Economist: Svijet se priprema za mogući povratak Trumpa na vlast

Trumpov ‘haotičan’ stil i ‘nestabilna’ ličnost otežavaju predviđanje onoga što će učiniti ako ponovo preuzme vlast u Sjedinjenim Američkim Državama, piše Economist.

Baš kao što se finansijska tržišta klade na buduće događaje, kako se bliže predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama u novembru, svijet se počeo pripremati za Trumpov povratak na vlast (Reuters)

Britanski magazin The Economist navodi da se ”novi globalni poremećaj”, kako je to opisao, jasno pokazao na Svjetskom ekonomskom forumu održanom u švicarskom ljetovalištu Davos, od 15. do 19. januara.

Magazin dodaje da su kineski lideri i zvaničnici prisustvovali sastancima u malom broju jer strahuju da će odstupiti od principa Komunističke partije. Ruski oligarsi su držani podalje od foruma, dok su Indija i Saudijska Arabija kroz ovo vidjele multipolarni svijet pun mogućnosti.

Međutim, sve je to zasjenila mogućnost povratka Donalda Trumpa na funkciju predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, a šanse za to su postale veće nakon njegove nedavne pobjede na republikanskim unutarstranačkim izborima u Iowi i New Hampshireu te povlačenja njegovog protukandidata Rona DeSantisa iz utrke.

Strane vlade su prestrašene

The Economist je citirao jednog američkog zakonodavca, koji se bavi takozvanom diplomatijom pozadinskih kanala kako bi smirio saveznike, da se strane vlade ”plaše onoga što vide na društvenim medijima o američkoj demokratiji”.

Baš kao što se finansijska tržišta klade na buduće događaje, kako se bliže predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama u novembru, svijet se počeo pripremati za Trumpov povratak na vlast i posljedice koje će to donijeti sa sobom.

Što se tiče posljedica, prema članku u The Economistu, u najboljem slučaju mogu se očekivati carine, moguće odustajanje od podrške Ukrajini i Tajvanu, transakcijski pristup odnosima sa saveznicima, međusobno neprijateljstvo prema protivnicima i dalje urušavanje globalnih pravila.

Prenos vlasti na Trumpa dovest će do velike promjene

Britanski magazin navodi da svaka promjena u američkoj administraciji stvara diskontinuitet u vanjskoj politici. Na primjer, predsjednik Richard Nixon je otišao u Kinu; Ronald Reagan je zatražio od Sovjetskog saveza da ukloni Berlinski zid. Ali tranzicija vlasti sa Joea Bidena na Donalda Trumpa bit će posebno velika, s obzirom na to da postoji veliki jaz između njihovih politika i da su globalne okolnosti haotične, pored mogućnosti širenja ratova.

Prema Institutu za istraživanje mira u glavnom gradu Norveške, Oslu, postoji više od 50 sukoba na državnom nivou, što je najveći broj od 1946. godine.

The Economist smatra da je Bidenova administracija pokušala preformulirati američku ulogu u 2020-ima i kasnije, nastavljajući, kao supersila, da se bavi globalnim pitanjima i da bude bliska svojim saveznicima. Istovremeno je postala ”sebičnija” u pitanjima trgovine, opreznija po pitanju ekonomske sigurnosti i selektivnija u raspoređivanju vojnih snaga, posebno trupa na kopnu.

Globalni haos se pogoršava

Postignuća ostvarena kroz ovaj pristup uključuju ponovno jačanje saveza u Aziji i obnovu saveza za podršku Ukrajini. Uprkos tome, navodi magazin, globalni haos se pogoršao sa padom globalnog poretka zasnovanog na pravilima. Došlo je do širenja nemira na Bliskom istoku, dijelovima Afrike i Afganistana, kao i ”nesmanjene tendencije” prema izolacionizmu u američkoj politici i javnom mnijenju.

Zvaničnici Bidenove administracije insistiraju na tome da još uvijek nema naznaka da se njihove strane kolege “spremaju” za mogućnost promjene američke administracije. Stoga obilaze svijet kako bi uvjerili strane vlade.

Međutim, imajući u vidu da se približava tijesna predsjednička utrka, efikasnost Bidenove doktrine može oslabiti. Njegovoj administraciji će biti teško, smatra britanski časopis, da se posveti obećanjima koja se odnose na period nakon 2024. godine, uključujući rješenje o dvije države na Bliskom istoku. Stoga vlade širom svijeta rade na razvoju alternativnih planova u slučaju da Trump postane predsjednik.

The Economist tvrdi da će se Trumpov drugi predsjednički mandat razlikovati od prvog iz dva razloga: zato što je svijet postao haotičniji i zato što Trump više neće tolerirati opstruiranje svojih programa. Navodi se da postoji mogućnost uvođenja carina u svim sektorima od 10 posto, kao i suspenzija ”trajnih normalnih trgovinskih odnosa” sa Kinom, što će rezultirati uvođenjem većih taksi nego što je to danas slučaj.

Trumpov povratak će biti dobra vijest za pojedine

Što se tiče pojedinih političara i zemalja ideološki kompatibilnih s Trumpom, njegov povratak na predsjedničku funkciju će biti dobra vijest. U Izraelu bi Benjamin Netanyahu – ako se uspije zadržati na vlasti do 2025. godine – mogao očekivati ​​punu podršku i odbacivanje palestinskih težnji za uspostavom vlastite nezavisne države. Isto važi i za mađarskog premijera Viktora Orbana i indijskog premijera Narendra Modija, koji imaju jake odnose s Trumpom.

Međutim, The Economist dodaje da Trumpov “haotičan” stil i “nestabilna” ličnost otežavaju predviđanje onoga što će učiniti ako ponovo preuzme vlast u Sjedinjenim Američkim Državama.

Izvor: Agencije

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada