Uzroci nestabilnosti na Balkanu
Piše: Janusz Bugajski
Region zapadnog Balkana više se ne suočava sa brutalnim ratovima, ali njegova budućnost ostaje neizvjesna. S obzirom na niz negativnih trendova region može skliznuti u sivu zonu, gdje je ograničeni reformski napredak praćen dužim periodom stagnacije ili čak poništenjem. Takvi uslovi pružili su plodno tlo za različite vrste političkog radikalizma i nacionalističkog ekstremizma.
Osam je osnovnih izazova državnoj stabilnosti i regionalnoj sigurnosti koji se moraju pažljivo pratiti i rješavati.
Gubitak moći
Prvi izazov je međunarodna ekskluzija. Ako su odgađanja ulaska u EU duga ili se izgledi za to u potpunosti izgube, onda će tu biti malo podsticaja za dalje reforme s ciljem ispunjenja međunarodnih standarda. To će povećati emigraciju među lokalnim stanovništvom koje bježi u EU, te će radikalizirati mlađe generacije koje se suočavaju sa smanjenim mogućnostima za zapošljavanje i napredovanje.
Drugo, nedostaci EU-a će utjecati na regionalni napredak. Dok su ograničenja EU-a kao tvrde moći bila očigledna u njenoj nekoherentnoj vanjskoj politici i ograničenim vojnim sposobnostima, njen politički i ekonomski model bi, također, mogao oslabiti kao instrument privlačnosti.
Skepticizam oko budućnosti EU-a narastao je unutar nekoliko država članica pošto su budžetski rezovi i dužnička kriza u nekoliko mediteranskih zemalja Unije stvorili duboku ekonomsku nesigurnost.
Iscrpljenost od proširenja u EU-u doprinosi zamoru reformama među zemalja kandidatima. Građani mogu postati frustrirani naizgled beskrajnim zahtjevima za ulazak i prolongiranim rokovima. Osim toga, ako se ekonomska kriza u Uniji produbi to će ozbiljno dovesti u pitanje dugoročne koristi od članstva u EU-u.
Treće, loša ekonomska situacija je uobičajena u regionu. Ekonomski problemi se povećavaju usljed utjecaja globalne kreditne krize i ekonomske recesije, koja je dovela do smanjenja stranih ulaganja, ograničila dostupnost bankovnih kredita i reducirala radničke doznake. Državni dug, budžetski deficiti, stopa nezaposlenosti, te broj građana koji žive ispod granice siromaštva, porasli su dok su se stope ekonomskog rasta ili smanjile ili su ostale statične.
Ako su odgađanja ulaska u EU duga ili se izgledi za to u potpunosti izgube, onda će tu biti malo podsticaja za dalje reforme s ciljem ispunjenja međunarodnih standarda. To će povećati emigraciju među lokalnim stanovništvom koje bježi u EU, te će radikalizirati mlađe generacije koje se suočavaju sa smanjenim mogućnostima za zapošljavanje i napredovanje.
Četvrto, slaba izgradnja države je očigledna, dok je međunarodna supervizija doživjela neuspjehe u Bosni i Hercegovini i Kosovu. EU kao da posrće u utvrđivanju multietničke države ili pomaganju uspostave jakih institucija centralne vlasti u bivšim ratnim zonama. Priče o teritorijalnoj podjeli Kosova, uprkos prisutnosti misija NATO-a i EU-a, pojačavaju to opažanje. Daljnje smanjenje uloge SAD-a sve će više izlagati EU mogućem neuspjehu.
Peto, politički status quo, koji kontroliraju dobro utvrđene stranke, zajedno sa rastućim ekonomskim nejednakostima, ograničenim reformama pravosuđa, rasprostranjenom službenom korupcijom i neispunjenim ekonomskih i profesionalnim očekivanjima zajedno imaju negativan socijalni utjecaj. Oni pojačavaju otuđenost javnosti, demoralizaciju i ljutnju, pružaju materijal novim protestnim pokretima i podstiču politički ekstremizam.
Spora integracija
Šesto, Vladine koalicije su često slabe, neodlučne i nedostaje im širokog javnog legitimiteta. Percepcije rasprostranjenog favoriziranja, nepotizma i korupcije te kronizam i klijentelizam doveli su do opadanja povjerenja u političke lidere. U mnogim slučajevima postoji nedostatak političkog jedinstva u vezi s bitnim nacionalnim pitanjima. Neuspjesi Vlade i spora međunarodna integracija doprinose uvjerenju kompaktnih manjinskih zajednica da teritorijalna podjela ili spajanje sa susjednom državom mogu biti održiva opcija.
Sedmo, razni oblici nacionalizma i dalje predstavljaju izazove demokratskoj konsolidaciji i regionalnoj saradnji. Populistički i nacionalistički elementi imaju koristi od ekonomske stagnacije i nezadovoljstva javnosti te podržavaju ksenofobiju kao rješenje za brojne domaće izazove. Nacionalisti napreduju tamo gdje se Vladine institucije ne smatraju potpuno legitimnim, a posebno tamo gdje je izgradnja države nepotpuna.
Politički status quo, koji kontroliraju dobro utvrđene stranke, zajedno sa rastućim ekonomskim nejednakostima, ograničenim reformama pravosuđa, rasprostranjenom službenom korupcijom i neispunjenim ekonomskim i profesionalnim očekivanjima zajedno imaju negativan socijalni utjecaj. Oni pojačavaju otuđenost javnosti, demoralizaciju i ljutnju, pružaju materijal novim protestnim pokretima i podstiču politički ekstremizam.
Nacionalizam i populizam, također, omogućeni su kada stranke koje pobijede na izborima svoje lojalne pristalice postave na položaje u ključnim institucijama i produže svoju vladavinu kroz institucionalne, finansijske i informacijske manipulacije.
Iako vjerski radikalizam nije bio važan faktor u regionu, jer kršćanski ekstremizam ima ograničen utjecaj a muslimansko stanovništvo je uglavnom umjereno, sekularno i podijeljeno po etničnosti, jeziku i doktrini, osiromašena manjina može postati podložna antizapadnim utjecajima.
Osmi izazov je taj što niko ne može pretpostaviti da mlađa generacija bez neposrednog iskustva rata neće pribjeći sukobu. Etnička separacija u obrazovanju, zapošljavanju, prebivalištu i braku, čak i u jednoj državi kao što su BiH ili Kosovo, mogu poticati neznanje, strah, osjećaj žrtvovanja i marginalizaciju.
Podložni manipulacijama
U jeku ekonomske stagnacije to može stvoriti osjećaj nepravde i ljutnje i učiniti ljude podložnim nacionalističkim pozivima.
Neispunjena očekivanja i ambicije mogu dovesti do odbacivanja postojećih političkih struktura i okretanja ekstremističkim pokretima.
Iako vjerski radikalizam nije bio važan faktor u regionu, jer kršćanski ekstremizam ima ograničen utjecaj a muslimansko stanovništvo je uglavnom umjereno, sekularno i podijeljeno po etničnosti, jeziku i doktrini, osiromašena manjina može postati podložna antizapadnim utjecajima.
Mladi ljudi, pogotovo oni manje obrazovani, podložniji su manipulacijama kroz naivna vjerovanja u teorije zavjere koje objavljuju radikalne političke grupe kako bi stekle pristalice.
Iako je malo vjerovatno da će ovi faktori dovesti do otvorenog rata, oni ipak mogu stvoriti žarišta nesigurnosti, sukoba i nasilja koji će diskvalificirati nekoliko država iz članstva u EU-u. Ta isključenja bi zauzvrat produžila i pogoršala lokalne sporove i stavila ogroman pritisak na međunarodne aktere. To bi čak moglo vratiti Washington natrag u region kroz nametljiviju diplomatiju i posredovanje ili čak učešće u novim mirovnim misijama.
Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.
Izvor: Al Jazeera