Koje zemlje troše najviše na obrazovanje?

Milioni djece vratili su se u škole ove sedmice dok su ljetni praznici završili u mnogim dijelovima sjeverne hemisfere.

Međutim, procjenjuje se da 244 miliona djece u dobi od šest do 18 godina diljem svijeta još uvijek ne pohađa školu.

Obrazovanje je ključni pokretač društvenog i ekonomskog razvoja. Prema podacima Svjetske banke, svaka dodatna godina školovanja povezana je s povećanjem satnice od devet posto.

Globalni nivoi obrazovanja

Nešto manje od 10 posto svjetske populacije starije od 15 godina nema formalno obrazovanje, što znači da nisu upisali niti završili prvi razred, prema podacima koje je prikupio Wittgenstein centar.

Otprilike 10 posto ljudi ima završenu osnovnu školu, uz dodatnih pet posto onih koji imaju nezavršenu osnovnu školu.

Gotovo 40 posto svjetske populacije ima niže ili više srednjoškolsko obrazovanje.

Preostalih 12 posto svjetske populacije steklo je obrazovanje nakon srednje škole, u usporedbi sa samo jedan posto u 1950. Pojedinci s višim stepenima obrazovanja imaju tendenciju boljeg općeg zdravlja i blagostanja.

Koje zemlje imaju najduže školovanje?

Dijete u prosjeku provede 12,8 godina u školi ili na fakultetu, prema Programu za razvoj Ujedinjenih naroda. To uključuje osnovno, sekundarno, poslijesrednjoškolsko netercijarno i tercijarno obrazovanje kao i godine provedene na ponavljanju.

S 21,1 godinom očekivanog školovanja, Australci provode najduže u obrazovnom sistemu, a slijede ih Novi Zeland (20,3 godine) i Grčka (20 godina).

Južni Sudan ima najmanje očekivanih godina školovanja od 5,5 godina, a slijede ga Niger (6,9 godina) i Mali (7,4 godine).

Koliko zemlje troše na obrazovanje?

U 2020. svijet je potrošio oko pet hiljada milijardi dolara, 4,33 posto globalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP), na obrazovanje. Da to stavimo u perspektivu, svijet je te iste godine potrošio oko devet milijardi dolara na zdravstvo i gotovo dvije milijarde dolara na vojsku.

Prema UNESCO-u, zemlje s visokim dohotkom potrošile su gotovo dvostruko više na obrazovanje nego zemlje s niskim dohotkom 2020.

U 2020. Sjedinjene Američke Države potrošile su oko 6,05 posto svog BDP-a na obrazovanje, dok je u Južnoj Americi Bolivija predvodila regiju s 9,84 posto.

U Africi, Namibija je izdvojila najznačajniji udio, posvetivši 9,64 posto svog BDP-a obrazovanju. Dok je u Aziji Saudijska Arabija bila najveći potrošač sa 7,81 posto. U Evropi je Grenland prednjačio izdvajajući značajnih 10,5 posto svog BDP-a za obrazovanje, što je gotovo dvostruko više od prosjeka Evropske unije od 5,13 posto.