Kina i internet mišljenje

Piše: Stephen S. Roach

Dugo vremena najfragmentiranija nacija na svijetu se spaja kao nikad do sada novom vrstom povezivanja. Njena internetska zajednica se širi hiper brzinom, s dubokim implikacijama na kinesku ekonomiju, da ne govorimo o društvenim normama i političkom sistemu zemlje. Ovaj duh se ne može ugurati natrag u bocu. Nakon povezivanja, nema više povratka.

Očekuje se da će broj mobilnih korisnika u Kini do 2013. godine nadmašiti broj korisnika računara.

Tempo transformacije je zapanjujući. Prema web sajtu Internet World Stats, broj korisnika interneta u Kini se više nego utrostručio od 2006. godine, dostigavši 485 miliona do sredine 2011. godine – što je više nego trostruko od broja korisnika u 2006. Godini. Osim toga, navala na povezivanje je daleko od završene. Do sredine 2011. godine samo 36 posto od oko 1,3 milijarde stanovnika Kine su bili povezani – što je daleko manje u poređenju sa stopom penetracije interneta u Južnoj Koreji, Japanu i SAD-e, gdje ona iznosi gotovo 80 posto.

S obzirom na oštar pad cijena povezivanja – očekuje se da će broj mobilnih korisnika u Kini do 2013. godine nadmašiti broj korisnika računara – i snažan rast urbanizacije i dohotka po glavi stanovnika, nije pretjerano očekivati da kineska stopa penetracije interneta do 2015. godine pređe prag od 50 posto.

Otključavanje ‘kognitivnog viška’

U skladu s onim što je teoretičar društvenih medija Clay Shirky nazvao sklonost društva prema otključavanju “kognitivnog viška” ugrađenog u aktivnosti zasnovane na internetu, anketni podaci Kineskog informacionog centra za internet ukazuju na to da kineski surferi u prosjeku dnevno na internetu provode 2,6 sati – cijeli sat duže od vremena koje prosječni Kinez starosti od 15 do 49 godina provodi gledajući televiziju.

Prema procjenama, kineski mikroblogovi, ili društvene mreže, koji se obično najviše koriste, imali su oko 270 miliona korisnika do kraja 2011. godine. A primjetna je tendencija rasta. Širom svijeta oko 70 posto svih korisnika interneta trenutno je uključeno u neki oblik mikroblogiranja, koje je najbrže rastući segment interneta. U Kini ovaj udio iznosi samo 55 posto.

Kineski surferi dnevno na internetu provode 2,6 sati – sat duže od vremena koje prosječni Kinez starosti od 15 do 49 godina provodi gledajući televiziju.

Kada je u pitanju analiziranje Kine, uvijek je lako zanijeti se brojkama – naročito onim dobivenim od same veličine zemlje. No, prava poruka ovdje se odnosi na implikacije povezanosti, ne samo njenog obima.

Ključna implikacija je potencijal interneta da odigra značajnu ulogu u nastanku kineskog potrošačkog društva – što je kritični strukturalni imperativ za dugo vremena neuravnoteženu kinesku ekonomiju. S povezivanjem dolazi nacionalna svijest o navikama trošenja, ukusima i brandovima – što su bitne karakteristike svake potrošačke kulture.

Pouke ‘Arapskog proljeća’

Udio potrošnje u kineskoj ekonomiji, koji je manji od 35 posto bruto društvenog proizvoda (BDP), najniži je u poređenju sa svakom većom zemljom. Rast kineske upotrebe interneta mogao bi olakšati inicijative za podsticanje potrošnje iz nedavno donesenog 12. petogodišnjeg plana.

Internet bi, također, mogao omogućiti slobodniju i otvoreniju komunikaciju, promjenu društvenog statusa, transparentno i brzo širenje informacija i, da, individualnost. Kinesko vodstvo je sve glasnije u ukazivanju na zabrinutost zbog rastućih nejednakosti koje bi mogle omesti razvoj onoga što zovu više “skladno društvo”. Povezivanje putem interneta bi moglo biti moćno sredstvo u pomaganju Kini da se ujedini i postigne taj cilj.

Povezivanje putem interneta bi moglo biti moćno sredstvo u pomaganju Kini da se ujedini.

Konačno, tu je potencijal interneta kao instrumenta za političke promjene. Teško da je to nevažna činjenica za bilo koju zemlju nakon prošlogodišnjeg “Arapskog proljeća”, koje je u mnogim zemljama (naročito Tunisu i Egiptu) bilo olakšano mobilizacijom putem interneta.

Iako su se reforme kineske jednopartijske države uvijek smatrale važnim ciljem u savremenoj Kini – od takozvane Pete modernizacije Wei Jinshenga krajem 1970-ih do nedavnih govora premijera Wen Jiabaoa – značajniji napredak je ograničen. Da li će se to promijeniti dok Kina prihvata internet?

Suosjećajan nacionalni odgovor

Kina nije izuzetak u zahtijevanju vodstva, odgovornosti i sposobnosti za reagiranje kao uslova političke stabilnosti. Njena brzo rastuća internetska zajednica u više je navrata podizala nacionalnu svijest o teškim lokalnim pitanjima. To je naročito bilo vidljivo u periodu nakon zemljotresa u Sichuanu 2008. godine, etničkog nasilja u Xinjiangu 2009. godine i teške željezničke nesreće u Wenzhouu 2011. godine.

Kao što je to “Arapsko proljeće” pokazalo, internet može brzo transformirati lokalne incidente u pobunu širom zemlje – pretvarajući tako novu vrstu povezivanja u potencijalni izvor političke nestabilnosti i nereda. No, to je bio slučaj samo u zemljama kojim upravljaju vrlo nepopularni autokratski režimi.

Brzo rastuća internetska zajednica u više je navrata podizala nacionalnu svijest o teškim lokalnim pitanjima.

Nasuprot tome, na kinesko liderstvo se gleda s mnogo većim stepenom javne naklonosti. Njihov brz i direktan odgovor na nedavne incidente u Sichuanu, Xinjiangu i Wenzhouu su važan primjer za to. Viši partijski lideri, naročito premijer Wen, brzo su poveli suosjećajan nacionalni odgovor, što je bilo vrlo efikasno u borbi protiv izljeva zabrinutosti izražene na internetu.

Nepredvidiva moć

Ništa od ovoga ne može negirati tamnu stranu kineske internet eksplozije, odnosno rasprostranjenu cenzuru i ograničenja individualne slobode izražavanja. Kineski SkyNet tim (koji, navodno, ima više od 30.000 članova) najveća je cyber policija na svijetu.

Filtrirana ili ne, dugo fragmentirana Kina sada ima održivu i brzo šireću mrežu.

Osim toga, iako Kina nije jedina u cenzuriranju interneta, samoreguliranje mnogih najvećih portala u zemlji pojačava zvanični nadzor i nadgledanje. Nedavna ograničenja uvedena mikroblogerima – naročito uskraćivanje pristupa onima koji koriste lažna imena kojima je teško ući u trag – povećali su zabrinutost za slobodu interneta u Kini. Takva ograničenja, naravno, imaju prednosti i mane – potencijalno limitiraju lično izražavanje, ali također ograničavaju prikrivene i bezobzirne osvetničke napade.

Filtrirana ili ne, dugo fragmentirana Kina sada ima održivu i brzo šireću mrežu. Moć te mreže – naročito što se tiče ekonomskih, socijalnih i političkih promjena – teško je predvidjeti. No, povezivanje dodaje novu dimenziju spajanja u savremenoj Kini. To samo može pospješiti brzinu njenog izvanrednog razvojnog puta.

(Verzija ovog članka prvi put je objavljena na Project-syndicate.org.)

Stavovi izraženi u ovom članku su autorovi i nužno ne predstavljaju uredničku politiku Al Jazeere.

Al Jazeera