NYT: Nakon oružane pobune, Putin pokušava ojačati svoju odbranu

Kažu da ruski predsjednik Vladimir Putin radi u identičnim uredima u više rezidencija kako na osnovu fotografija ne bi bilo moguće otkriti njegovu lokaciju. Njegovi pomoćnici prolaze toliko rigorozan proces odabira da ih je bivši tjelohranitelj jednom nazvao “kastom odabranih ljudi”. Više od tri godine nakon početka pandemije, Kremlj i dalje provodi “čistu zonu” oko predsjednika, zahtijevajući višednevni karantin od mnogih koji mu se približe, piše Anton Troianovski za New York Times.

Nastavlja kako ljudi koji poznaju Putina kažu da je decenijama bio fokusiran na svoju ličnu sigurnost i na sprečavanje suparnika da koriste ovlasti vlade protiv njega.

“Sada, nakon prošlomjesečne kratkotrajne pobune Jevgenija Prigožina, vođe privatne grupe plaćenika Wagner koja se borila za Rusiju u Ukrajini, izgleda da se Putin bori da još jednom zaštiti svoj sistem od državnog udara”, piše Troianovski.

“On nagrađuje lojalnost vladajuće elite i obasipa svoju najvažniju biračku jedinicu – naoružane ljude – gotovinom. I do sada je izbjegavao čistke velikih razmjera koje su druge autoritarne vođe provodile kao odgovor na pokušaje državnog udara ili pobune, možda kako bi izbjegao dalju destabilizaciju svog sistema”, dodaje.

Troianovski dalje navodi da je dosadašnja reakcija na pobunu ojačala njegovu poziciju.

“Uklonio je Prigožina kao destabilizirajućeg faktora u ruskim invazijskim snagama u Ukrajini i prisilio je vojsku, sigurnosne snage i članove vladajuće elite da mu potvrde svoju lojalnost”, pojašnjava.

No, analitičari vjeruju da će se Putin suočiti s novim prijetnjama.

“Kratkoročno, Putin je ovdje pobijedio”, rekao je Grigorii Golosov, profesor političkih nauka na Evropskom univerzitetu u St. Petersburgu. “Ali, dugoročno gledano, ovo je destabilizirajuća situacija.”

Isprobane metode za zadržavanje vlasti

Troianovski navodi kako su Putinovi postupci nakon pobune doveli do izražaja njegovu proračunatnost usmjerenu na očuvanje vlastite sigurnosti i zadržavanje moći.

On podsjeća da je Putin, kako bi zaustavio pobunu 24. juna, napravio kompromis, dopustivši Prigožinu i njegovim borcima da nađu sigurno sklonište u Bjelorusiji, čak i nakon što su oborili više ruskih aviona, zauzeli grad od milion ljudi i marširali prema Moskvi. Nakon toga je Putin na ceremoniji u Kremlju pohvalio svoje sigurnosne snage, odajući počast njihovoj “odlučnosti i hrabrosti”.

“Čini se da je Putin, kako bi pokazao svoju ljubav prema ljudima u vrijeme krize, prvi put u javnosti prekršio vlastite mjere opreza vezane za COVID-19”, piše Troianovski.

“Iako je poznato da Putin ne žuri s planiranjem urote protiv svojih neprijatelja, nije bilo potvrđenih hapšenja ljudi koji su možda učestvovali u pobuni ili ljudi bliskih Prigožinu”, dodaje.

Podsjeća da se nagađalo o sudbini generala Sergeja Surovikina, višeg vojnog dužnosnika bliskog vođi plaćenika.

“Dok su neki izvještaji, uključujući preliminarne izvještaje američkih dužnosnika, navodili da je on možda pritvoren ili uhapšen, nekoliko posmatrača Putinovog sistema predvidjelo je da bi generala, ako bi ga zadržali radi ispitivanja, uskoro pustili”, piše.

Ističe kako je očigledni oprez još jedan pokazatelj da Putin, uprkos bijesu koji je pokazao zbog onoga što je nazvao “izdajom” Prigožina, koristi isprobane metode kako bi zadržao vlast.

Povišica za vojnike i policajce je ranije najavljena, ali politologinja Schulmann, kaže kako nije slučajno što je to službeno objavljeno nekoliko dana nakon pobune.

“Putin je također očito obećao više oružja jednom od svojih najodanijih šefova sigurnosti. Šef Nacionalne garde Viktor Zolotov, bivši Putinov tjelohranitelj, prošle se sedmice pohvalio da je predsjednik svojim snagama tenkove i artiljeriju”, podsjeća Troianovski.

Održavanje ravnoteže ‘sve krhkijeg sistema’

No, dodaje kako nagrađivanje vojske i sigurnosnih službi nosi i određene rizike. Tako je politolog iz Sankt Peterburga Grigorii Golosov upozorio da bi druge frakcije unutar njih mogle doći u iskušenje da dignu vlastiti ustanak.

“Sasvim je moguće da će, gledajući kako se Prigožinova pobuna razvijala, neki drugi igrači u sigurnosnim službama to vidjeti kao, recimo, prihvatljiviju akciju”, pojasnio je Golosov.

Analitičari smatraju da će ruska invazija na Ukrajinu djelovati kao dalja destabilizirajuća sila.

“Uloga Wagnerovih plaćenika na frontu očito je potakla Putina da zanemari kritike gospodara rata o ratnim naporima. Sada bi se Kremlj mogao suočiti s izazovom vođenja rata u Ukrajini bez dijelova Wagnera – i održavanja ravnoteže u sve krhkijem sistemu”, piše Troianovski.

To je sistem koji je nastao u mirnodopskom dobu, dajući prednost lojalnosti nad učinkovitosti, rekao je Nikolay Petrov, gostujući naučnik na Institutu za međunarodne i sigurnosne poslove u Berlinu.

“Ali u ratu, Kremlj treba i jedno i drugo – i bori se da pronađe igrače koji su i učinkoviti i lojalni, kao što je pokazao primjer Prigožina. To otvara mogućnost da bi Putinov ponovni naglasak na lojalnosti nakon pobune mogao utjecati na učinak Rusije na frontu”, pojašnjava.

Ističe da se Putin i cijeli njegov sistem sada suočavaju s velikom dilemom.

“Ukoliko načelo lojalnosti zadržite važnijim od efikasnosti, tada neće biti rizika koji su bili povezani s pobunom. Ali neće biti ni nade za efikasnije funkcioniranje sistema”, zaključuje Petrov.