Olakšanje za BiH ili predstava za Evropsku uniju

Piše: Mladen Mirosavljević

Da li je, evo sada već po treći put, usvojeni Mehanizam koordinacije sa svim spornim detaljima, zaista konačan i prihvatljiv i za Bošnjake, Srbe i Hrvate u Bosni i Hercegovini, ili je to samo bila još jedna od predstava za institucije Evropske unije, na putu popločanom dobrim namjerama, još se ne zna.

Radi se o skupu zajedničkih tijela sa različitih nivoa bh. vlasti, čiji predstavnici, u okviru jednog koordinacionog tijela, nazvanog Mehanizam koordinacije, treba da usaglašavaju najvažnija pitanja vezana za reforme u Bosni i Hercegovini na njenom putu ka članstvu u Evropskoj uniji. Njegovo usvajanje bilo je neophodno za dalji proces evropskih integracija Bosne i Hercegovine, i to je bio preostali uslov koji je zemlja morala da ispuni nakon predaje aplikacije za članstvo u Evropskoj uniji.

A, kada je neka od takvih situacija i kada se bh. političari nađu pod pritiskom evropskih činovnika, usvajaju i misle i ono što ne misle, sve po sistemu: učini mu merak, al’ mu ne završi pos'o. Usvoji se i potpiše traženo, bez obzira da li će to poslije biti provodivo u praksi i da li će ikada profunkcionisati, sve opet do sljedećeg pritiska i sljedećih dogovora.

Predsjedavajući Savjeta ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić bio je jasan u svojoj izjavi o postignutom dogovoru: “Želim vrlo jasno da kažem da je tekst Mehanizma koordinacije konačni i zajednički produkt svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini. Ne postoji ni pobjednik, ni poraženi. Riječ je o zajedničkom dokumentu. Ovdje je pobjednik evropska perspektiva i evropski put Bosne i Hercegovine, jer Mehanizam koordinacije je jedan važan instrument, koji će pomoći Bosni i Hercegovini i svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini, da u jednoj ubrzanoj dinamici, preuzimamo pravnu stečevinu i realiziramo sve obaveze koje nas u narednim godinama čekaju na putu evropskih integracija”, rekao je Zvizdić.

Zamjerke hrvatskih političara

Međutim, ono što je najbitnije je – a učesnici sastanka izbjegli su da saopšte javnosti i tako otklone sve dileme zbog čega je čitav dogovor i mogućnost budućeg uspješnog funkcionisanja pomenutog mehanizma pod sumnjom – kakav će biti način odlučivanja u ovom tijelu. A to i jeste bio kamen spoticanja između hrvatske i bošnjačke strane u pregovorima pred usvajanje konačnog dokumenta.

Predsjednik Hrvatske dmokratske zajednice Bosne i Hercegovine Dragan Čović imao je zamjerku da u Mehanizam koordinacije nisu uvršteni kantoni, odnosno, ono što je još važnije, kazao je da je njihova odluka minimizirana, jer ih nije bilo u višim tijelima mehanizma odlučivanja. Hrvati ne mogu da prihvate da predsjedavajući Savjeta ministara Bosne i Hercegovine i predsjednici vlada entiteta Republika Srpska i Federacija Bosne i Hercegovine mogu da ponište sve odluke nižih nivoa vlasti.

Čović ističe da Bošnjaci mogu preglasati Hrvate prilikom odlučivanja, što se u posljednjih nekoliko mjeseci događalo često, i ističe da su kantoni veoma važni zato jer omogućavaju da Hrvati, tamo gdje imaju većinu, artikulišu svoj glas. Otišao je i korak dalje izjavom da je Bosni i Hercegovini potrebna potpuna reorganizacija da bi normalno funkcionisala, te da HDZ jasno zagovara uspostavljanje Bosne i Hercegovine sa četiri federalne jedinice.

Predsjednica Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović smatra da su dobro sastavili tekst Mehanizma koordinacije i dobro uveli predstavnike svih nivoa vlasti na prava mjesta na kojima treba da se nalaze u okviru zajedničkih tijela. “Mehanizam koordinacije je skup zajedničkih tijela, a ne neka nova institucija. Radi se o interakciji različitih nivoa vlasti, u skladu sa Ustavom, i o tome da možete doći do jednog stava na unutrašnjem planu da biste mogli da komunicirate sa Evropskom unijom. To će posebno biti izraženo kada su u pitanju izrade zajedničkih strategija koje bi trebalo da budu osnova za obezbjeđivanje finansijske podrške”, kazala je, čime je još jednom jasno dala do znanja šta su najvažniji interesi Republike Srpske.

Ono što je bilo upadljivo u čitavoj predstavi je da nijedan predstavnik hrvatske strane nije potvrdio autentičnost i konačnost ovog dogovora, koji moraju usvojiti i entitetske vlade, ali i Savjet ministara Bosna i Hercegovine i Narodna skupština Republike Srpske, koja je već ranije usvojila dokument iz 2013. godine.

Mehanizam koordinacije ne može biti funkcionalan dok ga zvanično ne potvrdi Savjet ministara Bosne i Hercegovibne, a HDZ ima mogućnost da u toj instituciji blokira donošenje bilo kakve odluke, jer, prema zakonskim propisima, odluku moraju podržati najmanje dva člana Savjeta ministara Bosne i Hercegovine.

Zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara Vjekoslav Bevanda je ranije izjavio da problem predstavlja to što odluke koje budu usvojene na Savjetu ministara nemaju prolaznost u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. “To sve jasno govori. Ako imamo većinu, onda ona može veoma lako pratiti izvršnu vlast, ali to nije slučaj. Nema takve vrste kohezije. Mnogo izraženiji su problemi na federalnom nivou, ali sve može funkcionirati puno bolje i drugačije uz uvažavanje svih strana”, smatra Bevanda. Još je istakao kako bi “volio da Bosna i Hercegovina ubrzano krene ka euvropskom putu, ali da će to pokazati vrijeme, jer se uvijek dese neka iznenađenja”.

Ništa ne uzimati ‘zdravo za gotovo’

A u tome i jeste “kvaka” da u svemu što je vezano za Bosnu i Hercegovinu i njeno funkcionisanje kao složene, dejtonske države ništa se ne smije uzimati “zdravo za gotovo”. Čak i ono što je dogovoreno ne mora biti i zaista dogovoreno, sve dok se ne vidi da se to primjenjuje i funkcioniše i u svakodnevnoj praksi, jer, kako reče Bevanda, uvijek iskrsne neko iznenađenje, zbog kojeg ništa i nikada nije onako kao što izgleda. Tako je i sa pomenutim Mehanizmom koordinacije.

Pod pretpostavkom da ga usvoje svi oni koji ga trebaju usvojiti, ostaje pitanje kako će jedan tako složen skup zajedničkih tijela, koji nije institucija, usaglašavati i uspjeti usaglasiti sve ono što sada ne mogu da usaglase druge zvanične bh. institucije koje rješavaju ta ista pitanja, nego se ona usaglašavaju dogovorima političkih lidera i, uglavnom, pod mentorstvom i pritiskom različitih predstavnika međunarodnih institucija.

Da će priča itekako biti zanimljiva može se suditi i po izjavi poslanika Saveza nezavisnih socijaldemokrata, ujedno i njegovog potpsredsjednika, u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine Nikole Špirića, koji je izjavio da je usvajanje Mehanizma koordinacije pobjeda kojom su poražene snage koje su radile na jačanju institucija Bosne i Hercegovine.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera