NYT: Prigožinova pobuna postavlja pitanje može li Putin izgubiti vlast

Je li narušen autoritet ruskog predsjednika Vladimira Putina i je li revolt u režiji plaćeničke vojske Wagner od prošlog vikenda nametuo pitanje može li izgubiti vlast?

Ovo je pitanje koje je u tekstu za The New York Times postavio Anton Troianovski, analizirajući svježe događaje u Rusiji koji su umalo doveli do ulaska pripadnika Wagnera u Moskvu i oružanih okršaja u ruskoj prijestolnici.

Troianovski piše da se Putin dugo predstavljao kao garant stabilnosti Rusije i beskompromisni zaštitnik njene državnosti. No, prošlog vikenda ruske stabilnosti nije bilo nigdje kao ni Putina koji je nakon kratke izjave u subotu ujutro nestao s vidika tokom najdramatičnijeg izazova njegovom autoritetu u 23-godišnjoj vladavini.

Putin je ispao slab

U svojoj odsutnosti ostavio je zapanjene Ruse da se pitaju kako je vođa paravojne grupe Jevgenij Prigožin u subotu mogao pokrenuti oružanu pobunu koja je prijetila doći do Moskve. I pokrenuta su neugodna pitanja o budućnosti ruskog predsjednika – šta je njegov neuspjeh da spriječi pobunu značio za njihovu sigurnost – i njegovu izdržljivost na vlasti?

Autor je stava da su Rusi koji imaju veze s Kremljom u nedjelju izrazili olakšanje jer Prigožinova pobuna nije izazvala građanski rat. No, u isto vrijeme, složili su se da je Putin ispao slab na način koji bi mogao biti trajan.

Konstantin Remčukov, urednik moskovskih novina s vezama u Kremlju, rekao je u telefonskom intervjuu da je sada moguće ono što se nekada činilo nezamislivim – da ljudi bliski Putinu mogu pokušati uvjeriti ga da se ne kandiduje na sljedećim predsjedničkim izborima u Rusiji.

Sa subotnjim događajima, rekao je, Putin je konačno izgubio status garanta bogatstva i sigurnosti elite.

Ideja da je “Putin na vlasti i da osigurava stabilnost i garantuje sigurnost — pretrpjela je fijasko“, rekao je Remčukov.

“Ako sam prije mjesec bio siguran da će se Putin bezuslovno kandidovati jer je to njegovo pravo, sada vidim da se elite više ne mogu osjećati bezuslovno sigurno.”

Čak i usred 16-mjesečnog rata u Ukrajini, piše NYT, Kremlj je bio fokusiran na normalnost kod kuće. Putin je odolio oštrim pozivima da se proglasi vanredno stanje ili zatvore granice zemlje.

Za elitu, žalac zapadnih sankcija nadoknađen je novim poslovnim prilikama ruske ratne ekonomije i domaćeg tržišta, odjednom oslobođenog konkurencije mnogih zapadnih kompanija.

Proizvod nefunkcionalnog sistema

No, Prigožinovo osporavanje autoriteta Kremlja ovog vikenda poništilo je tu računicu. Vođa paravojne grupe sa svojim snagama je zauzeo rusku vojnu komandu na jugu, a zatim poslao kolonu trupa sjeverno prema Moskvi, obećavajući da će ući u glavni grad.

Kriza je ublažena kasno u subotu, kada je Prigožin pristao povući svoje snage u dogovoru koji je njemu i njegovim vojnicima omogućio da izbjegnu krivični progon.

Neposredna prijetnja je izbjegnuta, navodi autor, ali je u tom procesu Putin izgubio više od svoje reputacije garanta stabilnosti. Činjenica da Prigožin i njegove snage nisu kažnjeni narušila je reputaciju Putina kao odlučnog vođe koji neće tolerisati nelojalnost.

Stručnjaci kažu kako izgleda da Putin manje kontroliše rusku državu nego što se prije znalo.

Jedan od zbunjujućih aspekata krize bio je razlog zašto je Putin dopustio da Prigožinov javni sukob s Ruskim ministarstvom odbrane mjesecima eskalira, a da se time nije bavio.

Dvije osobe bliske Kremlju, govoreći pod uslovom anonimnosti kako bi razgovarale o osjetljivim političkim temama, opisale su krizu prije svega kao proizvod nefunkcionalnog sistema upravljanja koji je na granici haosa.

Odluke o tome kako se nositi s pobunom Prigožina donesene su u hodu u subotu, rekli su, nakon mjeseci u kojima predsjednik i njegov najuži krug nisu pronalazili način kako da se nose s vođom plaćenika.