Popis – implementacija političkih ideologija

Popis stanovništva na najbolji način odražava stanje u politici (AP)

Piše: Enes Ratkušić

Najvjerodostojniji test za politiku jeste njena praktična strana, koja se u pravilu tiče realizacije prethodno dogovorenog i usaglašenog.

Različita mišljenja, sučeljavanja stavova, polemike i slično iz perspektive dobro realiziranih projekata su čak i poželjni, jer kvalitetan dijalog sudionika političkog procesa predstavlja najvažniji dio pripreme za adekvatnu praksu.

Međutim, kada se i u samoj praksi nastavi sa nedoumicama, različitim gledanjima, pa čak i tumačenjima zakona, onda je sasvim jasno da to više nije politika zainteresirana za upravljanje državom. Za takvu politiku država je, zapravo, u drugom planu.

Implementatori ideologija

Popis stanovništva na najbolji način odražava stanje u politici. Zbivanja na terenu pokazala su da su popisivači, zapravo, bili implementatori političkih ideologija svojih stranaka, a ne obučene osobe koje će u duhu zakona u djelo provoditi ono što je na političkoj razini “ogovoreno”, “usaglašeno”.

Različita tumačenja propozicija popisa od strane popisivača nije znak njihove nepripremljenosti i neosposobljenosti za posao, koji će im, uz sve, biti i pristojno plaćen.

Naprotiv, razlike u tumačenju propisa su, zapravo, znak njihove fantastične pripremljenosti za dosljedno provođenje politike vlastitih mentora, bez obzira na to dolaze li iz politike ili drugih segmenata javnog života, da u što dosljednijoj formi njihove konfrontacije i odsustvo same pomisli na kompromis bilo kakve vrste prenesu na vlastito ponašanje.

Međutim, kada se i u samoj praksi nastavi sa nedoumicama, različitim gledanjima, pa čak i tumačenjima zakona, onda je sasvim jasno da to više nije politika zainteresirana za upravljanje državom. Za takvu politiku država je, zapravo, u drugom planu.

Prvi put smo u praktičnoj akciji u vlastitim sredinama mogli zorno, u najdrastičnijoj neposrednosti, primijetiti, odnosno doživjeti ono što uglavnom imamo priliku da promatramo sa distance – putem televizije i drugih medija.

U stvarnosti smo suštinski imali evidentno prisustvo personifikacija raznih likova iz političkog i javnog života, od Milorada Dodika, Dragana Čovića i Sulejmana Tihića do Senadina Lavića i Besima Spahića.

Marsovci, Jugosloveni i neopredijeljeni

Naravno, same “žrtve popisa”, građani Bosne i Hercegovine, preciznije rečeno njihov značajan dio su se, shodno prisutnim pravilima takve vrste, identificirali na isti način, predočavajući popisivačima vlastita uvjerenja pod krinkom vanjskih instrukcija. I sve se to, da ne bi bilo kakve zabune, moglo uočiti na nekoliko kvadratnih kilometara.

Rezultati će, naravno, pružiti najreprezentativnije odgovore, materijal za analize i diskusije. Međutim, ako je prema otvorenim razgovorima suditi, evidentno je da ćemo nakon izbora definitivno biti multietnički geografski prostor bez pandana na cijeloj planeti.

Bit će izjašnjavanja koja premašuju očekivanja najvećih zagovornika neograničenih sloboda u izboru identiteta, imaginacija koje će da zadive i najveće pristalice postmodernističkih vizija svijeta.

Pored Bošnjaka, Srba, Hrvata, Bosanaca i Hercegovaca, pa onda istih u raspolučenoj formi Bosanaca, odnosno Hercegovaca, bit će tu i marsovaca, Jugoslovena, Muslimana, neopredijeljenih.

Imat ćemo čak i “stand by” identitete, u svojevrsnoj fazi inspirativnih traženja, kojima ta ad hoc traženja vrijeđaju njihov istraživačko-znanstveni ponos, s obzirom na to da oni nacionalnu samobitnost grade na duge staze itd.

Možda će nam ovakva dovođenja u vezu jednog, po logici stvari ozbiljnog i odgovornog posla, koji bi sa stanovišta rezultata u svakoj ozbiljnoj državi za temeljne reperkusije imao planiranja iz različitih oblasti društvenog života, sa političkim nesporazumima, izgledati pretjeranim.

Kakve drugačije zaključke, međutim, možemo izvesti ako u jednom istom kvartu jedan popisivač uredno evidentira “dijasporu”, dok drugi poseže za drugačijim tumačenjima, odbijajući i samu pomisao da evidentira osobe koje, po njegovim objašnjenjima, nisu građani BiH.

“Veliki inžinjering”

Takva ponašanja nedvosmisleno ukazuju na problem, koji svoje izvorište može imati u političkim instrukcijama ili u zakonu koji je neprecizan, inače ne bi mogao biti podložan potpuno suprotnim tumačenjima, samim tim i djelovanjima na terenu.

Bit će izjašnjavanja koja premašuju očekivanja najvećih zagovornika neograničenih sloboda u izboru identiteta, imaginacija koje će da zadive i najveće pristalice postmodernističkih vizija svijeta.

Na koncu, o nezakonitim rabotama popisivača svjedoče i brojna pisma samih popisivača, koji su se na različite načine žalili, svjedočeći ne samo “sklonosti” ka posebnim tumačenjima Zakona o popisu do “novčanih iznuđivanja” nacionalnog identiteta.

Ako je popisivač sa popisnicama uhvaćen u namjeri “samoinicijativnog” teritorijalnog proširivanja vlastitih zaduženja ili, jednostavnije rečeno, pri prelasku u susjednu Srbiju, pravo pitanje koliko takvih “diverzanata” nije uhvaćeno?!

Koliko je takva “izvozna orijentacija” utjecala na naprasni nedostatak popisnog materijala u Republici Srpskoj, zbog čega se štampalo novih 50 hiljada popisnica je, također, pitanje koje zaslužuje pažnju. Pogotovo ako se zna za odštampane viškove od čitav milion popisnica, koji su imali preduprijediti svaki mogući zastoj u popisu.

Dodamo li navedenom podatak koji su mediji uredno prenijeli, da u pojedina naselja popisivači nisu uopće dolazili, također nas vraća zaključcima o jednom “velikom inžinjeringu”.

I to inžinjeringu sa nesagledivim reperkusijama. Pored tolikog viška popisnica (milion!!!), bilo kakva čekanja od petnaest dana racionalno su neobjašnjiva, zbog čega je jedino releventno pitanje šta je s tim milionom i kakva i čija imena će se na njima naći?!

Upravo zato, kad je krajnji rezultat u pitanju, sve je moguće. Kako se ovom poslu pristupilo, pogotovo u izvedbenoj fazi, ne treba da nas začudi ukoliko sumirani rezultati pokažu da je broj stanovnika veći nego prije rata što bi, onda, značilo da smo se od 92. do 95. ubrzano rađali, a ne nasilno ginuli, da u zemlji decenijama vlada blagostanje koje omogućava ekspanziju nataliteta, kojom se rijetko koja zemlja može pohvaliti.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera



Povezane

Ostalo je nekoliko dana do završetka popisa stanovništva i domaćinstava u Bosni i Hercegovini. Mnogi građani koji sada žive van zemlje, stigli su u prijeratna mjesta prebivališta kako bi učestvovali u popisu. Mnogi će se izjasniti putem pošte. S obzirom na procedure, malo ko vjeruje da će popis dati odgovor na pitanje – koliko građana […]

Više iz rubrike Piše
POPULARNO