna, koji je podnio ostavku manje od mjesec dana od stupanja na dužnost. Flynn je priznao da je pogrešno informisao potpredsjednika o pregovorima sa ruskim ambasadorom Sergejem Kisljakom. Pozivajući se na izvore u sigurnosnim službama, mediji su javili kako je Flynn signalizirao Moskvi o mogućnosti promijene režima sankcija, uvedenih protiv Rusije nakon pripajanja Krima.
Pored toga, u Kongres je stigao projekat zakona koji dozvoljava stavljanje veta na moguću odluku Trumpa o ukidanju antiruskih sankcija. Taj zakon između ostalog predviđa obaveznu dostavu Kongresu detaljnog obrazloženja odluke o smanjenju sankcija.
Međutim, zaborav u pogledu krimskog pitanja od strane zapadnog svijeta te ukidanje bolnih finansijskih i tehnoloških sankcija, koje ciljaju slabu ekonomiju Rusije zasnovanu na sirovinama, bio bi najbolji dar za predsjednika Vladimira Putina, pogotovo u kontekstu predsjedničkih izbora planiranih za 2018. godinu. No, taj scenario je teško ostvarljiv zbog sumnje o vezama ljudi iz okruženja Trumpa sa Kremljom.
Bez novog uspjeha u Sloveniji?
U ruskoj javnosti još krajem prošle sedmice se s optimizmom govorilo o mogućem sastanku Putina i Trumpa u Sloveniji kako bi se riješila kriza u odnosima dvije svjetske sile. Čini se da je organizacija njihovog prvog sastanka bila tema nedavne posjete slovenačkog predsjednika Boruta Pahora Moskvi. U svakom slučaju, ruski zvaničnici nisu štedjeli komplimente na račun Slovenije kao organizatora dijaloga te vrste.
Podsjeća se kako je Slovenija bila domaćin prvog samita Putina i predsjednika SAD-a Georgea Busha. Navodno, taj susret je doprinio razumijevanju između Moskve i Washingtona, i nakon terorističkih napada na Ameriku 11. septembra 2001. godine brzo je došlo do njihovog savezništva u borbi protiv međunarodnog terorizma.
U Moskvi su svjesni da “resetovanje” rusko-američkog dijaloga nakon aneksije Krima i pogoršanja cjelokupnih odnosa sa Zapadom zahtjeva ozbiljne napore. U tom kontekstu Rusija ponovo nudi svoje mogućnosti u borbi protiv međunarodnog terorizma. Ali, pokušaj da se izgradi čvrst odnos još sa Bushovom administracijom po osnovu antiterorizma ranije nije dao ozbiljnih rezultata. A da ne govorimo o tome da svjetske sile ne znaju kako da se nose s tim zlom, pogotovo da se bore zajedno. Ipak taj stalni akcenat na terorizam ukazuje na to da u Kremlju ne očekuju poboljšanja u drugim oblastima.
Sve u svemu, najozbiljnija kriza u odnosima Moskve i Washingtona od kraja Hladnog rata ne može biti brzo riješena, kako se o tome govorilo zadnjih mjeseci. Aneksija Krima i podrška proruskim separatistima na istoku Ukrajine kao dio strategije Kremlja, usmjerene na zadržavanje bivših sovjetskih republika u svojoj orbiti, i dalje su ozbiljna prepreka u kontaktima Rusije sa Zapadom.
Teško je zamisliti da podrška ruskih obavještajnih službi u borbi protiv terorizma (ma koliko značajna ona bila) može dovesti do priznavanja prava Rusije na jednostrano proširenje svojih granica te pritisak na zapadno orijentisane zemlje u njenom okruženju. Dakle, povratak pragmatičnoj saradnji je odgođen.
Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.
Izvor: Al Jazeera