Ukrajina nakon pada Avdijivke: Kraj ere mira u Evropi

Rusija je postigla svoj prvi veliki teritorijalni uspjeh u više od devet mjeseci ukrajinskog rata, osvojivši istočni grad Avdijivku prošle sedmice.

Nekada užurbana zajednica od 30.000 ljudi je nestala i sumnja se hoće li lokalni poslodavac, najveća koksara u Evropi, moći uskoro biti vraćen u funkciju. No, osvajanje je ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu ponudilo pravu osnovu za hvalisanje uoči izbora s kojima se suočava u martu.

Ruske snage počele su jače napadati ukrajinske branitelje prošlog oktobra, nakon što je okončana ukrajinska tromjesečna ljetna kontraofanziva, obećavajući Ukrajini zadati zimski udarac.

Formirali su uporišta sjeverno i južno od grada, a tokom četiri mjeseca žestokih borbi, komandant ukrajinskih snaga Tavrija Oleksandr Tarnavski procijenio je da su izgubili 47.000 vojnika, 364 tenka, 248 artiljerijskih sistema, 748 oklopnih borbenih vozila i pet aviona.

Ukrajinci krive SAD

Vijest je poput bombe odjeknula na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji koja traje, a gdje su se okupili zapadni saveznici Ukrajine kako bi razmotrili sumorne izglede za 2024.

„Era mira u Evropi je okončana“, rekao je prisutnima ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba.

“I svaki put kada se ukrajinski vojnici povuku iz ukrajinskog grada zbog nedostatka municije, ne razmišljajte o tome samo u smislu demokratije i odbrane svjetskog poretka, već i u smislu da se ruski vojnici približavaju za nekoliko kilometara vašim gradovima.”

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je, također, iskoristio trenutak da izvrši pritisak na saveznike za više opskrbe oružjem.

“Nažalost, držanje Ukrajine u umjetnim deficitima oružja, naročito u deficitima artiljerije i dalekometnih kapaciteta, omogućuje Putinu da se prilagodi trenutnom intenzitetu rata. Ovo samoslabljenje demokratije tokom vremena potkopava naše zajedničke rezultate”, rekao je na konferenciji.

Mnogi Ukrajinci direktno krive Sjedinjene Američke Države za ohrabrivanje Rusije, budući da je odluka o vojnoj pomoći Ukrajini od 60,6 milijardi dolara i dalje u zastoju u Kongresu.

“Administracija [Joea Bidena] podnijela je 2022. zahtjeve za finansiranje u proljeće, gotovo odmah nakon invazije”, navodi direktor Kijevske škole ekonomije Timofij Milovanov.

“Ali se 2023. čekalo do sredine jeseni da objavi što planira predati”, dodao je.

„Avdijivka pokazuje cijenu ovih političkih kašnjenja: ljudski životi, izgubljena teritorija i ohrabrena Rusija. Ako je to plan ‘biti uz Ukrajinu koliko god je potrebno’, onda je američko kašnjenje u pomoći samo produžilo rat.”

Kako je Rusija to učinila?

Sve su prilike da je ključ za izlaz iz višemjesečnog zastoja na terenu došao iz zraka.

“Čini se da su ruske snage privremeno uspostavile ograničenu i lokaliziranu zračnu nadmoć i bile u mogućnosti pružiti kopnenim trupama blisku zračnu podršku tokom posljednjih dana njihove ofanzivne operacije”, objavio je Institut za proučavanje rata (ISW) sa sjedištem u Washingtonu.

Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu rekao je da su moskovske snage izvele 450 visokopreciznih zračnih napada u posljednjim danima kampanje za Avdijivku.

Mnogi od njih došli su u obliku kliznih bombi, ogromne municije bez pogona opremljene podesivim perajama da putuje dalje od običnih inercijskih bombi i udara s većom preciznošću. Jedan ukrajinski vojnik kazao je kako ih je 60 izbačeno samo 17. februara.

Direktna upotreba zračnih snaga imala je svoju cijenu. Ukrajina je u subotu oborila dva Suhoja-34 i Suhoj-35 iznad Donjecka dok su izvodili nalete da izbace bombe. U ponedjeljak su oborili još po jedan Suhoj-34 i Suhoj-35 koji su kliznim bombama gađali ukrajinske položaje te još jedan Suhoj-34 u srijedu.

Ukrajina je objavila kako je u pet dana oborila ukupno sedam aviona.

Prvi znakovi da ukrajinska odbrana kod Avdijivke slabi pojavili su se u četvrtak, kada su geolocirani snimci pokazali kako ruske snage napreduju prema novim položajima južno od grada.

Pitanje broja zarobljenih Ukrajinaca

U subotu je novoimenovani vrhovni komandant vojske Ukrajine Oleksandr Sirski rekao da je naredio ukrajinskim jedinicama da se povuku rano ujutro kako bi izbjegli okruženje i zarobljavanje. Geolocirani snimci pokazuju kako ruske trupe ulaze u Avdijivku duž željezničke pruge koja prolazi pokraj kamenoloma na sjeveroistoku grada i do tvornice koksare na istoku. Do večeri je Rusija preuzela “punu kontrolu” nad Avdijivkom.

Šojgu je, također, tvrdio da su se ukrajinske snage povukle u velikom neredu, pretrpjevši veliki broj mrtvih, ranjenih i zarobljenih ljudi. Možda je preuveličao priču.

New York Times je citirao neimenovane zapadne zvaničnike koji su potvrdili da je “značajan” broj ukrajinskih vojnika, možda, zarobljen. Dva ukrajinska vojnika procijenila su brojku između 850 i 1000. No, glasnogovornik grupe Tavrija Dmitro Lihovji rekao je da su na taj izvještaj utjecale ruske informacijske operacije i da je stvarni broj uhvaćenih mnogo manji.

Ostaje otvoreno pitanje mogu li ruske snage nastaviti ponavljati formulu koja im je pomogla da zauzmu Avdijivku i na drugim područjima fronta. Rusi su prošle sedmice, također, pojačali napade na istočne gradove Liman i Kupijansk, za koje neki posmatrači vjeruju da su njihove sljedeće mete, na Robotine u zapadnom Zaporožju koji je Ukrajina ponovno preuzela prošle godine, te na ukrajinske položaje na lijevoj obali rijeke Dnjepar u Hersonu.

Osim simboličnog gubitka još jednog grada, prvog otkako je Bahmut pao u maju prošle godine, Avdijivka bi Rusiji mogla ponuditi nekoliko strateških prednosti.

“Avdijivka nudi ruskim snagama ograničene puteve za buduće napredovanje”, navode iz ISW-a. “Ukrajinske snage dugo su utvrđivale mnoga okolna naselja, za koja se ruske snage, također, bore da zauzmu.”

Podrška Zapada Ukrajini

Ova sedmica je donijela i dobre vijesti za Ukrajinu. Pad Avdijivke potakao je danskog premijera da Ukrajini donira svu preostalu artiljeriju svoje države, potakavši druge na sličnu promjenu stavova.

“Mi, Danska, odlučili smo prebaciti svu našu artiljeriju u Ukrajinu”, napisao je Mette Frederiksen na X-u, bivšem Twitteru.

“U Evropi postoji vojna oprema. Imamo oružje, municiju, sisteme protivzračne odbrane, koje još ne koristimo. Moraju se predati Ukrajini.”

Francuska i Njemačka obećale su predvoditi zračnu koaliciju za opskrbu Ukrajine milionom bespilotnih letjelica „s pogledom iz prvog lica“, a ukupno devet država navelo je da se planira pridružiti. Njemačka i Ukrajina potpisale su višegodišnji sporazum o odbrambenoj saradnji koji uključuje 7,5 milijardi dolara transfera za odbranu samo ove godine.

Litvanija je rekla da pojačava isporuku artiljerijskih granata Ukrajini, a norveško-finski proizvođač municije Nammo objavio je kako usvaja 24-satni raspored u tvornici u Švedskoj kako bi povećao proizvodnju artiljerijskih granata od 155 mm za Ukrajinu.

Šef NATO-a Jens Stoltenberg je, također, rekao da Savez otvara centar za obuku ukrajinskog osoblja u Poljskoj.