Zašto Kina oklijeva u vezi sa novim plinovodom iz Rusije

Isporuke ruskog plina Kini na početku godine postavile su nove rekorde, a stručnjaci očekuju da će isporuka plinovodom „Snaga Sibira“ premašiti planirani izvoz za ovu godinu, pišu ruske novine Vzglyad.

U izvještaju novina navodi se da je Gazprom ažurirao svoje podatke o isporukama u Kinu četiri puta u mjesecu. Isporuke plinovodom „Snaga Sibira“ od 1, 3, 12. i 31. januara 2024. postavile su historijske rekorde.

Prošle godine su isporuke preko ove linije porasle jedan i po puta – sa 15,4 na 22,7 milijardi kubnih metara. U tom periodu Gazprom je više puta postavljao rekorde u obimu isporuke. Prema ovogodišnjem planu, izvoz bi trebao porasti na 30 milijardi kubnih metara, ali stručnjaci očekuju i više.

Aleksej Gromov sa Instituta za energetiku i finansije rekao je: „Pokušat ćemo da ove godine idemo ispred plana, a do kraja ove godine postavit ćemo još jedan rekord i dostići 32-33 milijarde kubnih metara.“ Očekuje se da će se u 2025. godini plinovodom „Snaga Sibira“ isporučivati od 38 milijardi kubnih metara plina godišnje.

S obzirom na gubitak evropskog prodajnog tržišta, za Gazprom i ruski budžet bi bilo dobro da se ove godine ponude povećaju na maksimalno 38 milijardi kubnih metara, iako je malo vjerovatno da će to biti moguće u ovoj godini.

Vzglyad je prenio riječi Igora Juškova, stručnjaka sa Finansijskog univerziteta pri Vladi Rusije i vodeći analitičar iz Fonda za nacionalnu energetsku sigurnost, koji je rekao: „Postoji prilika da se dobije više plina putem plinovoda iz Rusije: proizvodimo više, a proizvodni kapacitet plinovoda ‘Snage Sibira’ se povećava. S druge strane, Kina je počela da troši veće količine plina u odnosu na prošlu godinu. Prošlog januara cijena ruskog plina je bila primamljiva Kini, jer je, prema ugovoru s Kinom, cijena plina povezana s cijenom nafte i naftnih derivata na azijskom tržištu sa kašnjenjem od 9 mjeseci. A prije devet mjeseci došlo je do pada cijena plina, što se sada odražava na cijenu plina.“

Gromov kaže: „Kina dobija naš plin preko plinovoda ‘Snaga Sibira’ po veoma povoljnim cijenama. Ovo je možda najjeftiniji izvor plina za Kinu u ovom trenutku, a tako je bilo i 2023. godine. Preko plinovoda ‘Snage Sibira’ plin je krajem prošle godine prodavan po prosječnoj cijeni ispod 300 dolara za hiljadu kubnih metara. Ovo je bilo jeftinije od isporuke Centralne Azije, čija cijena je bila od 350 do 370 dolara za hiljadu kubnih metara. Zbog toga je Kina uputila zahtjev upravi Gazproma da poveća isporuku plina kroz plinovod ‘Snaga Sibira’ koliko je tehnički moguće.“

U tom kontekstu, šef ruskog Gazproma, Aleksej Miler, kaže da je čudno što Gazprom i Kina još nisu potpisali ugovor o snabdevanju plinom preko novog plinovoda „Snage Sibira 2“. Kinezi oklijevaju u vezi s ovim projektom.

Dugoročna potražnja

Mongolija, kroz koju će plinovod prolaziti, zvanično je saopćila da su pregovori o ovom projektu još u toku. Ranije je rečeno da bi izgradnja plinovoda trebala da počne 2024. godine, ali za to je potrebno potpisivanje komercijalnog ugovora, bez kojeg niko ništa neće graditi.

Međutim, Gromov sumnja u mogućnost potpisivanja takvog ugovora u prvoj polovini ove godine, jer je šef Gazproma Aleksej Miler krajem godine potvrdio namjeru da poveća isporuke plina Kini preko „Snaga Sibira“, ne spominjući projekat „Snage Sibira 2“.

Juškov kaže: „Dvije strane ne mogu da se dogovore oko cijene. Kina veruje da što duže bude čekala novu liniju, to će gore biti za Gazprom, tj. bit će popustljiviji sa cijenom.“

S druge strane, Gromov kaže: „'Snage Sibira 2’, za razliku od ‘Snage Sibira’, nisu jak prioritet za Kinu. Plinovod ‘Snage Sibira’ dopire do sjeveroistočnog dijela Kine, gdje ne postoji nijedna alternativa za ruske plinovode. A iz plinovoda ‘Snage Sibira 2’ plin će stizati otprilike istom rutom kao plin iz Centralne Azije. Da bi pobijedila konkurenciju, Rusija treba da prodaje plin po smiješnim cijenama. Iako iz ruskog plinovoda ‘Snage Sibira’ Kina dobija plin po cijeni od 300 dolara, a plin iz Centralne Azije po cijeni između 350 i 370 dolara za hiljadu kubnih metara, iz Centralne Azije Kina uživa dodatni novčani prihod.“

Gromov dodaje: „Kina centralnoazijski plin ne kupuje, već učestvuje u projektima u tim zemljama, u Turkmenistanu, na primjer. Štaviše, sistem plinovoda je izgrađen novcem uzajmljenim od Kine. Stoga Kina prima rate kredita od zemalja Centralne Azije u obliku uvoza plina. Što se tiče ruskog projekta, on se zasniva isključivo na kupovini i prodaji plina.“

Projekat „Snage Sibira 2“ zahtijeva od Kine da ulaže u infrastrukturu na svojoj teritoriji kao i razumijevanje da će imati dugoročnu potražnju za ovim plinom, koji će na njenu teritoriju početi pristizati najkasnije 2030. godine.

U novinama se ukazuje na to da bi politički događaji mogli ubrzati potpisivanje ugovora između Gazproma i Kine o novom plinovodu: problemi sa pomorstvom u Crvenom moru, zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku ili intenziviranja trgovinske konfrontacije između Kine i Sjedinjenih Država, mogli dovesti do prekida isporuke plina Kini, dok plin iz Rusije ne podliježe takvim rizicima.