‘Afrički korpus’ kao zamjena Wagnerovim snagama na Afričkom kontinentu

Rusija namjerava formirati specijalne vojne snage pod nazivom „Afrički korpus“ kao zamjenu za Wagnerove plaćenike, ali u drugačijem obliku i sa drugačijim zadacima, a koje bi mogle više utjecati na Libiju i ostale afričke zemlje, prenosi agencija Anadolija iz ruskih novina Vedomosti.

U novinama se navodi da je Moskva počela formiranje Korpusa koji će zamijeniti Wagnerove snage, a pretpostavlja se da će završiti do ljeta 2024. godine. Bit će aktivan u pet afričkih zemalja: Libiji, Burkini Faso, Maliju, Centralnoafričkoj Republici i Nigeru te će direktno odgovarati vojnoj upravi, a nadzirat će ga general Yunus-bek Yevkurov, zamjenik ministra odbrane Rusije.

Pored izvještaja u novinama, Amerika je izdala saopćenje u vezi sa „Afričkim korpusom“, ali nije izdato nikakvo zvanično rusko saopćenje u vezi s tim, kao ni komentar libijskih vlasti na zapadu, niti onih na istoku.

Osobine i ciljevi Korpusa

Adil Abdul Kafi, stručnjak i bivši vojni savjetnik vrhovnog komandanta libijske vojske, rekao je za Anadoliju: „Stvarni koraci za uspostavljanje ruskog ‘Afričkog korpusa’ počeli su nakon što je osnivač Wagnera, Jevgenij Prigožin, poginuo u avionskoj nesreći u augustu 2023., pa je rusko Ministarstvo odbrane poduzelo korake za postizanje dogovora s Khalifom Haftarom o saradnji sa novim liderima Wagnera.“

Abdul Kafi je dodao da je rusko Ministarstvo odbrane poduzelo i neke druge korake ka uspostavi Korpusa, poput odluke da njegovo sjedište bude u Libiji, kao i postizanja dogovora sa Haftarom tokom Jevkurove posjete Bengaziju.

Pojasnio je da će Korpus uključivati ruske, sirijske i afričke regrutante, s obzirom na zadatke koji će mu biti dodijeljeni, poput daljeg prodora u Afriku i zaštite nalazišta nafte i zlata do kojih je Wagner uspio doći.

Abdel Kafi je dodao da je jedan od zadataka Korpusa snabdijevanje oružjem pobunjeničkih grupa unutar afričkih zemalja zbog podrške pobunjeničkim operacijama. Rusija je usvojila politiku hibridnog ratovanja, odnosno, politiku kombiniranja klasičnih ratova i ratova nevojnim metodama, kao što je podrška pobunjeničkih i separatističkih grupa.

Objasnio je da osnovu Korpusa čine Wagnerove snage. Reč je o ne manje od 40-45 hiljada boraca, koji se grupišu u 2-5 divizija, u zavisnosti od borbenih mogućnosti i opsega zadataka.

Rusija ima jasnu strategiju, a to je da prodre u Afriku i zbaci režime odane SAD-u i evropskim saveznicima u nastojanju da uspostavi neke druge režime kroz podršku operacijama pobune i secesije, kaže Abdel Kafi.

Wagnerovi plaćenici u Libiji aktivni su u gradu Sirtu (450 kilometara istočno od glavnog grada Tripolija), gdje su stacionirani u zračnoj bazi Al-Qardabiyya i njenoj morskoj luci, kao i u zračnoj bazi Al-Jufra (jug) i zračnoj bazi Brak Al-Shati (700 kilometara južno od Tripolija).

Zašto sjedište u Libiji?

Abdel Kafi je rekao da je Rusija zainteresirana za prisustvo u Libiji zbog svoje povezanosti sa obalom Sredozemnog mora, koja je strateška lokacija za slanje vojnih zaliha i jedinica Korpusa u druge afričke zemlje.

Libija je glavni koridor, posebno zbog namjere Rusije da uspostavi pomorsku bazu u Tobruku, koja bi bila glavna tačka, kako bi se olakšao dolazak vojnih brodova i pomorskih jedinica s oružjem, opremom i sistemima protivvazdušne odbrane, dodao je Abdel Kafi.

Nakon uspostavljanja pomorske baze, prema Abdel Kafiju, sve zalihe će biti poslane u centar Libije, gdje Rusija u velikoj mjeri dominira, a pozicionirana je u bazi Al-Jufra koja je u centru i nekim drugim bazama u centralnoj i južnoj Libiji.

Od početka 2022. godine u Libiji postoje dvije vlade. Jednu (na istoku) vodi Osama Hammad, a imenovao ju je Predstavnički dom. Druga je Vlada nacionalnog jedinstva, koju priznaje UN, a na čijem čelu je Abdul Hamid Al-Dbeibeh, koji odbija da preda vlast osim vladi koju on imenuje novoizabrani parlament. Sjedište ove vlade je u Tripoliju (zapad).

Abdel Kafi je naglasio da je Haftarovo učešće u Korpusu veoma važno, s obzirom na njegovu povezanost sa ruskom ekspanzijom, te smatra da je Moskva njegov najjači i najuspješniji saveznik koji ostaje na sceni i nastavlja kontrolirati istočne i južne regije.

Kraj perioda „francuske Afrike“

Prema riječima političkog aktiviste Wissam Abdel Kabira, koje prenosi Anadolija, osnivanjem Korpusa Rusija nastoji prodrijeti u ostale afričke zemlje kako bi pooštrila kontrolu nad njima. Postavlja nove vladare koji uzimaju u obzir ruske interese i okončavaju interese Zapada, okončavajući time period „francuske Afrike“, što smo vidjeli u državnom udaru Nigeru.

Abdul Kabir, član političkih snaga regije Fezzan, dodao je da Rusija ima za cilj prodiranje u mnoge zemlje, pa će Korpus pomoći da se pojača ruska kontrola izvora bogatstva i političkih sistema, čime bi Rusija pružila važnu podršku svom ekonomskom savezniku, Kini.

Politički analitičar Faraj Farkash izjavio je za Anadoliju da Rusija već neko vrijeme nastoji iskoristiti prazninu koja je nastala nakon povlačenja Amerike iz Afrike te je pronašla veliki broj saveznika u Africi. Dodao je da Rusija pokušava da se predstavi kao zemlja koja podržava nezavisnost afričkih zemalja, što je daleko od evropskog kolonijalnog doba.