Usponi i padovi u odnosima Rusije i Sjeverne Koreje

Sjevernokorejski vođa Kim Jong-un boravi u Rusiji, gdje se sastao s predsjednikom Vladimirom Putinom.

Ovo je Kimov drugi susret s Putinom, a očekuje se da će sjevernokorejski čelnik zatražiti ekonomsku pomoć i vojnu tehnologiju za svoju osiromašenu zemlju.

SAD, koji je prvi najavio posjetu, tvrdi da će Kim i Putin vjerovatno razgovarati o tome da Sjeverna Koreja Rusiji dostavi oružje za njen iscrpljujući rat u Ukrajini.

Takav bi potez označio promjenu uloga iz Korejskog rata od 1950. do 1953. godine, kada je tadašnji SSSR osigurao municiju, ratne avione i pilote za podršku invaziji komunističke Sjeverne Koreje na susjednu Južnu Koreju.

Evo kako su započeli odnosi Sjeverne Koreje i Rusije, s usponima i padovima njihovih veza.

Hladnoratovski saveznici

• Kada je japanska kolonijalna vladavina Korejom završila u Drugom svjetskom ratu 1945. godine, porazom Japana, Korejski poluotok je podijeljen na sjever, koji je podržavao SSSR, i jug, koji je podržavao SAD. Moskva je postavila Kim Il-sunga – koji je vodio korejski kontingent u sovjetskoj vojsci – za vođu u Pjongjangu i on je uspostavio komunističku sjevernokorejsku državu 1948. godine.
• Dvije godine kasnije, uz podršku Sovjetskog saveza i Kine, snage Kim Il-sunga napale su Južnu Koreju.
• Vojnici iz Južne Koreje, SAD-a i drugih zemalja borili su se da odbiju invaziju, a sukob koji je uslijedio odnio je milione života. Primirje iz 1953. godine dovelo je do kraja borbi, ali je tehnički ostavilo Korejski poluotok u ratnom stanju.
• SSSR je nastavio pružati ekonomsku i vojnu pomoć Sjevernoj Koreji tokom Hladnog rata, uključujući gorivo i oružje. Godine 1961. Kim Il-sung i tadašnji sovjetski vođa Nikita Hruščov potpisali su ugovor u kojem se Moskva obavezala braniti Pjongjang u slučaju napada.

Prekid odnosa

• Raspad SSSR-a 1991. godine lišio je Sjevernu Koreju usluga njenog glavnog ekonomskog i sigurnosnog dobročinitelja.
• Postkomunistička vlada u Moskvi pod predsjednikom Borisom Jeljcinom dopustila je prestanak vojnog saveza s Pjongjangom i prekinula pomoć zemlji. Gubitak sovjetske podrške, zajedno s lošim ekonomskim upravljanjem, izazvao je smrtonosnu glad u Sjevernoj Koreji.
• Broj ljudi koji su umrli u masovnoj gladi procjenjuje se na stotine hiljada.

Obnova veza

• Putin, koji je 2000. godine izabran za predsjednika Rusije, aktivno je nastojao obnoviti veze Moskve sa Sjevernom Korejom.
• Nakon nekoliko mjeseci predsjedništva, Putin je otputovao u Pjongjang kako bi se sastao s Kim Jong-ilom, koji je preuzeo dužnost nakon što mu je otac preminuo. Tom posjetom Putin je postao prvi ruski čelnik koji je posjetio Sjevernu Koreju. On i Kim Jong-il složili su se vratiti odnose na pravi put i potpisali široki sporazum o vojnoj saradnji.
• Putin je ugostio Kim Jong-ila na sastancima u Rusiji 2001. i 2002. godine.

Nuklearni program

• Uprkos toplijim odnosima, Rusija je dva puta podržala sankcije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda protiv Sjeverne Koreje 2000-ih godina, zbog Pjongjangovog programa nuklearnog oružja i projektila koji je tada bio u povoju. Rusija je, također, sudjelovala u razgovorima čiji je cilj bio uvjeriti Pjongjang da odustane od svog nuklernog programa u zamjenu za sigurnosne i ekonomske benefite.
• Pregovori, u kojima su sudjelovali i SAD, Kina, Južna Koreja i Japan, propali su u decembru 2008. godine.
• Kim Jong-il imao je treće i posljednje putovanje u Rusiju 2011. godine, četiri mjeseca prije smrti. Njegov sin Kim Jong-un potom je preuzeo vlast.
• Sljedeće godine Rusija je pristala otpisati 90 posto duga koji joj duguje Sjeverna Koreja, u iznosu od 11 milijardi dolara.
• Moskva je, zajedno s Kinom, nastavila podržavati stroge sankcije Vijeća sigurnosti UN-a protiv Sjeverne Koreje 2016. i 2017. godine, kada je zemlja počela ubrzavati svoje nuklearne i raketne probe. Kaznene mjere uključivale su ograničavanje opskrbe naftom i suzbijanje sjevernokorejskog izvoza radne snage.
• Kim Jong-un je 2017. godine preduzeo korake za popravak veza s Rusijom i Kinom, nakon što je također pokrenuo diplomatiju sa Južnom Korejom i SAD-om.
• Nakon što su pregovori s Washingtonom propali dvije godine kasnije, Kim Jong-un je otputovao u istočni ruski grad Vladivostok, na svoj prvi samit sa Putinom. Dvojica čelnika obećala su proširenje saradnje, ali sastanak nije polučio značajnije rezultate.

Izolacija dvije zemlje i bliže veze

• Kada je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu krajem februara 2022. godine, Sjeverna Koreja je podržala Moskvu, tvrdeći da je “hegemonistička politika” Zapada Putinu dala opravdanje da pošalje trupe u susjednu zemlju. Sjeverna Koreja također je bila jedna od rijetkih nacija koje su priznale nezavisnost dvije separatističke regije u istočnoj Ukrajini koje podržava Moskva.
• Rusija je uzvratila tako što se pridružila Kini u protivljenju novim sankcijama Sjevernoj Koreji, uprkos tome što je Pjongjang izveo rekordan broj raketnih proba. U aprilu prošle godine Moskva i Peking stavili su veto na pokušaj sankcija protiv Sjeverne Koreje pod vodstvom SAD-a, javno podijelivši Vijeće sigurnosti UN-a po prvi put od kako je počelo kažnjavanje Pjongjanga 2006. godine.
• SAD je od tada optužio Sjevernu Koreju za opskrbu Rusije oružjem, uključujući prodaju artiljerije ruskoj plaćeničkoj grupi Wagner. I Moskva i Pjongjang odbacili su te tvrdnje.
• No, špekulacije o vojnoj saradnji dviju zemalja porasle su od kako je Sergej Šojgu, ruski ministar odbrane, u julu posjetio Sjevernu Koreju. Dok je bio u Pjongjangu, Šojgu je prisustvovao velikoj vojnoj paradi, na kojoj je Kim Jong-un pokazao rakete dugog dometa dizajnirane da gađaju američko kopno. Kim je, također, lično vodio Šojgua kroz izložbu.
• Nakon Šojguovog  putovanja, Kim Jong-un obišao je sjevernokorejske fabrike oružja, u posjetama za koje su stručnjaci rekli da imaju dvostruki cilj poticanja modernizacije naoružanja te zemlje i ispitivanja artiljerije i drugih zaliha koje bi se mogle izvoziti u Rusiju.