Zašto ofanziva na Rafah testira odnose Izraela s Egiptom?

Egipat je bio prva arapska zemlja koja je uspostavila diplomatske veze s Izraelom još 1979. godine, nakon sporazuma iz Camp Davida, ali izraelski rat protiv Gaze zategao je veze između dvije zemlje.

Sada, planirana izraelska kopnena ofanziva na grad Rafah na jugu Gaze pojačava te napetosti, u vrijeme kada su stotine hiljada Palestinaca, bježeći od višemjesečnog izraelskog bombardiranja, potražile utočište u Rafahu.

Egipatski ministar vanjskih poslova Sameh Shoukry u ponedjeljak je demantirao izvještaje da Kairo ima bilo kakve planove za povlačenje iz mirovnog sporazuma iz 1979, ali je dodao da će se njegova zemlja pridržavati sporazuma sve dok je “recipročan”.

U nastavku teksta više o tome zašto je izraelska ofanziva u Rafahu tako kritična za odnos između Egipta i Izraela.

Zašto je Egipat protiv izraelske ofanzive na Rafah?

Izraelski planirani kopneni napad na Rafah prijeti pojačanim pritiskom na raseljene Palestince da se presele na egipatski Sinaj, u razvoju događaja za koji su egipatski zvaničnici rekli da bi prešao crvenu liniju.

Otprilike 1,4 miliona interno raseljenih Palestinaca stisnuto u 64 kvadratna kilometra Rafaha nema gdje otići zbog nestašice hrane, vode i lijekova. Nevladine organizacije, vlade i drugi članovi međunarodne zajednice usprotivili su se planiranoj izraelskoj ofanzivi, strahujući od velikog broja civilnih žrtava.

Gotovo stotinu ljudi, uključujući 42 djece, ubijeno je u izraelskim napadima od nedjelje navečer.

Otkako je Izrael pokrenuo rat protiv Gaze 7. oktobra, pozivi viših izraelskih zvaničnika Palestincima da emigriraju iz Gaze, što je eufemizam za njihovo prisilno raseljavanje, uznemirili su Egipćane koji ne žele egzodus izbjeglica preko granice. Egipat, kao i nekoliko arapskih zemalja, strahuje da Izrael neće dopustiti povratak raseljenih Palestinaca u Gazu.

Više od 750.000 Palestinaca, koji su protjerani iz svojih domova u etničkom čišćenju 1948. godine, koje su Palestinci nazvali Nakba, ili katastrofa, tokom stvaranja države Izrael, nije se moglo vratiti kućama. Izrael se dosljedno protivio pravu na povratak Palestincima koji su protjerani s područja današnjeg Izraela tokom Nakbe.

Prijedlog izraelskog premijera Benjamina Netanyahua u decembru da želi kontrolu nad koridorom Philadelphia – uskim koridorom koji odvaja Egipat od Gaze – također je razbjesnio Egipćane. Diaa Rashwan, šef Državne službe za informiranje, rekao je u to vrijeme da bi “okupacija” 14 kilometara dugog i 100 metara širokog koridora bila kršenje mirovnog ugovora između Egipta i Izraela.

Egipat je kontrolirao pojas te teritorije otkako se Izrael povukao iz Gaze 2005. godine.

Kairo je pooštrio graničnu sigurnost, navodno pomjerajući tenkove i oklopne transportere blizu granice kako bi zaustavio svako potencijalno širenje izraelskog kopnenog napada.

Od obje zemlje se, prema sporazumu iz 1979, zahtijeva da ne pojačavaju svoju vojnu prisutnost u graničnim područjima bez prethodnog dogovora. Al Jazeera nije uspjela potvrditi je li Kairo koordinirao svoje vojno kretanje s Izraelom.

Izraelska ministrica saobraćaja Miri Regev rekla je da je njena zemlja svjesna zabrinutosti Egipta u vezi s nadolazećom ofanzivom na Rafah, dodajući da će Kairo i Tel Aviv uspjeti riješiti to pitanje kroz razgovore.

Kako je izgledao odnos Egipta s Izraelom?

Egipatsko-izraelske veze preživjele su nekoliko kriza na Bliskom Istoku, uključujući palestinske intifade i izraelsku invaziju i okupaciju Zapadne obale i Istočnog Jerusalema, kao i brojne vojne napade na Gazu.

Pod vodstvom egipatskog predsjednika Abdul Fattaha al-Sisija, veze s Izraelom su se sve više fokusirale na ekonomske i energetske odnose, u vrijeme kada se Kairo suočavao s teškom ekonomskom krizom.

Otkako je Al-Sisi preuzeo vlast državnim udarom 2013. Egipat je, u okviru svoje sigurnosne koordinacije s Izraelom, uništio stotine tunela koje su Palestinci koristili za krijumčarenje robe – a ponekad i oružja – mimo izraelske blokade Gaze. Kairo je, također, uništio hiljade zgrada kako bi stvorio tampon zonu između Egipta i Gaze. Egipat je sarađivao s Izraelom u 17-godišnjoj blokadi Gaze.

Egipat je u ponedjeljak osudio komentare izraelskih dužnosnika da Hamas koristi njegovu teritoriju za krijumčarenje oružja.

Egipatski predsjednik izjasnio se protiv široko rasprostranjenog razaranja Gaze i ubijanja hiljada Palestinaca, dok u njegovoj zemlji vlada velika podrška Palestincima.

Egipat je decenijama igrao vodeću ulogu kao posrednik u pregovorima o razmjeni zarobljenika između Hamasa i Izraela. Kairo je trenutno domaćin izraelskim i Hamasovim zvaničnicima u nastojanju da postignu prekid vatre u Gazi. Više od 28.000 Palestinaca ubijeno je u izraelskom bombardiranju od 7. oktobra. Tel Aviv kaže da mu je vojni cilj uništiti Hamas, ali se suočio s osudama zbog velikog broja civilnih žrtava.

Šta je dogovoreno u Camp Davidu?

Bivši američki predsjednik Jimmy Carter posredovao je u nizu mirovnih pregovora između tadašnjeg egipatskog predsjednika Anwara Sadata i Menachema Begina, bivšeg izraelskog premijera, u Camp Davidu, lokaciji američkog predsjednika u blizini Washingtona.

Sporazumi su postavili uslove za mirovni sporazum između Egipta i Izraela i okvir za izraelsko-palestinski mir Rezolucijom UN-a 242, koja je pozvala na povlačenje Izraela s teritorija okupiranih tokom Šestodnevnog rata 1967. godine.

Izrael je pristao povući svoje snage sa Sinaja u zamjenu za diplomatske veze s Egiptom i pristup Sueckom kanalu – glavnoj pomorskoj ruti. Egipat je nacionalizirao kanal 1956, nakon čega je Izrael, zajedno s Ujedinjenim Kraljevstvom i Francuskom, izvršio neuspješnu invaziju na Egipat u pokušaju da vrati kontrolu nad kanalom.

Analitičari kažu da Kairo vjerovatno neće odustati od sporazuma iz Camp Davida. Egipat prima milijarde dolara američke pomoći kao dio sporazuma i ima bliske vojne veze s Washingtonom.

Masivno vojno jačanje bi, također, opteretilo egipatsku ekonomiju koja je već u problemima.