Šta dalekometne rakete donose Ukrajini ako ih SAD isporuči?

Ovisno o verziji koju SAD isporuči, ATACMS može imati maksimalan domet od 305 kilometara što je dvostruko više od ukrajinskog projektila iz sovjetskog doba Tochka-U.

ATACMS može biti ispaljivan iz HIMARS-a (visokomobilnih artiljerijskih raketnih sistema) koje SAD šalje Ukrajini od kraja prošle godine (Lockheed Martin)

Nakon posjete ukrajinskog čelnika Volodimira Zelenskog Washingtonu ove sedmice, administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Josepha Bidena ide ka slanju Ukrajini raketa dugog dometa ATACMS koje je dugo tražio Kijev.

Nekoliko osoba upoznati sa aktuelnim odlučivanjem za Washington Post govore kako je administracija blizu objave odluke kako će SAD isporučiti verziju projektila koji baca kasetne bombe. List navodi kako je samo slanje kasetne municije već predmet kontroverzi od jula kada su Amerikanci počeli isporučivati takvo oružje.

Post dalje navodi kako je Washington oklijevao dati ATACMS, dijelom zbog zabrinutosti zbog maksimalnog dometa, a koji je dobrano na teritoriji Rusije. Ovaj potez bi mogao predstavljati posljednji u nizu poteza SAD-a tokom sukoba: dogovora o slanju Ukrajini sve složenijeg ili snažnijeg naoružanja koje je ranije bilo u rezervi zbog straha od eskalacije sukoba sa Rusijom.

Kasetna varijanta

U nastavku donosimo objašnjenje ATACMS-a, skraćenice za Army Tactical Missile Systems, odnosno “vojni taktički raketni sistem” koji bi mogao biti novi dodatak ukrajinskim snagama.

Ovisno o verziji koju SAD isporuči, ATACMS može imati maksimalan domet od 305 kilometara što je dvostruko više od ukrajinskog projektila iz sovjetskog doba Tochka-U. Lockheed Martin proizvodi 500 jedinica sistema godišnje, a prodaju se drugim državama.

Velika Britanija i Francuska su dale Ukrajini krstareće rakete koje se ispaljuju iz aviona i koje su dometa 225 kilometara, dok se ATACMS ispaljuje sa tla.

Kasetna varijanta ATACMS-a rasipa stotine pojedinačnih ‘bombica’ širom određenog područja. Kasetna municija, zabranjena u većini država svijeta, na udaru je kritika grupa za zaštitu ljudskih prava koji tvrde kako je ovo oružje neselektivno i može ostaviti iza sebe neeksplodirane ostatke koji mogu povrijediti civile.

‘Crvena linija’

Pentagon je dugo pružao otpor ideji slanja ATACMS-a Ukrajini zbog brige da bi rakete mogle pasti u Rusiji. Ukrajinci su za ove brige govorili kako su paternalističke. Odbijanje Washingtona potiče iz straha da bi slanje oružja, za koje je Moskva već rekla da predstavlja crvenu liniju, moglo dovesti do eskalacije sukoba i američko-ruskog okršaja.

Sjedinjene Američke Države imaju stalne količine ATACMS-a i slanje raketa Ukrajini smanjilo bi američke rezerve bez brze nadopune. Pentagon također navodi kako Kijev ima većih potreba od ATACMS-a. Kasetna varijanta, za razliku od verzije sa pojedinačnom bojevom glavom, nalazi se u velikim količinama i mnogi je izbjegavaju – zbog čega bi mogla biti najbolja opcija za slanje Ukrajini.

U maju 2022. je predsjednik Biden novinarima rekao kako Washington “neće slati Ukrajini raketne sisteme koji mogu pogoditi Rusiju”. Godinu dana kasnije, krajem maja 2023. se Biden predomislio i prvi put kazao kako je “u igri” slanje ATACMS-a, navodi Washington Post.

Adut za promjenu igre

ATACMS može biti ispaljivan iz HIMARS-a (visokomobilnih artiljerijskih raketnih sistema) koje SAD šalje Ukrajini od kraja prošle godine. Do sada su isporučivane navođene rakete za ovaj sistem dometa od 80 kilometara.

Ukrajina hvali HIMARS kao “adut za promjenu igre”. Zbog svoje pokretljivosti, ukrajinske snage su ovim sistemom dobile veću mobilnost na borbenom polju.

Sistem predstavlja takvu prijetnju operacijama Moskve da je ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu naredio komandantima na terenu da im bude prioritet uništavanje ovih sistema, navodi Post.

Izvor: Agencije