Je li Rusija stvorila novu realnost nakon napada na Odesu?

Žestoki ruski raketni napad na ukrajinsku luku Odesa bio je bogat materijal za analize ruskih i stranih posmatrača i eksperata, jer se glavno pitanje vrtjelo oko toga jesu li ovi napadi bili osvetnički odgovor na pokušaj gađanja glavnog grada Moskve, a prije toga Krimskog mosta, odnosno opravdan napad na vojne ciljeve, kao što je to naglasilo Ministarstva odbrane Ruske Federacije u saopćenju koje je objavljeno nakon što je prošao jedan cijeli dan bez komentara na ovakva dešavanja.

Cijeli slučaj je dobio na značaju jer je rusko bombardiranje strateške luke Odesa, koja je važna za pomorski tranzit u Crnomorskoj regiji, uslijedilo nekoliko dana nakon što je Rusija objavila da obustavlja svoje učešće u sporazumu o žitu, zbog, kako je rekla, neuspjeha da se ukinu prepreke na izvoz đubriva i prehrambenih proizvoda iz Rusije. Zapadni krugovi su ovakav potez protumačili kao uvod u napade na ukrajinske luke.

Ruski raketni napad na luku Odesa, četvrti po redu takve vrste, bio je toliko jak da su ga britanski listovi The Guardian i Financial Times opisali kao “paklenu noć” za grad, što je uveliko doprinijelo potkopavanju sporazuma o izvozu ukrajinskog žita iz luke, a istovremeno i spriječilo svaki mogući nastavak ukrajinskog izvoza žita.

Poruke upozorenja

Uprkos nastojanju ruskog Ministarstva odbrane da potvrdi da njegove snage ne gađaju civilnu infrastrukturu i objekte, to nije spriječilo ruske stručnjake da kažu da je napad u kojem su korištene visokoprecizne rakete predstavljao konkretan odgovor, praćen porukom upozorenja da će svaki novi napad na civilne ciljeve unutar ruske teritorije pratiti brz i snažan odgovor.

Treba napomenuti da je Rusija od 20. jula zatvorila Crno more za brodove koji plove u i iz ukrajinskih luka, te je najavila da će smatrati da sva plovila sa istaknutim zastavama zemalja koje plove u ukrajinske crnomorske luke smatrati uključenima u sukob na strani Kijeva.

Nakon dogovora o žitu

Strateški ekspert Roland Begamov izjavio je da je teško sa sigurnošću reći da je ruski raketni napad na luku Odesa bio odgovor na neispunjavanje ruskih zahtjeva u sporazumu o žitu. Međutim, ono što se može zaključit sa sigurnošću, smatra Begamov, jeste da se ukrajinske luke i plovni putevi koriste kao paravan za proizvodnju plovila bez posade i sistema protivzračne odbrane, koji će se koristiti u napadima na ruske brodove.

Begamov je izjavio za Al Jazeeru da uništavanje infrastrukture u luci Odesa i Nikolaev lišava Ukrajinu svih pomorskih logističkih usluga. U ovom slučaju, jedina veza sa Evropom za Kijev bi bili rijeka Dunav i drugi kopneni prolazi, uključujući i željeznicu.

U isto vrijeme, Begamov je spomenuo ono što je objavio The New York Times, pozivajući se na neimenovanog visokog zvaničnika Ujedinjenih naroda (UN), da ruski raketni napad na luku Odesa možda nije “tehnički prekršio” istanbulske dogovore, jer oni ne uključuju obavezu da se neće pokrenuti napadi na one dijelove ukrajinskih luka koji nisu direktno uključeni u izvoz žitarica.

Dodao je da još nije jasno koliki su razmjeri razaranja ukrajinskih luka, ali da bi one bile onesposobljene, dovoljno je uništiti lučku opremu, jer će to dovesti do prestanka rada hidrotehničkih objekata, a ovaj zadatak konkretno ne zahtijeva uništavanje velikih razmjera, kako je rekao.

Istakao je da ruski napad i zaustavljanje ukrajinskog izvoza žitarica kao posljedica toga neće ni na koji način utjecati na globalnu sigurnost hrane, jer samo mali dio ide u zemlje koje zaista pate od gladi. Lavovski dio ide u korist evropskih kompanija.

Najveća vojna poruka

Što se tiče vojnog stručnjaka Vladimira Dendikova, ističe da Rusija nije dirala Odesu od početka, jer je poštovala međunarodne sporazume. Međutim, ukrajinske vlasti su ”tiho iskoristile tamošnje zatišje” i povećale proizvodnju morskih i drugih bespilotnih vozila te uspostavile lansirne tačke za napade na ciljeve unutar Rusije, kako je to opisao.

Smatra da su najvjerovatnije u napad na Krimski most bili uključeni i ukrajinski pomorski prijevoznici tereta, koji su u sklopu dogovora trebali samo prevoziti žito, rekao je Dendikov. “Ispostavilo se da je neprijatelj u ovoj oblasti uspostavio široku vojnu infrastrukturu, plaćeničke baze i skladišta goriva, što su ruske snage uništile u posljednjem udaru”, dodao je.

Prema ruskom vojnom ekspertu, Ukrajina ima u upotrebi cijeli niz dronova, počevši od modificiranih vodenih skutera koji su pretvoreni u samoubilačka plovila, zatim ukrajinskih pomorskih kamikaza dronova “Mikola”, te sličnih zapadnih plovila.

Istakao je da je Ukrajina značajno pojačala gomilanje svojih snaga, što se očitovalo kroz napade na Sevastopolj i Krimski most, dok je upotreba dronova postala sve učestalija. Smatra da nedavni raketni napad i stvarna blokada, koja je sada na snazi ​​u Crnom moru, predstavljaju najveću vojnu poruku koju je Moskva poslala od početka specijalne vojne operacije. U isto vrijeme, time se konačno stavlja tačka na ukrajinsko oslanjanje na mogućnost pokretanja kontranapada koji je u stanju promijeniti tok rata.